Dostupni linkovi

Regulacija plastične ambalaže između okoliša i lobiranja u EU


Reviziju pravila kojim se reguliše ambalažni otpad predložila je Evropska komisija 2022., jer je upotreba plastične ambalaže u EU tokom posljednjih 10 godina porasla za više od 20 posto.
Reviziju pravila kojim se reguliše ambalažni otpad predložila je Evropska komisija 2022., jer je upotreba plastične ambalaže u EU tokom posljednjih 10 godina porasla za više od 20 posto.

Dogovor Evropske unije o zabrani plastike za jednokratnu upotrebu u hotelskom sektoru, restoranima i dostavi hrane od 2030., i postizanju smanjenja od pet posto prije tog roka, izbaciće vrećice, minijaturne toaletne potrepštine i plastičnu ambalažu za svježe voće i povrće.

Reviziju pravila kojim se reguliše ambalažni otpad predložila je Evropska komisija 2022., jer je upotreba plastične ambalaže u EU tokom posljednjih 10 godina porasla za više od 20 posto, što je potaknuto kupovinom putem interneta i potrošačkim navikama "uzmi i nosi", pišu svjetski mediji.

Postepeno smanjenje ambalažnog otpada

Evropska unija (EU) postigla je privremeni dogovor o novom zakonu za smanjenje ambalažnog otpada i zabranu plastike za jednokratnu upotrebu, poput vrećica za voće u supermarketima i mini boca šampona u hotelima, iako neki sektori imaju prilagođene izuzetke, prenosi Reuters.

Pregovarači iz Evropskog parlamenta i Belgije, koja ima šestomjesečni mandat predsjedanja Evropskom unijom (EU), složili su se kasno u ponedeljak, 4. marta o ciljevima smanjenja ambalaže od pet posto do 2030. i 15 posto do 2040. te da bi se sva ambalaža trebala moći reciklirati do 2030.

Do tada će se zabrana primjenjivati na plastične predmete za jednokratnu upotrebu kao što su jednokratni tanjiri, šolje i kutije koje koriste restorani brze hrane, folije koje skupljaju toplotu na aerodromima i plastične vrećice koje se nude u prodaji prehrambenih proizvoda.

Takođe će postojati zabrana za predmete napravljene od "vječnih hemikalija" (polifluorirane alkilne tvari ili PFAS) u ambalaži koja dolazi u dodir s hranom.

EU će takođe primjenjivati ciljeve ponovnog korištenja, kao što je 10 posto za ambalažu za pakovanje naručene hrane i za spremnike za piće, osim onih za vino ili mlijeko. Finska je, na primjer, tražila da se iz ovih propisa izuzme upotreba kartonske ambalaže.

Pregovarači su se složili da prazan prostor ne smije činiti više od 50 posto zapakovane robe, čime su ciljali na glomazno zapakovane narudžbe online dostave.

Sporazum još treba odobrenje Evropskog parlamenta i vlada država članica EU, ali rokovi nisu postavljeni uoči izbora za EU u junu.

Pobjeda lobista industrije plastične ambalaže

Dok je dogovor naširoko hvaljen kao ključni korak ka posvećenosti EU ekološkoj održivosti i smanjenju otpada, kritičari kažu da je to takođe i "velika pobjeda industrije" plastične ambalaže.

Nevladina agencija Zero Waste France, upozorila je da konačni dogovor EU država članica rizikuje da se jako poveća upotreba papira i kartona, dva materijala za čuju proizvodnju je potrebno koristiti velike količine vode i drveta, napisao je Radio France internationale (RFI).

"Dobre vijesti o PFAS (vječnim hemikalijama) skrivaju brdo izuzetaka, posebno kod ponovne upotrebe, i odražavaju viziju koja je još uvijek fokusirana na recikliranje", rekla je glasnogovornica Zero Waste France Charlotte Soulary za Le Monde, prenosi RFI.

U međuvremenu, kampanja za zaštitu okoliša Rethink Plastics Alliance rekla je da je izvorni prijedlog Evropske komisije bio razvodnjen "nepromišljenim rupama" i izuzećima "usvojenim pod pritiskom raskalašnih lobija".

Sektori pogođeni predloženim pravilima, proizvođači vina, piva i bezalkoholnih pića, kozmetičke kompanije, hoteli i lanci brze hrane te proizvođači papira, požurili su da utiču na kreatore politike u nastojanju da zaštite svoje interese.

