Za Bosnu i Hercegovinu postoji EU perspektiva, međutim domaći zadaci moraju se riješiti u zemlji, poručio je zastupnik Kršćansko-demokratske unije (CDU/CSU) u Bundestagu Peter Beyer, nakon sastanaka sa zvaničnicima u BiH, u petak 22. jula.
Beyer, koji je i specijalni izvjestilac frakcije CDU/CSU za Zapadni Balkan i transatlantske odnose i EU proširenje, rekao je da i BiH, kao i ostalih pet zemalja Zapadnog Balkana, ne samo geografski, nego sasvim jasno pripadaju i trebaju biti u Europskoj uniji.
"Prioriteti su jasno definirani, zadaci su jasni. Perspektiva je tu, samo treba obaviti ono što je neophodno", naveo je Beyer.
Kaže da je u fokusu svih političkih razgovora koje je vodio ovdje bila EU integracija, odnosno EU perspektiva BiH.
"Kad posmatramo sam proces EU integracija, prije svega posmatramo sve zemlje zapadnog Balkana, svih šest zemalja kao cjelokupan region. Onda idemo na svaku zemlju pojedinačno i gledamo dokle je došla zemlja, šta je postigla, kako bi to postala uspješna priča", rekao je Beyer.
Zbog straha od tenzija Njemačka šalje i vojsku u BiH
Bundestag je odobrio slanje 50 njemačkih vojnika koji će boraviti u sklopu mirovne operacije EUFOR Althea.
Njihov mandat će trajati dvanaest mjeseci, do 30. juna 2023. Oružane snage Njemačke (Bundeswehr) već su učestvovale u misiji EUFOR-a u od 2004. do 2012.
“Sada, deset godina kasnije, trenutna politička situacija u BiH zahtijeva da Njemačka ponovo učestvuje u EUFOR-u. Strahuje se od većih tenzija, posebno u pogledu izbora u BiH 2. oktobra 2022. Izbori su ključni za demokratsku budućnost u regionu.
Oružane snage Njemačke u BiH imaju misiju da podrže održavanje sigurnog okruženja i poštovanje Daytonskog sporazuma. Bitna njemačka komponenta EUFOR-a su dva tima za vezu i posmatranje (LOT timovi za vezu i posmatranje)”, navodi se u saopćenju.
Krajem godine Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija trebalo bi glasati o produženju te misije, a Rusija na tu odluku može uložiti veto.
Dodao je da je ipak veliki dio posla na domaćim zvaničnicima, a kad je riječ o BiH, ključno je prevazilaženje disfunkcionalnosti državnih institucija.
Dodao je da samo se žaliti i tražiti, ne pomaže mnogo.
Napomenuo je da bi 14 prioriteta Europske unije trebalo realizirati i "da se to uradi dobro i brzo, jer sve to doprinosi tome da se što prije dođe do EU perspektive".
Istaknuo je da kandidatski status niko ne može dobiti tek tako.
"U svim ovim razgovorima sam mogao osjetiti, vidio sam, u ovoj zemlji ima tako mnogo snaga, tako mnogo političkih utjecaja, snaga sa strana koje trgaju ovu zemlju, koji ne rade uvijek u interesu ljudi ove zemlje", rekao je.
Osvrnuo se i na ono o čemu se, kako kaže, najviše spekulira kako u medijima tako i na društvenim mrežama, a to je šta će visoki predstavnik Christian Schmidt učiniti kad je riječ o Izbornom zakonu, odnosno hoće li donijeti izmjene i dopune ovog zakona, o kojim se domaći političari nisu dogovorili u prethodnom periodu.
"Svjedoci smo toga da se mnogo priča u posljednje vrijeme, mnoge su spekulacije. Međutim, nije potrebna sada neka retorika koja će izazivati još veće strahove. Mi uopće ne znamo šta će visoki predstavnik odlučiti, da li će primijeniti bonske ovlasti", naveo je Beyer.
Istaknuo je kako ima puno povjerenje u funkciju visokog predstavnika, a isto tako ima puno povjerenje u ličnost Christiana Schmidta, koji je dugo godina bio njegov kolega u Bundestagu.
"Znam da će voditi, prije svega, računa o interesu ljudi u ovoj zemlji i to će biti u fokusu njegove odluke. Također znam da je i on izložen mnogim snagama i mnogom pritisku, svemu onom što ga trga na sve strane. Međutim, on neće dozvoliti da padne pod bilo čiji pritisak, nego će djelovati u interesu ljudi BiH", kazao je Beyer.
