Dostupni linkovi

Visoko obrazovanje putevima politike


U samo proteklih godinu dana Univerzitet u Tuzli promijenio je četiri rektora. Foto: studenti u jednoj od debata u amfiteatru Univerziteta u Tuzli, mart 2017.

Put kojim ide visoko obrazovanje u BiH usmjerava politika. To najbolje potvrđuje primjer iz Tuzlanskog kantona čiji javni Univerzitet na ljestvicama univerziteta svijeta kotira veoma nisko, a u nekim istraživanjima o kvaliteti visokog obrazovanja Univerzitet u Tuzli se čak i ne spominje. Novac se ne izdvaja za znanstvena istraživanja, a Vlada Tuzlanskog kantona svako malo daje dozvole za otvaranje novih privatnih fakulteta. O brojnim slabostima visokog obrazovanja u Tuzlanskom kantonu govorilo se na javnoj tribini koju je u Tuzli organizirala nevladina organizacija Centri civilnih inicijativa (CCI).

U samo proteklih godinu dana Univerzitet u Tuzli promijenio je četiri rektora, a Zakon o visokom obrazovanju mijenjan je tri puta, a sve kako bi rektori i dekani bili oni koji će biti poslušnici vlastima.

Profesori i asistenti predaju po čak 17 predmeta da bi ispunili normu zbog čega kvalitet obrazovanja izostaje, a pedagoški standardi kao i sam zakon o obrazovanju potpuno su prekršeni.

Donedavni rektor Univerziteta u Tuzli, profesor Samir Nurić tvrdi da je novi zakon o visokom obrazovanju u TK koji je politički donesen zapavo i neustavan.

"Za ocjenu ustavnosti zakona, na kantonalnom nivou bilo je potrebno da to potpiše jedna trećina poslanika. Jedini koji je htio potpisati apelaciju za ocjenu ustavnosti je Savez za bolju budućnost (SBB). Ja im na tome čestitam. Međutim imamo problem u vertikali. Na državnom nivou apelaciju nije htio potpisati SBB. Znate zašto? Zato što je jedan od poslanika dobar sa čelnikom one partije koja je izglasala ovakav zakon. Zato se ja pitam, hoće li zbog uplitanja politike u obrazovanje, Univerzitet u Tuzli doživjeti sudbinu Polihema, Konjuha, Livnice, Aide, odnosno privrede koju su putem lošeg kadroviranja uništili", kaže Nurić.

U Tuzlanskom kantonu Zakon o znanstveno istraživačkom radu još je u izradi i trebao bi biti prilagođen europskim srandardima. Međutim, krenulo se u potpuno krivom smjeru od europskih standarda. Naime, izdvajanja za znanstveno istraživački rad iznosit će tek do jedan posto proračuna. Sada se izdvaja 12.000 eura i taj novac uglavnom odlazi akademicima Univerziteta koji djeluju pri Akademiji znanosti i umjetnosti BiH.

Profesor Univerziteta u Tuzli Sabid Zekan navodi primjer:

"Do rata, Rudarsko geološko građevinski fakultet (RGGF) Univerziteta u Tuzli imao je pet do sedam renta car golfova. Sva ta auta su svaki dan bila na terenu. Tadašnji obrt RGGF-a se mjerio u milionima maraka na godišnjem nivou. Danas RGGF obrće nekoliko desetina hiljada maraka. To je samo pokazatelj šta radimo."

U međuvremenu, dodaje profesor Zekan, "slovenačka firma odnijela je s autoputa Koridor VC desetine miliona maraka i to samo za konsultacije".

"Molio sam da nama kao fakultetu dozvole da radimo. Nije bilo sluha jer oni misle kako ćemo se mi profesori obogatiti. Niko nije razmišljao o tome da ja s autoputa mogu donijeti uzorak fakultetu, pokazati ga studentima i da studenti mogu postati pravi istraživači. Ja sam čak jedne prilike tražio od Univerziteta da uposlimo istraživače. Nije bilo moguće", tvrdi Zekan.

Fakultet u tržnom centru

Još jedna bolna točka visokog obrazovanja u Tuzlanskom kantonu jeste stalno otvaranje privatnih fakulteta.

