Pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove održan je prvi dan dvodnevnog Žalbenog pretresa (25. i 26. august) u predmetu Tužilac protiv Ratka Mladića.
"Ratko Mladić nije heroj, on je ratni zločinac", rekla je prvog dana žalbenog procesa pred Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove tužiteljica Laurel Baig.
U namjeri da ospori tri ključna žalbena osnova odbrane, među kojima i pitanje terorisanja građana Sarajeva, dodala je da je utvrđeno da je Mladić iskoristio svoju vojnu moć da bi namjerno ciljao civilno stanovništvo i time razorio živote porodica i čitavih zajednica.
"Vijeće je bez sumnje utvrdilo da se Ratko Mladić kada je došao na čelo Vojske Republike Srpske pridružio drugim organima i liderima u namjeri da čitave sredine trajno isprazne od nesrpskog stanovništva, bilo kakvim sredstvima", navodi tužiteljica Baig.
Ovaj plan je, kako tvrdi, sprovođen i u sredinama gdje su Srbi bili i manjina, a udruženi zločinački poduhvat je bio jednako brutalan, koliko i uspješan.
Zbog toga je, kaže Baig, između ostalog Mladić opravdano osuđen na doživotnu kaznu.
Odbrana Ratka Mladića je tokom uvodnog dijela pretresa obavijestila prisutne da Mladićev prvi advokat Branko Lukić neće učestvovati u raspravi o žalbama na prvostepenu presudu ni putem video linka, jer mu, kako je rečeno, Advokatska komora nije to dozvolila.
Mladićev drugi advokat Dragan Ivetić je uložio prigovor na održavanje ovog žalbenog pretresa. "Po domaćim etičkim i profesionalnim standardima, ovo ročište je danas neadekvatno i predstavlja neostvarenje pravde, tako da ne mogu s tim da se složim i ne mogu da budem nemi učesnik u ovom upitnom postupku", rekao je Ivetić.
Ivetić je u uvodu rekao da želi osporiti adekvatnost odluke da se Mladić i on stavljaju u poziciju da učestvuju u pretresu, dok nisu riješena pitanja Mladićeve sposobnosti da u tome učestvuje.
Prvi dio pretresa odbrana ima mogućnost da obrazloži detalje žalbi na presudu.
Nakon što je Mladić proglašen krivim za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, on i njegova odbrana najavili su devet žalbenih osnova.
Do sada se odbrana fokusirala na dijelove presude koji govore o Mladićevoj krivičnoj odgovornosti u takozvanim "neimenovanim događajima", koji, kako tvrde, nisu bili navedeni u optužnici, ali i događaje i incidente koje su počinili pojedinci, jedinice Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) i paravojnih formacija za koje prema navodima odbrane u prvostepenom postupku nije dokazana direktna odgovornost Mladića.
Mnogi od zločina, govori branilac Ivetić, na kojima se temelji sveobuhvatni udruženi zločinački poduhvat, odigrali su se u peirodu prije nego se Mladić nalazio u BiH i prije formiranja Vojske Republike Srpske.
"Dijelovi presude temeljeni na izjavama o političkim ciljevima i namjerama nisu dovoljni da bi se potvrdio zajednički kriminalni cilj, ali i uzajamnu povezanost političkih i vojnih ciljeva", smatra Ivetić.
Posljednji dio izlaganja odbrane posvećen je i ulozi Ratka Mladića u Srebrenici.
Iako je postupak već trebao biti okončan, a presuda donesena krajem godine, zbog promjena u sastavu Vijeća, Mladićeve bolesti, a potom i pandemije korona virusa došlo je do pomjeranja termina.
Presuda se očekuje u drugoj polovini 2021. godine.
Ratni komandant Vojske Republike Srpske (VRS) Ratko Mladić je 22. novembra 2017. godine osuđen na doživotnu kaznu zatvora zbog genocida, zločina protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja.
Žalbe na Prvostepenu presudu uložili su i odbrana i tužilaštvo, planirano je da ih obrazlažu 25. i 26. augusta, a nakon toga će, kako je rekla predsjedavajuća, i Ratko Mladić dobiti priliku da se obrati.
Mladićeva odbrana traži da Žalbeno vijeće poništi zaključke Pretresnog vijeća i da donese oslobađajuću presudu ili ponovno suđenje, odnosno umanjenje izrečene kazne, dok tužilaštvo ulaže žalbu po dva osnova – osporavajući oslobađajući dio s prijedlogom da se osudi za genocid za šest općina.
Zbog pandemije korona virusa iznošenje žalbi održava se bez prisustva novinara i javnosti.
Na kraju posljednje sesije 25. augusta kratko se obratio i Ratko Mladić. On se žalio na dužinu pauza u toku prvog dana, zbog čega je, kako kaže, četiri sata u samici ležao. Predsjedavajuća je rekla da su pauze duže kako bi se omogućilo čišćenje prostorija, a sekretar je najavio da će za srijedu 26. avgust razmotriti skraćivanje pauza.
Predočeno 10.000 dokaza
Tokom procesa koji je započeo 16. maja 2012. izvedena su 592 svjedoka, te predočeno oko 10.000 dokaznih materijala.
Sud je u obzir uzeo i 2.000 presuđenih činjenica.
Optužnica protiv Mladića prvobitno je podignuta 24. jula 1995.
Nakon što je u bjekstvu proveo skoro 16 godina, on je uhapšen u Srbiji 26. maja 2011. i prebačen na MKSJ 31. maja 2011.
Suđenje je započelo 2012. i trajalo je ukupno 530 dana. Žalbe na Prvostepenu presudu uložili su i odbrana i tužilaštvo. Mladić je od Žalbenog vijeća zatražio da produži rokove za postupak podnošenja podnesaka.
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija osnovalo je 22. decembra 2010. Mehanizam radi sprovođenja više osnovnih funkcija Međunarodnog krivičnog suda za Ruandu i MKSJ-a, uključujući okončanje ograničenog broja predmeta koji su naslijeđeni iz rada ova dva međunarodna suda.
Facebook Forum