Opozicija u Hrvatskoj traži da se i njih uključi u izradu novog izbornog sustava, nakon što je Ustavni sud u veljači ukinuo Zakon o izbornim jedinicama.
Naime, zbog demografskih promjena pojavile su se velike razlike u broju birača po izbornim jedinicama, i glas građana više nije isto "težio“ u svakoj od njih, što je bio razlog Ustavnom sudu da ukine taj zakon i naloži da se novi donese do 1. listopada 2023. godine.
Predstavnici oporbenih stranaka i više ustavnopravnih i politoloških stručnjaka osudili su na okruglom stolu u Hrvatskom saboru praksu vladajućih da bez konzultacija s njima, dapače bez službeno formirane radne skupine, rade novi Zakon o izbornim jedinicama.
Vladajući su odgovorili da je opozicija unazad dvije godine izišla sa devet različitih prijedloga izmjena izbornog zakonodavstva, a da nijednom nisu pozvali HDZ na suradnju.
Drugi problem je smjer i obuhvat izmjena zakona.
Izborni model 'iz Plenkovićeve kuhinje'
Rješenje o kojem se piše u medijima, dakle ostavljanje postojećih 10 izbornih jedinica sa po 14 zastupnika u svakoj od njih, ali uz pomicanje granica izbornih jedinica, ima za cilj osiguravanje HDZ-ove većine na sljedećim izborima, a kao model ne jamči trajnost, rečeno je na okruglom stolu u petak, 12. svibnja.
Vladajući marginaliziraju Sabor, a takvim načinom donošenja novog izbornog zakona dodatno slabe povjerenje u institucije sustava, tvrde u opoziciji.
"Ako dozvolimo da se dogode izbori po modelu koji je rađen u 'kuhinjskom kabinetu' Andreja Plenkovića, koji u svojim prethodnim fazama nije bio komuniciran ni sa opozicijom ni sa javnošću, ni sa strukom, dozvolit ćemo da Plenković zabije zadnji čavao u lijes bar onoga što je bio privid nekakvog demokratskog sustava“, kazala je predsjednica Kluba Zeleno-lijeve koalicije u Saboru Sandra Benčić.
HDZ je odmah odgovorio će, kada Ministarstvo pravosuđa dostavi Vladi prijedlog novog Zakona o izbornim jedinicama. biti poštivana propisana procedura.
U pitanju su javna rasprava o prijedlogu, rasprava u saborskim odborima i dva čitanja u Saboru, a, prema HDZ-u, sve će biti gotovo do 1. listopada, što je krajnji rok što ga je postavio Ustavni sud.
Šta kažu u HDZ-u?
Što se tiče prozivanja oporbe da ih se ne uključuje u ovu HDZ-ovu radnu grupu, HDZ-ov zastupnik Damir Habijan odgovorio im je da su licemjerni.
"U zadnje dvije godine oporba je podnijela devet različitih prijedloga izmjena izbornog zakonodavstva. Koja je radna skupina na tome radila? Tko je od HDZ-a u njoj sudjelovao? Koje su stručne osobe koje su u tome sudjelovale? Je li bilo neko javno savjetovanje? Ne, ništa od toga", odgovorio je Habijan na prozivanja oporbe.
Prema medijskim napisima, koji se pozivaju na dobro upućene pojedince u HDZ-u, HDZ-ova stranačka radna grupa izišla je s prijedlogom da se ne mijenja dosadašnji sustav 10 izbornih jedinica sa po 14 zastupnika, nego da dođe do manjih promjena granica izbornih jedinica zbog demografskih promjena.
Tako Zagreb više ne bi bio u četiri, nego u tri izborne jedinice, a u dvije slavonske izborne jedinice koje su doživjele najveći demografski gubitak, došlo bi do nešto većeg pomicanja granica kako bi se postiglo približno isti broj birača kao i u drugim izbornim jedinicama.
Kritika struke
Ustavni stručnjak Robert Podolnjak sa Sveučilišta u Zagrebu kazao je kako je i Ustavni sud, tražeći izmjenu Zakona o izbornim jedinicama, upozorio da u aktualnom Registru birača (dostupan je podatak za parlamentarne izbore 2020. godine) ima pola milijuna ljudi više nego što ima punoljetnih hrvatskih građana s prebivalištem u Hrvatskoj.
Zato on ne zagovara kriterij prisutan u većini europskih zemalja koje imaju srodan izborni sustav – broj stanovnika.
"Ja sam kao kriterij predložio broj birača koji su glasali. On u najvećoj mogućoj mjeri slijedi jednako biračko pravo", ocjenuje Podolnjak.
Druga je njegova zamjerka da je u predloženom rasporedu izbornih jedinica "gerrymandering" – izborni inženjering u formiranju izbornih jedinica – još prisutniji nego u postojećem rasporedu, i da se manje nego sada poštuje poklapanje izbornih jedinica sa upravnim granicama unutar zemlje.
"Dok se po postojećem rasporedu granice tri županije poklapaju s granicama izbornih jedinica, po novom prijedlogu to više nigdje neće biti slučaj. Iznova se predlaže i jedna izborna jedinica od Slavonije do nekoliko jadranskih otoka. Ustavni sud je upozorio da bi takva izborna jedinica koja obuhvaća i sjever Hrvatske i otoke bila iracionalna i arbitrarna", podsjetio je Podolnjak.
'Truli kompromis'
Komentator portala telegram.hr Jasmin Klarić kaže za Radio slobodna Europa (RSE) kako je ovaj HDZ-ov prijedlog koji je plasiran u medije "truli kompromis“.
Umjesto da se nađe rješenje koje bi vrijedilo sljedećih dvadeset godina, moguće je da će se za svake izbore zbog demografskih kretanja iznova morati mijenjati granice izbornih jedinica.
Također, prema Klariću, da se zadovolji prvog čovjeka HDZ-a u Slavoniji Ivana Anušića koji odbija da se sa "njegovog“ terena bira manje zastupnika, slavonske izborne jedinice proširit će se dijelom gotovo do Slovenije i slično.
"To je jedan višestruko truli kompromis – kompromis unutar HDZ-a i kompromis s odlukom Ustavnog suda o granicama izbornih jedinica, koji se vjerojatno neće dugo održati čak i ako HDZ ostane na vlasti nakon jednog, dva ili tri ciklusa parlamentarnih izbora", skeptičan je Klarić.
Moglo bi se dogoditi da građani nekog grada ili općine za svaki izborni ciklus budu u drugoj izbornoj jedinici, što bi bio krajnji apsurdJasmin Klarić
Česte promjene granica izbornih jedinica uzrokovanih demografskim kretanjima mogle bi imati i vrlo neobične posljedice.
"Moglo bi se dogoditi da građani nekog grada ili općine za svaki izborni ciklus budu u drugoj izbornoj jedinici, što bi stvarno bio krajnji apsurd", zaključuje Klarić.
Sljedeći parlamentarni izbori u Hrvatskoj održat će se 2024. godine, a iste godine biti će i izbori za zastupnike u Europski parlament i, krajem godine, predsjednički izbori.
Protekli parlamentarni izbori održani su u srpnju 2020. godine, usred epidemije korone, i na njima je relativni pobjednik bio HDZ koji je s partnerima formirao novu vladu.
Na izbore je izišlo manje od pola upisanih birača, njih 46,9 posto.
