Mađarski premijer Viktor Orban obišao je 6. aprila ujutru deo gasovoda "Turski tok" na granici Mađarske i Srbije, dan pošto su vlasti u Beogradu izvestile o pronalasku eksploziva na srpskoj strani gasovoda.
"Juče su hteli da dignu u vazduh gasovod. Proveravamo da li je sve u redu na mađarskoj strani", napisao je Orban na društvenoj mreži Facebook.
Kremlj je 6. aprila saopštio da je, mada zasad nema čvrstih dokaza, "vrlo verovatno" da će se pronaći dokazi koji pokazuju da je Ukrajina postavila eksploziv pronađen u blizini gasovoda u Srbiji koji prenosi ruski gas do Mađarske, preneo je Rojters (Reuters).
Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine odbacilo je svaki pokušaj da se Kijev poveže s eksplozivom.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da je i ranije "kijevski režim bio direktno umešan u takve akte sabotaže protiv kritične energetske infrastrukture".
"Vrlo je verovatno da će i ovog puta biti pronađeni znaci umešanosti kijevskog režima", dodao je on, navodeći da se Moskva nada da će Budimpešta i Beograd preduzeti mere kako bi minimizirali pretnju.
Orban je u obraćanju novinarima ispred mađarskog dela gasovoda rekao da je "situacija izuzetno ozbiljna", da snabdevanje Mađarske gasom, za sada, nije ugroženo, ali da treba biti "veoma oprezan".
Orban je naveo da je i ranije dolazilo do zatvaranja gasovoda koji vodi ka Mađarskoj, zbog čega je "Turski tok" i izgrađen.
"Trenutno smo pod ukrajinskom blokadom, ali možemo nadoknaditi gubitak sa juga. Ako se ta pupčana vrpca preseče, mađarska ekonomija će stati", rekao je Orban.
Orban je potvrdio i da je pojačana vojna zaštita mađarske deonice gasovoda "Turski tok".
Budimpešta je takođe u sporu s Ukrajinom zbog obustave isporuke nafte putem naftovoda "Družba".
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izvestio je 5. aprila Orbana da su kod sela Velebit na severu Srbije u blizini gasovoda koji transportuje ruski gas u Mađarsku pronađena dva velika paketa eksploziva.
Vojnobezbednosna agencija (VBA) saopštila je da su pronađeni eksploziv i pribor za pripremu "eksploziva za izvršenje diverzije".
Direktor VBA Đuro Jovanić rekao je da je ta služba raspolagala "informacijama da će lice iz grupe migranata pokušati da izvrši diverziju na gasnu infrastrukturu" i dodao da će "to lice sigurno biti privedeno".
On je rekao i da postoje dezinformacije koje ukazuju da će Vojska Srbije pronaći navodno ukrajinski eksploziv, a samim tim optužiti Ukrajince da su pokušali da organizuju diverziju.
"Odmah da vam kažem, to nije istina, to nije tačno. Vojska Srbije ne meša se u političke procese ni u Republici Srbiji, kamo li u političke procese u bilo kojoj drugoj zemlji", rekao je Jovanić.
Direktor VBA je rekao i da oznake na pronađenom eksplozivu pokazuju da je proizveden u Sjedinjenim Američkim Državama.
Orban je posle vanredne sednice Saveta za odbranu, bez direktnog optuživanja Ukrajine za incident u Srbiji, rekao da "Ukrajina godinama pokušava da odseče Evropu od ruskih energenata".
Ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova odlučno je odbacilo optužbe.
"Ukrajina nema nikakve veze s tim. Najverovatnije je reč o ruskoj operaciji pod lažnom zastavom, kao deo snažnog mešanja Moskve u mađarske izbore", naveo je portparol Ministarstva spoljnih poslova Heorhij Tihi na mreži X.
Vest o incidentu dolazi u politički napetom trenutku u Mađarskoj, gde ankete pokazuju da bi Orban mogao da izgubi parlamentarne izbore 12. aprila, posle 16 godina na vlasti.
I Peter Mađar (Magyar), lider opozicione stranke Tisa (Tisza) izrazio je sumnju u vezi sa incidentom u Srbiji, rekavši da se čini da je njegov cilj povećanje izborne šanse za Orbana.
Mađarski premijer je tokom obilaska gasovoda 6. aprila odbacio ove navode.
"Ovaj događaj ne utiče na izbore, već na energetsku bezbednost Mađarske. Nemojmo mešati kampanju sa upravljanjem državom", rekao je Orban odgovarajući na pitanja novinara.
Premijer Mađarske je dugo u sukobu sa Evropskom unijom (EU) po brojnim pitanjima, a najnovije je odbijanje da se odobri kredit od 90 milijardi evra Ukrajini.
Lideri 27 zemalja članica EU odobrili su taj kredit u decembru, ali mađarski premijer, koji održava dobre odnose sa Moskvom, blokira njegovo formalno usvajanje, koristeći kao izgovor zatvaranje naftovoda Družba koji snabdeva njegovu zemlju ruskom naftom preko Ukrajine.
Mađarska, kao i Slovačka, takođe sa proruskim stavom, optužuju Ukrajinu da je odgovorna za kvar tog naftovoda, dok Kijev tvrdi da je štetu izazvao ruski dron, napominjući da su popravke u toku.