Tako je nedavno u središtu grada u jednom od tržnih centara otvoren Medicinski fakultet koji je okružen trgovinama, gradskim kafićima, kladionicama i kockarnicom. Dževad Hadžić, zastupnik u Skupštini TK ispričao nam je da zakonska procedura kako je osnovan taj fakultet nije bila ispravna.

"Elaborat o društveno ekonomskoj opravdanosti nije bio dostupan javnosti iz razloga što naučno nastavna baza za taj privatni Medicinski fakultet u elaboratu je Klinički centar u Tuzli. Ja ne znam da postoji igdje u svijetu da jedan klinički centar ili univerzitetska bolnica bude naučno nastavna baza za dva medicinska fakulteta. Zato mi se čini da je na mala vrata u Tuzlanski kanton uveden Medicinski fakultet koji će ostaviti traga na obrazovni, ali i na zdravstveni sistem", konstatuje Hadžić.

Cijena politike

Tuzlanski kanton nema strategiju visokog obrazovanja. Profesori sami sebi plaćaju putovanja, istraživanja te tvrde da se osjećaju postiđeno kada dođu na neki od unverziteta u svijetu jer tek tamo postaju svjesni da razvijane zemlje znanje promatraju isključivo kao kapital. U BiH, odnosno TK situacija je potpuno drugačija.

Usporedbe radi, oko 750.'000 eura izdvoji se u četverogodišnjem mandatu političkih predstavnika u Skupštini za njihove naknade što participiraju u različitim komisijama. Na godišnjoj razini to je 15 puta više od izdvajanja za znanstveno istraživački rad na Univerzitetu.

Na pitanje osjeća li moralnu odgovornost zbog toga što je digao ruku za Zakon čiji normativi uništavaju sustav visokog obrazovanja, Midhat Čaušević, asistent Univerziteta i predsjednik Komisije za obrazovanje Tuzlanskog kantona pojasnio je to ovako:

"Kada je u pitanju odlučivanje u Skupštini, morate razumjeti da je to jedna okolnost u kojoj se djeluje na osnovu određenih političkih stavova koji su doneseni na organima stranaka. Oni se poštuju ili ne poštuju što će reći da ili ste dio tima ili niste. Trebate se opredijeliti jeste li dio političke stranke ili ste neovisni. Ja ću biti do kraja iskren. Politika ima svojih negativnih strana koje kao takve nosimo sa sobom. To vam je poput jednog izlaska. Možete oprati ruke i izaći na ulicu. Ali kada se vratite s ulice ne morate se ni s kim pozdraviti jer morate opet ruke oprati. Tako vam je u politici, donesete neke odluke koje sigurno ne biste donijeli da niste u toj situaciji. To je cijena", kazao je Čaušević.

Visoko obrazovanje u Tuzlanskom kantonu u praksi nije prilagođeno Bolonjskom procesu, odnosno svaki fakultet Bolonju provodi na svoj način. Također neki bolonjski standardi na Univerzitetu u Tuzli su još uvijek misaona imenica.

"Ako ćemo govoriti iskreno o Bolonji onda to znači da bih ja kao nastavnik trebao raditi sa deset studenata, da bi trebao imati relativno mali broj predmeta i usko orjentiranu struku kojom se bavim. Nažalost ja imam 300 studenata, imam od 12 do 15 predmeta i fizički je nemoguće sve odraditi. Zato što imamo takav sistem kakav imamo. Također ja sam imao sreću da sam dobio asistenta, a morao sam se za njega boriti dvije godine. Trenutno na RGGF-u imamo samo dva asistenta. To nema nigdje u svijetu i možda ću biti grub, ali mislim da je naš Univerzitet po tom pitanju najlošiji", rekao je profesor Sabid Zekan.

Brojni profesori Univerziteta tvrde da je visoko obrazovanje u Tuzlanskom kantonu doživjelo poraz. Činjenica je da su za to mnogi od njih sami odgovorni jer sjede u skupštinskim klupama u kojima se odlučuje upravo o tome kuda ide visoko obrazovanje.

  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG