Ruski predsjednik Vladimir Putin kaže da je državni energetski div Gazprom spreman ispuniti svoje obaveze u izvozu plina.
"Gazprom je ispunio, ispunjava i ispunit će svoje obveze u potpunosti", rekao je Putin novinarima 19. jula u Teheranu nakon razgovora s čelnicima Irana i Turske.
Gazprom je prošlog mjeseca smanjio kapacitet duž plinovoda Sjeverni tok 1 na 40 posto normalnih razina, ukazujući na odgođeni popravak turbine plinovoda koju je servisirao njemački konglomerat Siemens u Kanadi.
Kanadska vlada je 10. jula rekla da će ga vratiti Njemačkoj. Zatim je trebao biti prebačen na Gazprom, kako Kanada ne bi prekršila zapadne sankcije Rusiji.
Rusija je nakon toga obustavila isporuke prirodnog plina Njemačkoj kroz plinovod Sjeverni tok 1 na deset dana jer provodi godišnje održavanje.
Prekid, koji je započeo 11. jula, pobudio je zabrinutost u Njemačkoj da bi Kremlj mogao pronaći razlog za produljenje prekida kao načina kažnjavanja Berlina za podršku Ukrajini nakon ruske invazije.
Njemačko ministarstvo gospodarstva saopćilo je u ponedjeljak, 18. jula, da ne može dati detalje o tome gdje se turbina nalazi.
No, glasnogovornik ministarstva rekao je da je turbina zamjenski dio koji se trebao koristiti tek od rujna, što znači da njezin nedostatak ne može biti pravi razlog pada protoka plina prije održavanja, javio je Reuters.
Sjeverni tok 1, koji prolazi dnom Baltičkog mora do Njemačke, u fokusu je otkako je Rusija izvršila invaziju u Ukrajini 24. februara.
Strahujući da bi Rusija mogla prekinuti isporuke, Europska unija će u roku od nekoliko mjeseci izraditi hitne planove za smanjenje potražnje za plinom.
Zapad navodi da Rusija, najveći svjetski izvoznik plina i drugi najveći dobavljač sirove nafte, koristi svoje zalihe energije kao sredstvo ucjene.
Rusija odbacuje te optužbe, tvrdeći da je bila pouzdan dobavljač energije.
Iznoseći svoj hitni plan kasnije u srijedu, EU će upozoriti zemlje članice da bi se mogle boriti s nestašicama goriva tokom zime ako Rusija prekine isporuke bez sadašnjeg smanjenja potražnje za plinom.
Putin pozvao na oživljavanje iranskog nuklearnog sporazuma
Putin je također pozvao na oživljavanje iranskog nuklearnog sporazuma.
"Smatramo važnim nastavak napora za očuvanje nuklearnog sporazuma i stvaranje uvjeta za njegovu ponovnu održivu realizaciju na temelju Rezolucije 2231 Vijeća sigurnosti UN-a", rekao je Putin, misleći na rezoluciju iz 2015. kojom su ukinute sankcije Iranu.
Sjedinjene Države su se 2018. jednostrano povukle iz nuklearnog sporazuma, koji je Teheranu omogućio ublažavanje sankcija u zamjenu za ograničavanje njegovog nuklearnog programa.
Nakon odluke tadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa o povlačenju Sjedinjenih Država i ponovnom nametanju sankcija, Iran je počeo kršiti obogaćujuća ograničenja iz pakta.
Pregovore su vodili Iran i Rusija, Kina, Britanija, Francuska i Njemačka, a neizravno su sudjelovale i Sjedinjene Države. Razgovori, čiji je cilj oživljavanje pakta, trenutno su u zastoju.
Putin je rekao da je njegov sastanak s iranskim predsjednikom Ebrahimom Raisijem bio usredotočen na gospodarsku suradnju, posebice u energetskom sektoru.
Rusija je važan partner u iranskom civilnom nuklearnom programu. Dovršila je nuklearnu elektranu Bushehr u južnom Iranu i izrazila je interes za njezino proširenje.
