Dostupni linkovi

Politika uzela danak: Studenti ne žele na državne univerzitete


Ove godine 700 je upražnjenih upisnih mjesta na Univerzitetu u Tuzli (ilustrativna fotografija)

Posljednjih nekoliko godina u Tuzlanskom kantonu pojedini ugledni profesori upozoravaju na loš sistem visokog obrazovanja kojim upravlja politika. Posljedice takvog obrazovanja koje djeluje bez ikakve strategije polako dolaze na naplatu.

Naime, ove godine 700 je upražnjenih upisnih mjesta na Univerzitetu u Tuzli, a u odnosu na 2015. godinu čak 1.000 studenata manje je pokazalo zainteresiranost za upis. Također i Sarajevski univerzitet je od planiranog broja upisao tek 60 posto studenata. Tko griješi i zašto, odnosno uništava li politika svjesno jednu od najstarijih visokoobrazovanih institucija u BiH?!

Jer, studenti, odnosno svršeni srednjoškolci ove godine više su tražili svoju priliku na nekim od univerziteta vani nego u Tuzli, odnosno BiH. Također sve je više srednjoškolaca koji se upisuju na privatne fakultete. O kvalitetu obrazovanja na tim fakultetima ne raspravljaju već prate tko više ili bolje nudi.

"Velik broj mladih ljudi je završio srednju školu. Međutim nisu upisali fakultete nego kurseve njemačkog jezika. Naši fakulteti nisu opremljeni. Rijetki su fakulteti ili odsjeci na Univerzitetu u Tuzli na kojima studenti imaju priliku za vježbe odnosno praktičnu nastavu. O Asocijaciji studenata je pomalo smiješno govoriti jer ta Asocijacija je uglavnom radila u privatne svrhe odnosno najbolje stvari koje smo od njih dobili su žurke po tuzlanskim kafanama. Zato mislim da je ova godina, u kojoj je 700 neupisanih mjesta, alarm vlastima", rekao je Slobodan Blagovčanin, student Univerziteta u Tuzli i omladinski aktivist.

Sve je više srednjoškolaca koji se upisuju na privatne fakultete
Sve je više srednjoškolaca koji se upisuju na privatne fakultete

Adi Selman, istaknuti tuzlanski sportist, aktivist i svršeni student Univerziteta u Tuzli, također je govorio za Radio Slobodna Evropa o slabostima visokog obrazovanja javnog univerziteta:

"Ja sam nedavno na tu temu razgovarao s jednim doktorom. On mi je lijepo rekao da studenti u BiH uče za kviz dok u Americi studenti uče za nauku, odnosno obrazovanje. Naši studenti na Univerzitetu su preokupirani raznim i nebitnim informacijama. Uče previše o stvarima koje im realno nisu potrebne dok s druge strane imaju premalo praktičnog rada, na nekim fakultetima nemaju nikako prakse. Kada u obzir još uzmemo profesore koji su sujetni... primjerice na javnim univerzitetima u BiH vam važi činjenica da profesor koji najviše obara studenata je i najbolji profesor.

Također, imamo još jednu stvar, a to je sindrom javnog posla. Naime, kod nas svi ljudi koji su zaposleni u javnom sektoru nisu konkuretni ili ne žele da budu konkurentni privatnom sektoru. Ti ljudi misle da su sigurni u svom javnom sektoru i ništa ne čine da poboljšaju svoj rad."

Univerzitet u Tuzli nekada je upisivao oko 3.000 studenata iz BiH i zemalja regije. Imao je najbolje istraživačke laboratorije, a dekane je birao isključivo Senat. Ljetni univerzitet u Tuzli, jedinstven u BiH, dovodio je studente iz cijelog svijeta u u ovaj grad.

"U ovom trenutku ja situaciju vidim mnogo gorom, mnogo ozbiljnijom, mnogo težom, mnogo složenijom nego što se u javnosti o ovome govori. Znate li vi da smo mi nekada na Univerzitetu u Tuzli uspisivali više od 3.000 studenata, a danas ih ne možemo upisati ni 1.500. Šta ćemo s 13 fakulteta, šta ćemo sa 700 zaposlenih?! Šta ćemo s nekvalitetnim obrazovanjem i s nekvalitetnom nastavom, nepostojanjem istraživačkog rada i projekata?!", javno je pitao Mirsad Đonlagić, nekadašnji prorektor Univerziteta u Tuzli.

Danas profesori UNTZ-a sami financiraju znanstvene radove, odlaske studenata na studijska putovanja, rijetko dolaze studenti sa strane, a i laboratorije se sve manje koriste. Imenovanjima čelnih ljudi Univerziteta upravlja isključivo politika, kao što i svakim novim projektom ili procesom upravljaju stranačka tijela koja u obrazovni proces dovode svoje kadrove. Profesor Mirsad Đonlagić kaže da mu je bolno govoriti o onome što se danas događa na Univerzitetu u Tuzli.

