Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Plenković protiv ideje da Dan antifašističke borbe ne bude praznik


Spomenik narodu Banije i Korduna, regija koje su bile jedna od većih ustaničkih antifašističkih žarišta u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu

Hrvatski premijer i predsjednik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Andrej Plenković glatko je odbio i osudio amandman saborskog Odbora za ratne veterane da Dan antifašističke borbe 22. lipnja ne bude više praznik i neradni dan, nego da bude kategoriju niže – radni dan i spomendan.

To je pokušaj detuđmanizacije unutar HDZ-a kojeg on neće dozvoliti, kazao je premijer danas, nakon sjednice Vlade Hrvatske.

Odbor u kojem većinu čine pripadnici desnog krila HDZ-a i zastupnici oporbenog Mosta predložio je taj amandman na vladin prijedlog izmjena Zakona o blagdanima, u kojem taj blagdan, uveden početkom devedesetih, nije diran.

"Treba stati na kraj politici detuđmanizacije i unutar HDZ-a. Dan antifašističke borbe 22. lipnja je u popis blagdana u našem zakonu uvrstio predsjednik Tuđman, i tako će i ostati", poručio je.

Ipak, rasprava u vrhu HDZ-a

Takvi prijedlozi nemaju potporu nijednog vladinog tijela, ni stranačkog tijela HDZ-a, ali će vrh HDZ-a tu temu raspraviti, najavio je Plenković.

"Raspravit ćemo to sve. U petak je Predsjedništvo i Nacionalno vijeće HDZ-a. Mislim da moramo vrlo jasno reći da je dosta politike koja rastvara temelje onoga što je Tuđman stvorio, onoga što HDZ treba biti i smjera u kojem Hrvatska treba ići. Tko to ne razumije, ne razumije ni hrvatsku prošlost ni sadašnjost, a još manje vidi ispravno hrvatsku budućnost. neka se malo razbistre", poručio je Plenković.

Novinar Novog lista i koautor knjige o bivšem premijeru i predsjedniku HDZ-a Ivi Sanaderu Dražen Ciglenečki za Radio Slobodna Evropa (RSE) podsjeća da je među onima koji su na Odboru glasali za smanjenje važnosti Dana antifašističke borbe bio i zamjenik predsjednika HDZ-a Milijan Brkić i da je ovo svojevrsni njegov come-back.

Ciglenečki (na fotografiji) ocjenjuje kako je to i 'svojevrstan come-back Milijana Brkića'
Ciglenečki (na fotografiji) ocjenjuje kako je to i 'svojevrstan come-back Milijana Brkića'

Brkića se još otprije percipira kao prijetnju Plenkoviću s desna, a on je zbog istrage o navodnom prisluškivanju bivše žene koja će, čini se, biti obustavljena,više mjeseci bio u dobrovoljnoj izolaciji.

"Sada si može priuštiti ovakve stvari da provocira Plenkovića i da mu se suprotstavlja na nekim temama, ali ne mislim da to treba stavljati u kontekst neke Brkićeve borbe protiv Plenkovića u smislu - rušimo ga, a s ovime smo ga načeli! Očekujem da će na HDZ-ovim tijelima biti ozbiljna rasprava, jer ovo – što bi se reklo – jest šamar Plenkoviću, ali ne očekujem da se nekoga egzemplarno kazni kao primjer drugima", procjenjuje Ciglenečki.

Vladin Prijedlog zakona o blagdanima nije dobio većinu ni na saborskom Odboru za Ustav, pa neki predlažu da ga se povuče iz hitne procedure, na čemu Vlada inzistira.

'O povijesti svojom glavom'

I drugi HDZ-ovi članovi Odbora koji predlažu smanjenje važnosti Dana antifašističke borbe. Josip Đakić, Stevo Culej i drugi. od ranije su poznati po desnijim stavovima nego što je HDZ-ova službena politika otkako ga vodi Andrej Plenković. Culej se na novinarsko pitanje da obrazloži zašto je podržao ovaj amandman pozvao na demokraciju u kojoj svatko o povijesnim događajima zauzima stavove "sa svojim znanjem i sa svojom glavom".

Riječki Novi list prenio je pisanje državne agencije Hina da je prijedlog za amandman došao od vanjskih članova Odbora za ratne veterane, koji su redom lideri udruga koje su organizirale dvogodišnji veteranski prosvjed u vrijeme Milanovićeve vlade lijevog centra, takozvani "šatoraši". Oni su prosvjedovali pod prozorom tadašnjeg ministra branitelja, a sada socijaldemokratskog europarlamentarca Predraga Freda Matića.

"Kada sam bio u Hrvatskom saboru, nisam želio biti u Odboru za ratne veterane, jer tamo sjede ljudi s kojima ja ne da ne bih sjedio u Odboru, nego ne bih sjedio ni u istom tramvaju. To je jedna krajnje desna opcija, osim nekoliko saborskih zastupnika, to je sve 'šatoraška' ekipa i žao mi je da me uopće pitate za njih, jer to je ekipa koja uistinu ne zaslužuje nikakav komentar", kaže za RSE bivši ministar branitelja.

Matić kaže kako je u Odmoru sve 'šatoraška' ekipa, referirajući se na učesnike prosvjeda koji su kampirali pred Vladom (fotografija sa prosvjeda 2016)
Matić kaže kako je u Odmoru sve 'šatoraška' ekipa, referirajući se na učesnike prosvjeda koji su kampirali pred Vladom (fotografija sa prosvjeda 2016)

I Hrvatska narodna stranka i samostalna demokratska srpska stranka kao manje stranke vladajuće koalicije osudile suamandman kojim se želi umanjiti važnost Dana antifašističke borbe, a tu su inicijativu osudile i oporbene stranke lijevogcentra – socijaldemokrati i Istarski demokratski sabor, kao i Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske.

Dan antifašističke borbe obilježava se na spomen formiranja Prvog sisačkog partizanskog odreda 22. lipnja 1941. godine, prve partizanske jedinice u Hrvatskoj i tadašnjoj okupiranoj Kraljevini Jugoslaviji. U socijalizmu se taj datum spominjao, ali nije obilježavan, jer je KPJ tek 4. srpnja 1941. donijela odluku o podizanju ustanka, pa se kao Dan ustanka naroda Hrvatske slavio 27. srpnja, jer je na taj dan 1941. izbio masovni ustanak u mjestu Srb.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG