Dostupni linkovi

Nema dokaza za granatiranje kolone tokom akcije Oluja, Hrvatska istražuje Armiju BiH


Dio konvoja izbjeglih pred akcijom "Oluja", 7. kolovoz 1995.
Dio konvoja izbjeglih pred akcijom "Oluja", 7. kolovoz 1995.

Da je bilo dokaza za raketiranje kolone sa srpskim izbjeglicama u "Oluji", to bi bilo obuhvaćeno haškim optužnicama, kazala je glavna hrvatska državna odvjetnica Zlata Hrvoj Šipek.

Zlata Hrvoj Šipek, glavna hrvatska državna odvjetnica
Zlata Hrvoj Šipek, glavna hrvatska državna odvjetnica

Državno odvjetništvo Republike Hrvatske provodi izvide jer ima naznaka da je Armija Bosne i Hercegovine tijekom akcije "Oluja" kolovoza 1995. godine ušla na područje Republike Hrvatske, kazala je glavna državna odvjetnica novinarima 1. lipnja u Saboru.

Nakon saslušanja na Nacionalnom vijeću za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije novinari su je pitali i - je li Državno odvjetništvo istraživalo događaje na cesti kod Bosanskog Petrovca, gdje srpsko tužiteljstvo najavljuje optužnicu protiv četvorice hrvatskih vojnih pilota za navodno raketiranje kolone sa srpskim izbjeglicama pred Hrvatskom vojskom u akciji "Oluja"?

Glavna državna odvjetnica odgovorila je kako je Državno odvjetništvo godinama u Hagu imalo svog časnika za vezu.

"Državno odvjetništvo je, da tako kažem, prekopalo sve arhive Haškog tribunala. U njima nije bilo dokaza. Da ih je bilo, glavni haški tužitelj Serge Brammertz bi sigurno i to obuhvatio optužnicom. Prema tome, o tome nemamo što govoriti. Provode se izvidi, ali ne zbog toga, nego zato što ima naznaka da je Armija Bosne i Hercegovine tijekom akcije "Oluja" kolovoza 1995. godine ušla na područje Republike Hrvatske", kazala je Zlata Hrvoj Šipek.

Prema podacima Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, za kaznena djela za vrijeme "Oluje" od 4. do 6. kolovoza 1995 i nakon nje, za ubojstva, pljačke i palež osuđeno je 2.380 osoba. Međutim, oni su suđeni za "obične" zločine, a ne za ratne zločine.

Za ratne zločine nad starijim srpskim civilima u danim i tjednima nakon "Oluje" postoje svega dvije pravomoćne sudske presude, a niz slučajeva još je u sudskom postupku, postupak uopće nije pokrenut ili je vođen, ali nitko nije osuđen.

Prema publikaciji Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava "Vojna operacija Oluja i poslije - Izvještaj" iz 2001. godine ukupan broj žrtava među Srbima je 677. Publikacija nema razdvojene žrtve rata od žrtava ratnih zločina.

Prema njihovim podacima, u nekadašnjem UN-ovom sektoru Jug je 410 osoba izgubilo život, u sektoru Sjever 191 osoba i 76 osoba je ubijeno i nestalo u izbjegličkoj koloni.

XS
SM
MD
LG