"Ja sam se u ovom trenutku sav naježio kada o tome govorim. Znate zašto? Razmislite sami. Zašto bi neko došao iz Mongolije u Tuzlu? Zašto bi neko došao u Tuzlu s Novog Zelanda ili Amerike u Tuzlu? Znači, moralo je ovdje biti nešto novo i atraktivno što nove sredine ne nude. Mi nismo kroz organizaciju Ljetnog univerziteta imali budžet niti na nivou kantona niti na nivou univerziteta. Mi smo taj budžet sami stvarali kroz projekte. Na Ljetnom univerzitetu uvijek je bilo pedesetak uglednih profesora iz svijeta i više od 300 studenata. Ja taj entuzijazam koji smo mi nosili do prije par godina više ne vidim kod profesora Univerziteta u Tuzli.

Naravno da je politika ta koja je pogriješila. Politika je učinila za univerzitete u BiH ono što nije trebala. Naravno, ne mogu se zaobići ni ljudi s Univerziteta i ne može se reći da oni nisu učinili ono što su trebali. Dakle, imamo dvije strane. Jedni nisu djelovali ili su pogrešno djelovali. Drugi nisu imali ambicije niti želje da vrše pritisak s idejama da nešto naprave, ne očekujući hoće li se to njima platiti. To je stvar percepcije, prospekcije i želje da se u Tuzli gradi nešto što će ovaj grad afirmisati kao akademsku sredinu. Zato smo mi u ovom trenutku manje vidljivi na akademskoj mapi Evrope, ali bome i BiH", rekao je prof. Mirsad Đonlagić.

Upis manjeg broja studenata posljedica loše obrazovne politike, navodi prof. Zekan
Upis manjeg broja studenata posljedica loše obrazovne politike, navodi prof. Zekan

U BiH nekada su bila samo četiri akreditirana Univerziteta. Danas ih je dvadeset i sedam. Profesor Sabid Zekan s Rudarsko geološko građevinskog fakulteta smatra da je upis manjeg broja studenata posljedica demografskog stanja u BiH, ali iznad svega posljedica loše obrazovne politike zbog čega i studenti iz drugih gradova sve rjeđe dolaze u Tuzlu na studij.

"Do 1992. godine naš Univerzitet je bio visoko kvalitetno postavljen u regionu. Poslije rata neko je htio napraviti veliki Univerzitet i krenulo se u formiranje novih fakulteta i novih studijskih odsjeka. Činjenica je da su se na te fakultete i odjseke dominantno zaposlili političari i preko noći su postali magistri i doktori nauka, postali su profesori bez referenci. Takvi profesori koji su došli iz politike školuju nove generacije i to posljednjih deset do petnaest godina. S obzirom da su oni bili loši naravno da će i njihovi studenti biti loši. Zato stvaramo loše društvo u progresivnom smislu i idemo ka lošim stvarima jer samo loš čovjek može stvoriti lošeg novog čovjeka", kaže profesor Zekan.

Imaju li institucije uopće viziju i žele li riješiti problem kvaliteta obrazovanja, pitali smo Midhata Čauševića, predsjednika Komisije za obrazovanje Tuzlanskog kantona. Za naš program je ispričao da će problem upisa studenata biti kontinuiran narednih 13 godina, ali da rješenje vidi u otvaranju novih studijskih odsjeka.

"Problem upisa manjeg broja studenata ima i Sarajevski univerzitet koji je u dva roka popunio 60 posto svojih kapaciteta. Stoga je potrebno napraviti jednu značajnu upisnu strategiju koja će precizno plairati upisne kvote u smislu realnih potreba. Mi trebamo razmišljati o otvaranju novih fakulteta koji će biti interesantni studentima koji žele ići iz Tuzlanskog kantona jer te fakultete nemaju ovdje. Mi ćemo se definitivno suočiti s manjim brojem studenata i u narednom periodu. Isti ovaj fenomen preživjele su osnovne i srednje škole i danas su u stabilnoj fazi strateškog planiranja", kaže Čaušević.

Srednjoškolci sebe više ne vide na javnim univerzitetima u BiH, nego na takozvanim međunarodnim ili privatnim fakultetima, a iznad svega cilj su im: Beč, Graz, Ljubljana, Zagreb ili Beograd. Naši sugovornici smatraju da odgovornost za ovu činjenicu snose isključivo ljudi koji vode politiku obrazovanja u BiH jer ništa nisu napravili posljednjih dvadeset godina da i javni univerziteti u BiH budu privlačni mladima "na kojima je budućnost".

  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG