Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Pred početak suđenja Karadžiću


Radovan Karadžić u sudnici Haškog tribunala
(Autori programa Pred licem pravde: Merdijana Sadović, Sabina Čabaravdić)

Početak sudjenja Radovanu Karadžiću u Haškom tribunalu za ratne zločine najavljeno je za ponedeljak, 26. oktobar. Iako Karadžić na sve načine pokušava da odgodi suđenje, prema informacijama iz Haga, odgađanja ovog procesa neće biti.

Sud ne može suditi Karadžiću u odsustvu, ali suđenje se može održati ako na njegovom mjestu sjedi advokat, pise New York Times i dodaje da je odugovlačenje bila taktika kojom se korsitio bivši srbijanski predsjednik Slobodan Milošević.

Javnost u BiH sa različitim emocijama reaguje na početak suđenja.

Najava iz tima odbrane Radovana Karadžića da će on bojkotovati početak suđenja pred Haškim tribunalom naišla je na različite reakcije u Bosni i Hercegovini. Građani Sarajeva, koji su tokom proteklog rata gotovo četiri godine bili pod opsadom srpskih vojnih snaga, smatraju da Karadžić odugovlači proces koji je neminovan i koji će, vjeruju, dovesti do pravičnog ishoda, odnosno, maksimalne kazne. Evo šta je naša novinarka Marija Arnautović zabilježila u anketi u Sarajevu:

„Nemam riječi da kažem. Stvarno, tako nešto da on traži. Čitav svijet zna šta je on bio.“
„Što se tog čovjeka tiče, apsolutno me ništa ne iznenađuje od njega. To što se on neće pojaviti samo prolongira neke stvari, ali mislim da će njega na kraju ipak čekati ono što je zaslužio.“
„Da vam kažem, svi da su u toj situaciji da se brane, normalno da bismo i vi ili ja isto tako bojkotirali. Međutim, na kraju će ipak pravda pobijediti - i biće suđenje i biće dobro osuđen.“
„Traži nekakav izlaz da sebi olakša, samo ne vjerujem da će to da uspije. Ne bi trebalo - ako bude pravde.“
„Mislim da je osuda koju će on dobiti na ovom svijetu nešto minimalno šta ga čeka na drugom svijetu. Nema razmatranja za nikakve osude jer taj čovjek je maksimalno kriv i zaslužuje maksimalnu kaznu, ako uopšte takva kazna i postoji za njega.“

Nešto drugačiji tonovi prolaznika u Banja Luci. Jedan broj građana kaže da je Karadžić nepravedno optužen, a tim prije, misle, zaslužuje dovoljno vremena da pripremi odbranu. Drugi ga ne smatraju herojem, ali su ipak mišljenja da zaslužuje pravedno suđenje:

„Čovijek iskren, pravedan, pa ovi navalili na to. Samo da Srbe unište. Nema se tu šta tražiti kad se svak živ okomio na Radovana i na Srbe.“
„Ne mislim uopšte ništa više o njemu. Nije čovjek koji je vrijedan poštovanja.“
„Mislim da većina Srba, pošto sama pripadam tom nacionalnom korpusu, ima protivrječno mišljenje u vezi njega, posebno kad povlači paralelu sa drugim nacionalnim liderima koji su bili u istoj priči 90-ih i koji su u svojim narodima heroji.“
„Ne znam šta bih rekao - da čovjek kao čovjek borio se za ovaj srpski narod. Ako je nešto zabrljao, vidjeće se, čuče se na tom Haškom sudu.“

* * * Video: prvo pojavljivanje Karadžića pred sudom u Hagu




Karadžić davno ispričana priča?


Danas, međutim, malo onih koji su poznavali Radovana Karadžića želi o njemu govoriti. Neki smatraju da je Karadžić davno ispričana priča na koju će tačku staviti upravo presuda Haškog tribunala.

Među njima je i književnik iz Sarajeva Marko Vešović:

Radi se o potpuno beznačajnoj ličnosti, ličnosti koja se nigdje nije dokazala, sjećam se one njegove čuvene priče o tome da je on jedan od tri najveća srpska pjesnika u SFRJ, ne u BiH, da je jedan od dva najbolja psihijatra u Bosni itd. On je bio crnogorska lijenčina kojoj se nije dalo raditi, rmbati. Treba da zapneš ako želiš da postaneš neko i nešto. Zbog toga je radije fabulirao o svojoj genijalnosti. Radi se o osobi koja je došla na takvo mjesto da može da uradi to što je uradila - i uradila je savršeno. Ima samo jedna stvar koja je zaista krasila i predratnog i poslijeratnog Rašu. On je bio rođeni crnogorski lažov. Prije rata to je potpuno bilo bezazleno - nek laže, te laži mogu samo njemu eventualno da naude. Međutim, kad je taj lažov dobio topove u ruke, onda se pokazalo šta je taj njegov talenat, jer je on imao talenat koji je lični a i crnogorski jer Crnogorci spadaju u najveće lažove među jugovićima - to je moje iskustvo, naravno. Postojalo je to kod Karadžića - sklonost laganju koja je mene zaprepašćivala. Ja ga slušam u Sarajevu na ’Srni’, i da ne znam šta se dešava - da oko mene ne lete mozgovi po kaldrami, kad bih ga slušao, rekao bih: ’Ma ovo je sto posto istinito sve što kaže, napadaju čovjeka na pravdi Boga.’ E ta osobina njegova je jedina osobina njegova koju je predratni Karadžić dijelio sa ovim ratnim i koja je dobila čudovišne razmjere.“

