Povratak na originalni Dejton i ukidanje svih odluka visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini, afirmacija srpskog identiteta neke su od poruka koje je predsjednik Stranke nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik uputio sa pozornice u Mrkonjić Gradu gdje se obilježavala godišnjica "Oluje."
"Naš jedini put koji je ispravan jeste Srbija i Republika Srpska. Nemamo mi drugog pravca. Srpska je opstala i ostala," rekao je bivši predsjednik Republike Srpske i dodao da je zbog toga važno da "Vučić nastavi da razvija Srbiju."
Dodik je u avgustu 2025. pravosnažno je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrana obavljanja javnih funkcija, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika.
"Zašto mislite da možete Republiku Srpsku i Srbiju vječito kinjite ili da ćete kroz neku vašu evropsku priču nama ispričati priču koju hoćete, da nas ponovo pokorite, da nam kažete, 'da bićete tamo ali ako mi kažemo'", rekao je Dodik i dodao: "Ne treba nam ni ta Evropska unija ni Evropa".
Dan sjećanja na Srbe stradale u hrvatsko-vojnoj akciji "Oluja" zajednički su u Mrkonjić Gradu organizovali vlade Republike Srpske i Srbije.
Obilježavanju su prisustvovali zvaničnici Republike Srpske i Srbije, među kojima i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je je bio u trodnevnoj posjeti BiH.
U obraćanju prisutnima Vučić je naglasio da se "posljednji put" obraća kao predsjednik Srbije i da li će više ikada "ne zna."
"Nećemo dozvoliti da više ikada bude "Oluje" i bilo kakvog pogroma srpskog naroda. Nećemo čekati, niti se sklanjati i tražti izgovor da ostavimo svoj narod na cijedilu," rekao je Vučić.
On je 27. juna najavio ostavku na mjestu predsjednika Srbije, ne precizirajući kada će je podnijeti.
Sa pozornice u Mrkonjić Gradu Vučić je dodao da "mi Srbi moramo da znamo šta su nam elementarni ciljevi. "I mi treba da se toga držimo. Srbija će uvijek biti uz Republiku Srpsku i to je najbolji odnos koji može da postoji."
Osim njega obilježavanju prisustvuje i predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić.
Od zvaničnika Republike Srpske obilježavanju su prisustvovali i predsjednik Republike Srpske Siniša Karan, premijer Savo Minić, predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić, kao i srpska članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović.
Na samom otvaranju na centralnoj ceremoniji na Trgu kralja Petra Prvog Karađorđevića u Mrkonjić Gradu patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Porfirije održao je besjedu.
Zajedničkom akcijom vojnih i policijskih snaga Hrvatska je 1995. godine "Olujom" povratila dijelove zemlje koji su bili pod upravom lokalnih Srba, takozvane "Republike Srpske Krajine" nakon pobune 1991. godine.
Zavisno od izvora, procjene broja Srba koji su napustili Hrvatsku tokom operacije "Oluja" kreću se od 130.000 do 250.000, a nevladina organizacija Documenta identifikovala je više od 2.300 žrtava, većinom srpskih civila.
Srbija i Hrvatska imaju dva različita viđenja "Oluje".
U Hrvatskoj se godišnjica obilježava 5. avgusta, na dan kada je završena, kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. U Srbiji se obilježava kao Dan sjećanja na stradale u hrvatskoj operaciji.
Haški tribunal je u aprilu 2011. godine prvostepeno osudio hrvatske generale Antu Gotovinu na 24 godine zatvora i Mladena Markača na 18 godina za zločine počinjene tokom akcije "Oluja".
Međutim, u novembru naredne godine Pretresno veće Tribunala je poništilo prvostepenu presudu i oslobodilo dvojicu generala.
