Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) na posebnoj sjednici usvojila je izmjene zakona o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata, poljoprivrednom zemljištu i obaveznom zdravstvenom osiguranju.
Poslanici u ovom bh. entitetu 14. septembra su novu sjednicu započeli neposredno nakon prethodne, na kojoj nije potvrđen veto koji je pokrenuo član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH), Milorad Dodik, na davanje agremana novom njemačkom ambasadoru u BiH.
Ministarka prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije RS, Srebrenka Golić, u uvodnom izlaganju o zakonu o legalizaciji, istakla je da očekuje da će svi objekti biti na isti način pravno riješeni.
Ona je istakla da su prilikom sastavljanja zakonskih izmjena vodili računa o odlukama Ustavnog suda BiH "kako ovaj zakon ne bi bio poništen".
"Nikada nismo dobili u potpunosti tačne podatke o nelegalnim objektima od jedinica lokalne samouprave", podsjetila je Golić, te naglasila da ovaj problem vuče porijeklo još iz bivše Jugoslavije.
Dodala je da su izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu - koji se mijenja jer su pojedine odredbe povezane sa Zakonom o legalizaciji - ustavne i da bi "mogle proći ocjenu ustavnosti" u Ustavnom sudu BiH.
Naglasila je da su lokalne zajednice htjele da se legalizacija bespravno izgrađenih objekata radi besplatno, svjesne da će biti uskraćene za prihode od legalizacije, ali očekujući da će kasnije putem taksi moći da namire izgubljene finansije.
"Produženja daljih rokova za legalizaciju biti neće", zaključila je ministarka.
Igor Crnadak, poslanik opozicione Partije demokratskog progresa (PDP) u NSRS, podsjetio je da je Vladino rješenje u stvari kopiranje rješenja PDP-ovog gradonačelnika Banjaluke, Draška Stanivukovića – ali da se radi o dobrom zakonskom rješenju.
Većina drugih poslanika se složila da je zakon dobar, ali im je sporno što se zakon mijenja po hitnom postupku i usred izborne kampanje.
Bratić: Državnom imovinom, pa ni poljoprivrednim zemljištem, RS ne može raspolagati
Poslanici su raspravljali i o izmjenama Zakona o poljoprivrednom zemljištu, koji, između ostalog, predviđa mogućnost zamjene zemljišta između entiteta i lokalnih zajednica.
Senad Bratić, iz poslaničke grupe Zajedno za BiH, tvrdi da je ovo sporno - i podsjeća na odluke OHR-a.
"Niko ne spori da se poljoprivredno zemljište koristi, ni od strane lokalne zajednice ni od RS, međutim činjenica je da se ne može prometovati državnom imovinom, koja je predmet zabrane raspolaganja po odluci visokog predstavnika", upozorio je Bratić.
On je istakao da je Ustavni sud BiH ovo pitanje već riješio, i bh. parlament je adresa za rješavanje ovog pitanja.
Dodao je da bi pitanje vlasništva i prometovanja poljoprivrednim zemljištem moglo biti sporno, jer dok se to pitanje ne uredi – oni samo koriste zemljište a ne mogu da raspolažu njime na taj način.
O čemu govore zakonske izmjene?
Izmjene Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS omogućavaju međusobnu razmjenu zemljišta između opština gradova i Republike Srpske.
U ovim izmjenama zakona poljoprivredno zemljište u RS se navodi kao svojina Republike Srpske, uprkos odluci Ustavnog suda BiH 2020. godine kojom je definisano da je svo poljoprivredno zemljište u svojini države, a ne entiteta.
Ustavni sud je odlukom poništio odredbe entitetskog Zakona o poljoprivrednom zemljištu iz 2019. godine u kojem se RS navodila kao vlasnik zemljišta u tom bh. entitetu.
Zakon o legalizaciji bespravno izgrađenih objekata predviđa da svi objekti koji su izgrađeni do 31. decembra 2013. godine mogu biti besplatno legalizovani.
Radi se o individualnim stambenim i poslovnim objekatima površine do 400 metara kvadratnih. Pored toga, biće moguće besplatno legalizovati garaže, ljetne kuhinje i ostava.
U obrazloženju zakona se ne navodi o kom broju objekata je riječ.
Ranije odredbe su predviđale automatsku legalnost za objekte izgrađene do 1980. godine.
Treća tačka dnevnog reda na posebnoj sjednici su veća prava u zdravstvenoj zaštiti.
U izmjenama Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju je predviđena isplata 100 odsto plate, umjesto dosadašnjih 70 odsto i to za bolovanje osiguranika oboljelih od malignih bolesti i onih čije je dijete oboljelo od maligne bolesti.
U okviru izmjena su navedene i trudnice, dobrovoljni davaoci tkiva, organa i ćelija.