Književnik i novinar Ivan Kordić kaže da je bivšeg lidera bosanskih Srba površno poznavao. Pažnju je izazvao, objašnjava, tek kada je dobio vlast, o čemu je Kordić i pisao:

„O tom se radi da takvi ljudi i takve ličnosti koje mi najprije doživljavamo kao neku karikaturu ili kao ništa osobito opasno, ispostavi se na kraju da su to strašni ljudi i da od takvih ljudi možete očekivati svo ono zlo i ono što je najtamnije u čovjeku. Na kraju on je tako i završio pretvarajući se u nekakvog duhovnika čovjeka, da bi na kraju opet sjeo na tu klupu koja za mene apsolutno ništa ne znači - jer koliko je on zla učinio, ta haška klupa i ta osuda za jedno takvo ništavilo ništa ne znači.“


Jedan od osnivača Srpske demokratske stranke i bivši predsjednik opštine Trebinje, Božidar Vučurević, Karadžića je izuzetno dobro poznavao:

„Sigurno je da je dosta ishitreno s obzirom da se sve desilo drugačije nego je on očekivao i vjerovatno sad je momenat u kojem vjerovatno čovjek nije spreman. Ja sam nekad davno polagao lovački ispit kao mlad čovjek - i kaže da na zvjerku ne smijete pucati dok ona miruje, treba joj dati šansu da se brani.“

Bivši visoki funkcioner SDS-a Milovan Cicko Bjelica tvrdi da se sa Karadžićem zna isključivo po partijskoj liniji:

„I mislim da on s opravdanjem traži prolongiranje suđenja, ne bojktovanje nego prolongiranje, vjerovatno dok ne prikupi sve te podatke koje je on zamislio da treba da ih obezbijedi i da svoju odbranu usmjeri u tom pravcu.“


U ovom spektru stavova očigledne su razlike izmedju onih koji su Karadžića poznavali prije rata, onih koji su bili njegova podrska u ratu i oni koji su preživjeli zločine za koje Karadžić odgovora pred Haškim sudom.

Detalje o slučaju Karadžić kao i optužnicu protiv njega možete pročitati OVDJE.

* * *

Pročitajte ostale priloge iz programa Pred licem pravde:

"Topnički dnevnici" ostaju otvoreno pitanje

Završeno svjedočenje Delića na suđenju protiv Župljanina i Stanišića

Broj žrtava rata i dalje nepoznat

* * *
Program Pred licem pravde - Suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije pripremaju Radio Slobodna Europa i Institut za ratno i mirnodopsko izvještavanje(IWPR). Svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata - samo u našem radijskom programu i na internet stranici.
Tužilaštvu ograničeno vreme na 300 sati

Sudije su u više navrata izrazile zabrinutost zbog obima postupka protiv Karadžića kao nekoga ko je optužen za političku osnovu najtežih zločina koji su od 1992. do 1995. počinjeni u bosanskom ratu. Iako je pretprocesni sudija O’Gon Kwon izrazio nezadovoljstvo zbog odlučnog stava Tužilaštva da udovolji samo nekim zahtevima koji su se ticali skraćivanja optužnice, on nije iskoristio mogućnosti koje mu stoje na raspolaganju za njeno dodatno sažimanje. Najpre su sudije 22. jula od Tužilaštva zatražile da razmotri smanjenje broja optužbi protiv okrivljenog.

Tužilaštvo je 31. avgusta saopštilo kako, ukoliko sudije to zahtevaju, može odustati od 10 od ukupno 27 opština koje se pominju na važećem spisku optužbi, koji je objavljen 17. februara ove godine. Sudije su potom pozvale na dodatna skraćenja tvrdeći kako broj opština obuhvaćenih optužbom ne bi trebalo da bude veći od ukupno 12. No, tužioci su u pismenom odgovoru od 18. septembra objasnili kako više ne mogu smanjivati broj opština ili redukovati broj lokacija na kojima su navodno počinjeni zločini jer bi se to nepovoljno odrazilo na sposobnost Tužilaštva da pravično izvede dokaze.

Uprkos nastojanjima sudskog veća da ohrabri Tužilaštvo da odredi lokacije i incidenate koje bi moglo da izostavi iz ovog postupka, Tužilaštvo se, nažalost, opredelilo da to ne učini, rekao je sudija Kwon. Karadžić je optužen za genocid koji je 1995. počinjen u Srebrenici i za opsadu Sarajeva koja je trajala 44 meseca, kao i za genocid koji je u pojedinim delovima Bosne počinjen nad bosanskim muslimanima i Hrvatima.

Okrivljenom će se suditi za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovečnosti, uključujući progone, istrebljenje, ubistva i deporatacije izvršene u periodu od 1992. do 1995. godine. Da bi uticale na dužinu suđenja, sudije su ove sedmice utvrdile rok u kome Tužilaštvo mora okončati svoj dokazni postupak. Tužilaštvo će na raspolaganju imati ukupuno 300 sati za saslušanje svedoka.
  • 16x9 Image

    Maja Bjelajac

    U skoro dvije decenije novinarske karijere, izvještavala i istraživala o temama iz kulture, politike i društva za najveće medije u Republici Srpskoj o od 2006. radi kao dopisnik RSE iz Banjaluke.

XS
SM
MD
LG