Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Pokret "Zauzeti Wall Street" dobija sve veću podršku


New York, 05.10.2011.
Pokret oranizovan protiv prekomjernih korporativnih profita i pohlepe dobija zamah u Sjedinjenim Američkim Državama.

Ono što je počelo kao mala demonstracija u New Yorku prije tri sedmice pod nazivom "Zauzeti Wall Street" sada se proširio na desetine drugih gradova.

Demonstranti su ljuti na finasijski sistem za koji kažu da favorizuje bogate na račun običnih građana. Prvi put ove sedmice neki sindikati najavili su da će se pridružiti onima koji pretestuju.

Anti koroprativni pokret koji je prije tri nedjelje počeo mirno u New Yorku širi se i u ostalim američkim gradovima, kako su Amerikanci od Bostona do Los Angelesa vidjeli šansu da protestuju protiv sve većeg jaza između bogatih i siromašnih.

Pokret se rodio 17.septembra, kada je labavo organizovana grupa aktivista koja sebe naziva "Zauzeti Wall Street" postavila improvizovani kamp u parku na Manhattanu u finansijskoj četvrti.

Uprkos nedostatku službene dozvole, počeli su svakodnevno da demonstriraju okolnim ulicama, noseći transprente sa sloganima kao što su "Ljudi, a ne profit" i " Pravite posao, a ne rat."

Od tada se grupa proširila i okupila različie grupacije. Ona sada uključuje 20 i nešto grupa penzionera, studenata, radnika, nezaposlenih.

Neki od njih imaju više piercinga i ljubičaste kose, drugi nose praktične cipele i imaju sijedu kosu. Svi su ljuti na sistem i vjeruju u pogodnosti samo za bogate i moćne.

Kathy Jones, socijalna radnica iz New Yorka, izašla je da se pridruži demonstracijama ove sedmice i povela sa sobom svoju dvoipogodišnju kćer, Ivu.

Kaže da iako ima posao i dijeli dom sa svojim dečkom, kompjuterskim programerom, ali oni još uvijek ne mogu priuštiti sebi zdravstveno osiguranje.

"Nadam se da će se ovi protesti proširiti. Mislim da je ekonomska nejednakost u ovoj zemlji došla do tačke kada je neodrživa. Mislim da odluka o smanjenju poreza za korporacije, na primjer, oslobađanje od poreza koropracija umjesto običnih radnika, mora biti ukinuta. Korporacije plaćaju manje poreza nego prosječni radnik", kaže ona.

Web sajt The Occupy Wall Street opisuje sebe kao "vođe pokreta otpora ljudi različitih boja, polova i političkih uvjerenja".

Najveći jaz između bogatih i siromašnih

Jedna stvar koju članovi imaju zajedničko, prema navodima na website je tvrdnja da je "99 posto više neće tolerisati pohlepu, a korupciju ni jedan posto."

Oragnizatori kažu da su ih inspirisale pobune u Arapskom svijetu i evropski protesti protiv štednje

Protesti na Wall Steetu su imali malo medijske pažnje tokom prve dvije sedmice i bili su uglavnom nepoznati van NewYorka, ali se sve promjenilo u subotu 1.oktobra, kada je nekoliko hiljada aktivosta marširalo Brooklyn mostom i zauzelo put u znak protesta zbog policijskih upozorenja.

Policija je izdala upozorenje da napuste autoput odmah, da ne bi morali da upotrebljavaju silu protiv njih ili da ih hapse, našta su demontransti uzvratli povicima" Zauzmi most".

Policija je potom uhapsila oko 700 aktivista koji su dobili manje kazne. Svi su bili oslobođeni nekoliko sati kasnije.

Masovna hapšenja - i naknadne kontroveze potpirene na internetu oko toga je li policija imala zarobljene aktiviste na mostu - donijelo im je pravu medijsku pažnju.

U ponedjeljak (3. ostobra) stotine aktivista grupe "Zauzeti Wall Street" iskoristili su tu pažnju obučeni kao "korporativni zombiji."

Obojili su lica u bijelo i krvavo crveno, i podsjetili na prošlost New York brze s pesnicama punih lažnog novca.

Medijsko praćnje hapšenja na mostu i performnsa sa zombijima imali su veoma snažan uticaj na Američke istomišljnike širom zemlje.

U utorak (4.oktobar) dogodili su se spontani slični preotesti ispred banke Federalnih rezervi u nekoliko gradova.U Čikagu su demonstranti udarali u bubnjeve dok su prolazili gradskim finansijskim centrom
Demonstranti marširaju Brodvejom, New York, 05. oktobar 2011
Demonstranti marširaju Brodvejom, New York, 05. oktobar 2011

U Bostonu, su hodali u do Gradske kuće sa transprentima na kojima je pisalo: "Borite se potiv bogatih, ne u njihovim ratovima" i "Ljudske potrebe, a ne korporativna pohlepa."

U St. Louisu, Kansas City, te u Los Angelesu, demonstranti su mahali vozilima u prolazu.

Organizatori u više od 50 američkih gradova sada planiraju da održe svoje verzije "Zauzeti Wall Street" skupova.

Nikle su web stranice i Facebook stranice s imenima kao što su "Zauzeti Boston" i "Zauzeti Philadelphia" .

Tako se demontrira široko rasprostranjeni bijes zbog najveće ekonomske nejednakosti u Americi u zadnjih nekoliko decenija.

Sjedinjene Države sada imaju najveći jaz između bogatih i siromašnih među industrijski razvijenim zemljama Zapada.

Brojevi daju veoma jasnu sliku: danas jedan odsto najbogatijih Amerikanaca posjeduje gotovo četvrtinu američkog bogatstva, dok na dnu 40 osto njih posjeduje samo 0,3 posto dobara.

I Soros uz protestante

U 2010, samo 20 odsto Amerikanaca je dobilo 50 posto svih prihoda, a na dnu ljestvice 20 odsto primilo je samo tri procenta .

Taj trend je u stalnom rastu u posljednjih 30 godina. Dobitnik Nobelove nagrade ekonosmista Paul Krugman to zove "velikom razlikom" primjećujući da je između 1979. i 2005 . stalni prihod prosječenog domaćinstva porastao za 13 procenata, dok je stalni prihod 1 posto najbogatijih Amerikanaca porastao za 296 odsto.

Mnogi obični Amerikanci tako su ostavili su za sobom njihove legendarni optimizam i prepuštili se beznađu.

Marvin Knight, 68-godišnji penzioner iz Brooklyna jedan je od njih. Pridružio se protestima na Wall Steetu u ponedjeljak. Noseći veliki ručno urađeni poster "Isus nije za koroprativnu pohlepu", kaže da živi od socijalne penzije manje od 800 dolara mjesečeno.

"Ja sam ovdje da protestujem protiv ovog kapitalističkog sistema u kojem su bogati sve bogatiji, a siromašni sve siromašnjiji i tome se ne nazire kraj", kaže on.

Mnogi Amerikanci besni su zbog vladine odluke da novac poreskih obeveznika daju za spašavanje banka koje su bile na ivici propasti.

Sada neke od tih banka imaju ogromne profite i ostavljaju bez krova nad glavom milione Amerikanaca.

Michael Doe, 26-godišnji student medicine iz Sjeverne Dakote i vojni veteran koji je u dva navrata služio u Iraku, kaže da je kupio avionsku kartu i pridružio se demonstrantima zbog toga što je "novac zaista moćan, ali naši su glasovi jednako moćni".

Govorio je je za RFE nakon što je proveo dvije noći kampujući van kaže "da se nada da će pomoći da se ljudi probude i kaže im da stvari mogu biti bolje nego što su sada".

"Ovo je veoma važan pokret. Ljudi moraju da shvate da se ništa neće promijeniti nabolje ako nešto sami ne učine. Tako da sam ja ovdje samo da pomognem, da budem prisutan, da zauzem neki prostor i dam ljudima na znanje da su različiti ljudi iz svih sfera života pogođeni korporativnom pohlepom i odlukama koje donosi naša vlada", kaže on.

U sepetembru je predsjednik Barck Obama predložio maksimalne poreze za bogataše, uz poruku da su "stvari izmakle kontroli", zbog toga što su poreske rupe omogućile mnogim bogatim Amerikncima da plaćaju mnaji porez od radničke klase u Americi.

Opzicioni Republikancu ga optužuju za vođenje "klasne borbe".

Ali, ubiranje većih poreza od super bogatih ima najmanje dva važna navijača: milijardera hedž fond menadžera Warren Buffeta i milijarder finansijer George Sorosa.

Soros je čak napisao uvodnik za "New York Times" prošlog mjeseca pod naslovom "Prestanite tetošiti super bogate", a u ponedjeljak (3. oktobra) rekao je da se "saosjeća sa zahtjevima demonstranta"

U međuvremenu, broj nezadovoljnih sa zahtjevima raste.Velikom protestu u New Yorku, pridružuju se i glavni sindikati.

Pogledajte komentare (3)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG