Dostupni linkovi

Plenković u Varivodama: Sućut za srpske žrtve koje hrvatska država nije zaštitila


Hrvatski premijer Andrej Plenković je kazao kako  želi odaslati poruku pomirbe, što ne znači zaborav onoga što se događalo u ratu, već  izvući pouke i pružiti jedni drugima ruku mira, Varivode 28 rujan 2020.

Hrvatski premijer Andrej Plenković uz vojne je počasti u ponedjeljak (27. rujna) položio vijenac na spomenik za devetero srpskih civila ubijenih mjesec i po nakon hrvatske vojno-redarstvene akcije „Oluja“ u Varivodama u šibenskom zaleđu 1995. godine

„Kao predsjednik hrvatske Vlade, duboko žalim zbog toga, te vam u ime Vlade ovdje izražavam sućut za članove vaših obitelji čije živote hrvatska država – na žalost – nije uspjela zaštititi,“ kazao je Plenković na komemoraciji.

Obraćajući se pripadnicima srpske zajednice u Hrvatskoj, Plenković je kazao kako želi odaslati poruku pomirbe, što ne znači zaborav onoga što se događalo u ratu, već izvući pouke i pružiti jedni drugima ruku mira.

„To za Hrvate znači - smoći snage i priznati da su u Domovinskom ratu, premda obrambenom, na žalost počinjeni i zločini nad srpskim civilima koji se nisu smjeli dogoditi, zločini koji nemaju opravdanja i zaslužuju svaku osudu i procesuiranje odgovornih. Jer, Hrvatska se branila od agresije, a ne od nedužnih civila. To za Srbe u Hrvatskoj znači smoći snage i priznati da je na Hrvatsku izvršena agresija Miloševićevog režima i bivše JNA, i da se ne može opravdati oružana pobuna protiv legalno izabrane vlasti i demokratske volje hrvatskog naroda za samostalnom državom,“ poručio je hrvatski premijer.

Predsjednik Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac pobrojao je čak „postolujnih“ 57 civilnih srpskih žrtava samo u općini Kistanje i kazao kako im je zajedničko što su ostali u svom zavičaju i svojoj zemlji, što ih oni koji su ih u ime države obećali zaštititi to nisu učinili, i što nijedan zločinac nije kažnjen.

„Sve ovo govorim stoga što pretpostavljam da mnogi od okupljenih, a pogotovo naša javnost nemaju saznanja ni o ovoliko činjenica koliko sam ih ovdje iznio. Govorim to zato što znam da u našoj javnosti još uvijek nema potrebne svijesti o ovim zločinima, o stradanjima, bolima i posljedicama koje su oni izazvali kod pripadnika srpske zajednice,“pojasnio je Pupovac.

Nakon što je srpska zajednica prihvatila Plenkovićev poziv da se napravi zaokret u politici sjećanja, nastavio je lider Srba u Hrvatskoj , potezi - od odlaska Borisa Miloševića u Knin do aktualnog govora premijera Plenkovića u Varivodama - su nacionalno odgovorni i politički hrabri.

„A nadasve kao neophodni da se svi i svatko u miru i u uzajamnom poštovanju sjećamo svojih stradalih. Nadam se da će se nakon 25 godina riječi koje su raspirivale rat i održavale ga biti zamijenjen riječima stvaranja,“ zaključio je Pupovac.

Komemoracija u Varivodama, Hrvatska, 28 rujan 2020.
Komemoracija u Varivodama, Hrvatska, 28 rujan 2020.

Nakon komemoracije je Plenkovićev istup komentirao potpredsjednik Vlade iz redova srpske manjine Boris Milošević:

„Ovo je prvi puta u 25 godina da na komemoraciju u Varivode dolazi predsjednik hrvatske Vlade i to je jedna vrlo jaka simbolička gesta da i ove žrtve ovdje zaslužuju empatiju i poštovanje svih u društvu i da se ne razlikuju od žrtava koje su se na žalost dogodile diljem Hrvatske,“ ocijenio je Milošević.

Također, novinare je zanimalo kako Milošević komentira dio Plenkovićevog govora u kojem je premijer kazao da Hrvati trebaju priznati da su u Domovinskom ratu napravili zločine nad Srbima, ali i da hrvatski Srbi trebaju priznati da se dogodila agresija i otpor legitimno izabranoj vlasti.

„To je ono što sam ja govorio kada sam išao u Knin i poslije u svojim govorima, intervjuima i porukama u javnosti, da je vrijeme da nakon 25 godina posjećujemo jedni druge, da razgovaramo, da otvorimo te bolne teme, da je vrijeme da se konačno čujemo, da čujemo jedni druge, da čujemo ono što smo možda stavljali sa strane i zataškavali. Jer, posljedica tog nedijaloga i zataškavanja jest to da ovdje u Varivodama nemamo odgovorne za počinjene zločine", kazao je Milošević okupljenim novinarima.

Premijer Plenković sa predstavnicima srpske manjine u Hrvatskoj, Varivode 28 rujan 2020.
Premijer Plenković sa predstavnicima srpske manjine u Hrvatskoj, Varivode 28 rujan 2020.

Parastos za žrtve služio je pravoslavni mitropolit SPC-a zagrebačko-ljubljanski Porfirije. Ovo je prvi puta da je neki hrvatski premijer sudjelovao na komemoraciji za srpske civilne žrtve u ratu u Hrvatskoj 1991-1995, a druga zajednička komemoracija, nakon što su potpredsjednik Vlade Boris Milošević i potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved 25. kolovoza zajednički komemorirali „postolujne“ srpske civilne žrtve u Gruborima.

Komemoracija je potom održana i u nedalekom Gošiću gdje je nakon „Oluje“ ubijeno sedmoro starijih srpskih civila.

Rat u Hrvatskoj okončan je akcijom „Oluja“ 4-8. kolovoza 1995. godine, kada su hrvatska vojska i policija u 84 sata zauzele dijelove Korduna, Banije, Like i dalmatinskog zaleđa koje su 4 godine pod kontrolom držali pobunjeni hrvatski Srbi.

Iako je tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman na početku akcije 4. kolovoza pozvao srpsko stanovništvo da ne napušta domove i garantirao im sigurnost, između 150 i 200.000 srpskih civila i vojnika u organiziranim konvojima izbjeglo je u Srbiju i Bosnu i Hercegovinu, a u tjednima i mjesecima nakon „Oluje“ stradalo je po podacima hrvatskih nevladinih organizacija za ljudska prava oko 600 većinom starijih srpskih civila koji su ostali u svojim selima, a spaljeno je ili devastirano više tisuća stambenih objekata.

Za ta djela postoji svega jedna pravomoćna i jedna nepravomoćna sudska presuda za ratne zločine, a niz slučajeva još je u sudskom postupku, postupak uopće nije pokrenut ili je postupak vođen, ali nitko nije osuđen za zločine.

Prema podacima Centra za suočavanje s prošlošću Documenta, u hrvatskim državnim odvjetništvima evidentirano je 6.390 kaznenih prijava za zločine počinjene za vrijeme i nakon operacije "Oluja", od čega se 439 odnose na pripadnike Oružanih snaga Republike Hrvatske, ali nijedno djelo nije bilo kvalificirano kao ratni zločin. Po tom izvoru, osuđeno je 2.380 osoba, ali javnost nikad nije bila upoznata s njihovim imenima i djelima za koja su osuđene.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG