Dostupni linkovi

Pentagon: Broj kineskih nuklearnih raketa raste brže od predviđenog


Vojna vozila nose hipersonične rakete DF-17 na vojnoj paradi kineske vojske Trgu Tjenanmen, Peking, 1. oktobar 2019.
Vojna vozila nose hipersonične rakete DF-17 na vojnoj paradi kineske vojske Trgu Tjenanmen, Peking, 1. oktobar 2019.

Kina jača nuklearne snage mnogo brže nego što su američki zvaničnici predvideli pre samo godinu dana, pokazuje izveštaj Pentagona objavljen u sredu.

Kina ubrzano jača vojnu snagu sa namerom da dostigne ili prestigne globalnu moć SAD do sredine veka, navodi se u izveštaju.

Broj kineskih nuklearnih bojevih glava mogao bi da poraste na 700 za šest godina, i da pređe 1.000 do 2030.

Pentagon nije naveo koliko bojevih glava Kina ima sada ali je pre godinu dana navedeno da je taj broj nešto više od 200 i da bi mogao da se udvostruči do kraja decenije.

Dodaje se da je Kina počela da gradi najmanje tri polja silosa za interkontinentalne balističke rakete.

„Da li će Kina ispuniti ove projekcije zavisiće u velikoj meri od politike i delovanja Sjedinjenih Država“, rekao je Deril Kimbal, izvršni direktor Udruženja za kontrolu naoružanja.

„Potencijal Kine da poveća svoj arsenal na ove nivoe naglašava neophodnost pragmatičnih bilateralnih ili multilateralnih pregovora kako bi se smanjili nuklearni rizici“, dodao je Kimbal.

SAD je više puta pozivao Kinu da se pridruži njemu i Rusiji novom sporazumu o kontroli naoružanja, podseća Rojters.

Peking ističe da je njen arsenal manji od arsenala Sjedinjenih Država i Rusije i da je spremna za dijalog, ali samo ako Vašington svede svoj nuklearni kapacitet na nivo Kine.

Sjedinjene Države imaju zalihe od 3.750 nuklearnih bojevih glava, od kojih je 1.389 raspoređeno od 1. septembra.

Do 2003. SAD su raspolagale sa oko 10.000 komada.

Administracija predsednika Džoa Bajdena (Joe Biden) preispituje svoju nuklearnu strategiju, ne navodeći kako bi na to mogla da utiče zabrinutost oko Kine.

U izveštaju se ne nagoveštava otvoren sukob sa Kinom ali se ukazuje se da jačaja njena sposobnost, koja je rešena da bude takmac SAD-u u svim domenima ratovanja, u vazduhu, na kopnu, u svemiru i sajber prostoru.

U takvom okruženju američki vojni zvaničnici rekli su da su sve više zabrinuti oko namera Kine prema statusu Tajvana, ostrva koje ima samoupravu ali koje Kina smatra svojom teritorijom.

Vojna modernizacija Kine odvija se na širokom frontu a posebno su uočljiva njeno napredovanje na nuklearnom.

Kina je moguće već uspostavila takozvanu nuklearnu trijadu, kombinaciju raketa za kopno, vazduh i more koje SAD i Rusija imaju već decenijama, navodi se u izveštaju. Svojim kopnenim i pomorskim nuklearnim snagama Kina je dodala balističku raketu lansiranu iz vazduha.

Izveštaj Pentagon oživljava zabrinutost da jačanje vojne moći Kine može ubrzati njene planove za invaziju Tajvana, koga smatra svojom teritorijom.

Međutim, šef združenog generalštaba američke vojske generala Marka Milija (Milley) rekao je u sredu da je malo verovatno da će Kina pokušati da vojno zauzme Tajvan u narednih nekoliko godina.

„Na osnovu moje analize Kine, ne mislim da je to verovatno u bliskoj budućnosti – kada se definiše kao, znate, šest, 12, možda 24 meseca“, rekao je Mili.

Izveštaj Pentagona zasnovan je na informacijama prikupljenim do kraja decembra 2020. godine, i ne odražava niti pominje izjavu generala Marka Milija (Milley) prošlog meseca koji je izrazio zabrinutost zbog kineskog testiranja hipersoničnog oružja prošlog leta koje je, prema njemu, predstavljalo zabrinjavajuće iznenađenje.

Pre objavljivanja ovog izveštaja, Mili je rekao na bezbednosnom forumu u Aspenu da su testiranje hipersonične rakete i druga napredovanja Kine dokaz kakve su moguće posledice po svet.

"Svedoci smo jednog od najvećih pomeranja globalne i geostrateške moći koju je svet video", rekao je Mili.

Kineski predsednik Si Đinping rekao je da Kina planira da postane globalna vojna sila do 2049.

XS
SM
MD
LG