Dostupni linkovi

Vanredna vijest

„Vive žene“ pružaju psihosocijalnu pomoć svjedocima


Ilustrativna fotografija
Suvada Selimović, iz Đulića kod Zvornika, u martu je svjedočila pred Vijećem Okružnog suda u Beogradu u procesu poznatom kao “Zvornik 2”.

U junu 1992. ubili su joj muža i više članova porodice. Osamnaest godina kasnije svjedočila je na suđenju Branku Grujiću i Branku Popoviću, optuženim za ratne zločine nad bošnjačkim stanovništvom u Zvorniku. Suvada Selimović kaže da je u sudnici ponovo proživjela ratnu traumu:

„Vratiš se u onaj isti dan, kroz sve prođeš. Nakon par dana ponovo se opet vratiš, opet ti bude teško.“


Suvada Selimović samo je jedna od onih kojima je Centar za terapiju i rehabilitaciju “Vive žene” iz Tuzle pružio pomoć. Osim povezivanja institucija pravde sa udruženjima žrtava, “Vive žene” rade pripreme za svjedočenje u procesuiranju ratnih zločina. Direktorica Jasna Zečević:

„Osjetili smo da je potreba svjedoka da ih neko u smislu pratnje, pripreme i praćenja nakon suđenja bude uz njih. Prevencija traumatizacije koju te osobe doživaljavju na sudu jedan je od naših zadataka.“


„Vive žene“ pružaju psihosocijalnu pomoć svjedocima prije, u toku i nakon suđenja. U psihološkoj pripremi za svjedočenje ne može se uticati na iskaz svjedoka, ali se on može osnažiti kako bi izdržao taj traunmatični proces, objašnjava psihoterapeutkinja iz te organizacije Teufika Ibrahimefendić:

„Uglavnom se razgovara o njegovom psiho-emocionalnom stanju i o njegovim iskustvima sa tužiteljstvom, sa istražiteljima, njegovoj odluci da svjedoči, da li je to donio sam, da li ima podršku porodice, šire, uže zajednice i koji su to najstresniji momenti kojih se on boji da bi se mogli desiti u sudnici u toku suđenja, prije suđenja ili poslije suđenja.“

Entuzijazam malobrojnih organizacija iz nevladinog sektora teško da može značajno popraviti loše stanje na polju zaštite svjedoka. To su prepoznali i u OSCE-u, iz kojeg napominju da su iskazi svjedoka najvažnije dokazno sredstvo u predmetima ratnih zločina jer materijalni dokazi najčešće nisu dostupni ili ne postoje. Iz te organizacije oštro kritikuju državne i entitetske institucije. Pravna savjetnica u OSCE-u Nela Sefić:

„Država nije preduzela odgovarajuće mjere koje bi garantovale pravo svjedoka na život, bez njegovog neopravdanog kršenja prava na sigurnost i privatnost, zaštitu uznemiravanja, nasilja i njegovo dostojanstveno učešće u sudskim postupcima. Naime, nadalje što situaciju u BiH još više pogoršava je nepostojanje struktura za finansijsku, logističku i psihosocijalnu podršku svjedocima, čak i onim najugroženijim.“


Pravosudni organi ne preduzimaju mjere zaštite kada su svjedoci izloženi prijetnjama, raspoložive zaštitne mjere ne koriste se na primjeren i efikasna način, a primjena zakona o zaštiti svjedoka nije zadovoljavajuća na entitetskom nivou, smatraju u OSCE-u.

Priča iz Republike Srpske to potvrđuje. U tom entitetu ne pruža se nikakva institucionalna pomoć svjedocima, ali se pilot projekat najavljuje - 15 godina nakon rata. Direktor Centra za istraživanje ratnih zločina RS Janko Velimirović:

„Do sada nismo bili toliko aktivni pošto nije bilo toliko ni potrebe jer su suđenja bila na nivou Haškog tribunala i tek su počela pred Sudom BiH. Ali praksa pokazuje da trebamo ući u tu priču i da se moramo uključiti i na taj način ćemo i mi pomoći da se procesuiranje što brže odvija i da bude što kvalitetnije.“


U banjalučkom Okružnom tužilaštvu kažu da svjedoke štite u skladu sa svojim mogućnostima. Okružni tužilac iz odjeljenja za ratne zločine Branko Mitrović:

„Pratimo sigurnost svjedoka kroz određenu komunikaciju, kroz telefonske kontakte. Do sada nismo imali situaciju da se neposredno ugrožava svjedok na način koji bi tražio adekvatnu zaštitu ili nekakve mjere.“


Mitrović kaže da je njegovo iskustvo sa zaštićenim svjedocima oskudno jer je u svojoj dosadašnjoj praksi imao samo jednog takvog svjedoka. Upravo činjenica da je pod zaštitom najvećeg okružnog tužilaštva u BiH bio jedan svjedok ilustruje “brigu” institucija za ovaj problem.

Zbog toga ne čudi što u OSCE-u ocjenjuju da na planu zaštite svjedoka i žrtava ratnih zločina Bosna i Hercegovina pokazuje sistemski neuspjeh.

****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Pred licem pravde:

Majke Srebrenice će na godišnjicu genocida tužiti Carlu del Ponte

Koliko Mladićevi dnevnici potvrđuju dogovore o podjeli Bosne
Doyle: Političke vođe trebaju prihvatiti odgovornost za svoje ljude

„Vive žene“ pružaju psihosocijalnu pomoć svjedocima
Međusobne optužbe Suda i Tužilaštva zbog bijega Savića
Proglašenje Mladića mrtvim nema veze sa potragom

****
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje (IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)
  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

XS
SM
MD
LG