Loši rezultati, neefikasne istrage i niske kazne za policijsko zlostavljanje u Crnoj Gori razlog su vanredne posjete Evropskog komiteta protiv torture (CPT) Podgorici, sredinom februara.
To je druga vanredna posjeta u poslednjih godinu i po dana.
Za Bojanu Malović iz Akcije za ljudska prava to jasno govori o alarmantnom stanju stvari.
Cilj posjete bio je da se Komitet uvjeri šta je realizovano od preporuka iz juna prošle godine, kada je poručeno da "nekažnjivost policije mora biti okončana".
Tada je potencirana i hitna istraga slučajeva navodnog "ozbiljnog fizičkog zlostavljanja i maltretiranja pritvorenih lica" od strane službenika Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala i specijalnih jedinica.
Te optužbe su uključivale između ostalog "udarce nogama u glavu, stomak, grudi i ruke te udare po tabanima, korišćenje elektro-šokova, ogrlica za pse, uz izazivanje osjećaja gušenja kroz stavljanje plastične kese preko glave osumnjičenog, prijetnje silovanjem i skidanje osumnjičenih, vezivanje za stolicu i polivanje hladnom vodom", piše u Izvještaju Evropskog komiteta iz juna 2023.
Optužbe se tiču navodne policijske torture iz 2020 i 2021. sa SKY fotografija koje je objavio Libertas press.
Da u tim predmetima "nema nijedne optužnice iako se vodi šest postupaka", kazala je Tea Gorjanc Prelević, direktorica Akcije za ljudska prava (HRA) koja decenijama istražuje slučajeve policijskog zlostavljanja.
Prema njenim riječima slučajevi su i dalje u fazi izviđaja, čime se krši djelotvornost istrage.
O torturi policijskih službenika u Crnoj Gori izvijestio je u prošlogodišnjem izvještaju Stejt Department, koji je saopštio da su "izdvojeni kredibilni izvještaji o navodnoj torturi za koju su odgovorni vladini agenti".
Te da je "nekažnjivost i dalje problem, a vlada nije uložila mnogo napora da identifikuje, istraži, krivično goni ili kazni one koji su kršili ljudska prava".
Presjek stanja
Policija je u poslednje dvije godine, podnijela krivične prijave protiv četiri policajca zbog sumnje da su zlostavljali pritvorena lica, saopšteno je Radiju Slobodna Evropa (RSE) u policiji.
A Akcija za ljudska prava je samo u prošloj godini evidentirala 42 prijave protiv 81 službenika policije zbog zlostavljanja, mučenja i iznuđivanja dokaza.
Epilozi još nijesu poznati.
Gorjanc Prelević je izrazila zabrinutost zbog izostanka suštinskog napretka u suzbijanju kulture zlostavljanja unutar kriminalističke policije, uprkos preporukama CPT-a.
I Bojana Malović kaže da država predugo ne pokazuje volju da pokaže konkretne rezultate, koje traži Evropski komitet protiv torture:
"Ispunjenje preporuka CPT-a, od kojih neke datiraju od prije 20 godina, jedan je i od uslova za dobijanje završnih mjerila za Poglavlje 23".
To poglavlje se tiče pravosuđa i temeljnih prava, a trajanje pregovaračkog procesa u ovoj oblasti direktno utiče i na napredak Crne Gore u pregovorima sa Evropskom unijom (EU).
Država plaća odštete zbog policijske torture
U pojedinim slučajevima pravosuđe ni posle skoro deset godina nije otkrilo ko su policajci koji su batinali građane, iako država zbog nedjelotvornih istraga policijske torture plaća odštete.
Tako je podgorički Viši sud, početkom februara, odredio da država Marku Rakočeviću iz Kolašina isplati 7.500 eura a Braslavu Borozanu iz Podgorice 7.000 na ime naknade štete zbog "nedjelotvorne istrage u slučajevima policijske torture iz 2015.godine ", u kojima su obojica oštećeni.
Napadači do danas nijesu identifikovani.
Rakočevića su pripadnici Specijalne antiterorističke jedinice (SAJ) pretukli krajem oktobra 2015. u večernjim satima u Zlatarskoj ulici u centru Podgorice, posle razbijanja protesta tada opozicionog Demokratskog fronta.
Rakočević je pred sudom rekao da je vozilo Hamer sa oznakama SAJ naišlo dok je sjedio u svom automobilu, sa bratom od tetke i prijateljem sa kojima je bio na protestu, u trenutku kad su krenuli da se vraćaju u Kolašin.
Iz policijskog vozila su "izašla 3-4 policajca i počela da lome auto (u kome se Rakočević nalazio), pri čemu je zadobio jedan udarac, a zatim su im naredili da izađu iz kola i legnu na zemlju, kada su bez razloga počeli da ih tuku ".
Prema sudskim spisima, policajci su Rakočevića udarali pendrecima po leđima.
"A jedan policajac mu je prišao sa prednje strane i udario ga čizmom u koljeno. To je trajalo nekih 10 minuta…"
O svemu postoje ljekarski izvještaji. Rakočević je kod tužioca bio jednom prilikom davanja iskaza. Od tada ništa ne zna o istrazi, niti zna ko ga je tukao.
U slučaju Borozana nijesu otkriveni ni napadači ni nalogodavci policijskog zlostavljanja, a krivično gonjenje je zastarjelo.
Neslavna dosadašnja sudska praksa
O slučajevima koji su dobili sudski epilog Akcija za ljudska prava i Evropski komitet protiv torture imaju različite podatke jer su ih prikupljali u različitom vremenskom periodu.
Komitet je naveo da je pred sudovima bilo 96 slučajeva mučenja i zlostavljanja od početka 2019. do kraja aprila 2022. godine, a kazne su izrečene samo u 11 predmeta. Od tog broja samo su u tri slučaja policajci dobili zatvorske kazne.
Maksimalna dužina kazne bila je osam mjeseci.
Sve ostale su, piše u Izvještaju, ili uslovne ili su date na izdržavanje kod kuće.
Akcija nema podatke za 2019. godinu ali bilježi da je od 2020-2023. pred sudom bilo 48 službenika policije i Uprave za izvršenje krivičnih sankcija.
Donijeto je 19 pravosnažnih presuda za djela zlostavljanja i mučenja. Od toga su zatvorske kazne dosuđene petorici policajaca, dok je njih 29 dobilo uslovne ili kazne kućnog zatvora.
Najveća kazna je 17 mjeseci za mučenje u sticaju sa teškom tjelesnom povredom.
Krivični zakonik Crne Gore je kao maksimalnu kaznu propisao za mučenje do osam godina zatvora, a do 10 za iznuđivanje iskaza.
Prema navodima Akcije, sudovi skoro u 90 odsto slučajeva izriču uslovne kazne, suprotno međunarodnom standardu koji zabranjuje uslovne osude za policijsku brutalnost, tj. mučenje.
Gorjanc Prelević kaže da je Komitet Crnoj Gori prije 20 godina saopštio da sa najvišeg nivoa države treba uputiti poruku o nultoj toleranciji na torturu i policijsko zlostavljanje.
"Od 2017. i 2022. od države je zahtjevano da se suoči sa činjenicom da je zlostavljanje u policiji metod djelovanja, da postoji kultura zlostavljanja u kriminalističkoj policiji i da ona mora da se suzbija", rekla je Gorjanc Prelević.
Šta kažu u Vladi
Aktuelna Vlada, izabrana krajem oktobra 2023., tvrdi da nadležni rade na implementaciji preporuka CPT, između ostalog, i preko izmjena zakonodavnog okvira.
Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović je kazao da je od junske posjete CPT-a implementiran veliki broj preporuka, ne precizirajući koje su to zakonske regulative usklađene sa evropskim standardima.
I potpredsjednik Vlade za bezbjednost Aleksa Bečić poručio je da svaki policajac koji se ponaša suprotno zakonu mora biti pozvan na odgovornost.
Šef CPT-a Alan Mičel podržao je mjere najavljene od strane crnogorskih vlasti i naglasio potrebu za zakonskim izmjenama i promjenu "dugogodišnje kulture nekažnjivosti policije".
Ministar Šaranović je kazao da će nastojati da se "postigne nulta stopa tolerancije" na takvo postupanje policije.
Slučaj ministrovog šefa obezbjeđenja
Međutim, Bojana Malović konstatuje da iako je Šaranović poslao tu poruku, istovremeno je za šefa svog obezbjeđenja postavio Vuka Vukovića, službenika kriminalističke policije "osuđenog za zlostavljanje građana".
Vuković je u januaru 2022. osuđen na četiri mjeseca kućnog pritvora.
Sud je utvrdio da je Vuković, prilikom policijskog pretresa u jednom cetinjskom kafiću, prema I.R. postupao na način kojim se vrijeđa ljudsko dostojanstvo, nakon čega je oštećenom zadao više udaraca nogom uključujući i "potiljačni dio glave oštećenog..."
Time je, piše u presudi, izvršio krivično djelo zlostavljanje.
Malović kaže da je odluka ministra da imenuje Vukovića krajnje neprimjerena.
"Izgleda kao ismijavanje apsolutne zabrane torture i pokazuje da nismo dovoljno zreli za očuvanje demokratskih vrijednosti.
Ta zrelost je svakako bitna kako za iskorijenjivanje torture, tako i za ulazak u EU", kaže Malović.
Govoreći o postavljenju Vukovića, ministar je rekao da se radi o policijskom službeniku koji je "u svojoj respektabilnoj karijeri napravio grešku".
Malović tvrdi da ispunjenje preporuka CPT jednim dijelom zavisi isključivo od političke volje, koja "ne može biti samo deklarativna.
Prema njenim riječima istrage policijskog zlostavljanja u najozbiljnijim predmetima i dalje predstavljaju problem.
"Blaga kaznena politika praktično dovodi do nekažnjivosti", kazala je Malović.
Šta predlaže Komitet
Pored efikasnih istraga Mičel je policijskim i pravosudnim vlastima u Podgorici predložio tri konkretne mjere koje će doprinijeti ispunjenju preporuka.
Obavezno nošenje tjelesnih kamera od strane policijskih i kriminalističkih inspektora, audio-vizuelno snimanje svih policijskih razgovora sa osumnjičenima, uključujući i informativne razgovore, i nošenje vidljivih identifikacionih oznaka prilikom policijskih intervencija.
Mičel je kazao da su to su mjere za sprečavanje nasilja, ali i za zaštitu od lažnih optužbi na račun policijskih službenika.
Malović ističe da rešavanje nekih od ovih pitanja CPT-a zahtjeva još od 2008. a država ne "isporučuje rezultate i to se mora hitno promijeniti".
Facebook Forum