Proizvođači papira i veliki lanci brze hrane uspješno su tvrdili da je kartonska ambalaža, bilo da je reciklirana ili iz održivih šuma, ekološki prihvatljivija od plastike.

Najnoviji podaci Eurostata pokazuju da su Evropljani proizveli 189 kilograma ambalažnog otpada po osobi u 2021. godini, što je povećanje od gotovo 11 kilograma više nego godinu prije.

Ovaj otpad ima značajan uticaj na okoliš, pridonoseći 40 posto upotrebe plastike i 50 posto papira, uz emisije ugljenika jednake emisijama koje izbaci na godišnjem nivou Mađarska, pokazuju podaci.

Nezadovoljni industrijski sektori

Pravila za smanjenje ambalažnog otpada, o kojima su se zakonodavci EU privremeno dogovorili 4. marta nisu uspjela da uvedu zabranu na kartonske kutije za brzu hranu i šolje ili prisile potrošače da koriste spremnike za višekratnu upotrebu.

Ovo je označilo pobjedu za proizvođače papira koji su vodili žestoku kampanju protiv uredbe otkako ju je prvi put predložila Evropska komisija 2022.

Izvorna namjera zakona bila je da smanji ogromne količine otpada uzrokovane ambalažom, koje iznose 80 miliona tona godišnje u EU, i učini sav takav materijal pogodnim za recikliranje do 2030.

Zakon, kao što je prvo predviđeno, takođe je postavio ciljeve za višekratnu ambalažu u određene sektore, poput pića, hrane i paleta za transport. Međutim, nekoliko od tih ciljeva izbrisano je u konačnom sporazumu nakon snažnog otpora industrije i zemalja poput Finske i Italije, koje imaju jak sektor papira i recikliranja, navodi Financial Times.

Zvaničnik uključen u razgovore rekao je kako bi sporazum takođe značio da je EU ispunila svoje međunarodne obveze. Unija je dio napora Ujedinjenih nacija (UN) da se do kraja 2024. dogovori sporazum o smanjenju plastičnog otpada.

Ali u satima nakon sporazuma, neke industrije već su napale nova pravila. Freshfel, Evropsko udruženje za svježe proizvode, reklo je da je sektor voća i povrća bio nepravedno na meti Evropske komisije, prema industrijskoj publikaciji Fruitnet, te da će pokrenuti pravni spor protiv zakona.

Savez za održivo pakovanje hrane rekao je da bi zabrana jednokratne plastike za pakovanje hrane ugrozila sigurnost potrošača. Francesca Stevens, generalna sekretarka tijela za industriju ambalaže Europen, rekla je da bi pravila takođe mogla da rezultiraju neusklađenim sistemima u različitim državama članicama koji bi fragmentirali jedinstveno tržište.

'Nepoštena konkurencija' van EU

"Ovo je očito istorijski sporazum", rekla je Frederique Ries, zastupnica koja vodi rad na dosjeu za Evropski parlament. "Tražimo od svih industrijskih sektora, kao i od država članica, da se potrude, ali takođe smo željeli da potrošači imaju ulogu u ovoj borbi protiv prekomjernog pakovanja."

Kao dio napora, sva ambalaža na tržištu EU moraće se moći reciklirati do 2030. godine, a od 1. januara 2035. ambalaža koja se može reciklirati moraće se reciklirati "na veliko".

Kompanije koje rade dostavu takođe će morati dopustiti kupcima da donesu vlastite posude koje će napuniti pićem ili gotovom hranom. EU će zabraniti korištenje "vrlo laganih" plastičnih vrećica.

Komisija se još mora složiti s dogovorom nakon odbijanja iz vlastitog odjela za trgovinu u posljednjem trenutku na izvorni tekst, što bi prisililo kompanije izvan EU da nabavljaju plastični otpad iz EU kako bi postigle ciljeve recikliranog sadržaja, što potencijalno uznemiruje trgovačke partnere, napisao je Politico.

Komisija je pokušala da povuče tu odredbu, ali je razljutila sektor za recikliranje, koji je upozorio da dopuštanje da se otpad iz trećih zemalja uračunava u ciljeve recikliranja Evropske unije predstavlja "prijetnju održivosti naše industrije" zbog "nepoštene konkurencije iz Azije".

Rješenje Parlamenta i Vijeća je takozvana ogledalna klauzula, prema kojoj bi se kompanije morale pridržavati kriterijuma održivosti iz EU da bi se njihov reciklirani sadržaj uzimao u obzir, ali Komisija još mora da odobri taj kompromis.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG