Dostupni linkovi

​​​​​​​Plenković tvrdi da u ratu nije bilo zapovjedi za napade na civile


Hrvatski premijer Plenković (lijevo) na proslavi u Kninu povodom obilježavanja 26. obljetnice "Vojno-redarstvene operacije Oluja" 1995. godine, 5. kolovoza 2021.

Hrvatski premijer Andrej Plenković, povodom najave optužnice u Srbiji protiv četiri zrakoplovna zapovjednika za navodno raketiranje srpske izbjegličke kolone u akciji "Oluja" 1995., susreo se s osobama koje mediji spominju kao buduće optuženike.

Na sjednici Vlade izložio je hrvatsku poziciju.

"Nikada u vrijeme Domovinskog rata nije bilo zapovijedi, osobito u vezi Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, koje bi na bilo koji način bile usmjerene protiv civilnih ciljeva. Vlada Republike Hrvatske će, kao što je postupala i ranije, iskoristiti sve mehanizme koje ima na raspolaganju da zaštiti hrvatske pilote i da zaštiti dignitet Domovinskog rata", poručio je Plenković na sjednici Vlade 27. svibnja.

Što je prethodilo?

U Srbiji je pokrenut kazneni postupak koji još nije doveo do pravomoćnosti optužnice, protiv četiri nekadašnja zapovjednika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva da su naredili avionsko raketiranje kolone srpskih izbjeglica na teritoriji BiH, koji su bježali pred Hrvatskom vojskom u akciji "Oluja", 7. i 8 kolovoza 1995.

To je u razgovoru s premijerom Plenkovićem potvrdio i srpski predsjednik Aleksandar Vučić.

Poziv Milorada Pupovca i komentar Nataše Kandić

Milorad Pupovac, politički lider Srba u Hrvatskoj i lider Samostalne demokratske srpske stranke bez čija tri zastupnika HDZ-a (Hrvatska demokratska zajednica) gubi većinu, poručio je da je rješenje u tome da se pravosudni predstavnici dvije zemlje nađu i dogovore, te otvore ovaj problem koji samo može komplicirati odnose dviju Vlada.

Pupovac: Rješenje je u dogovoru pravosudnih predstavnika (2018.)
Pupovac: Rješenje je u dogovoru pravosudnih predstavnika (2018.)

"Problem nije u tome – treba li Srbija suditi? Problem je u tome – zašto mi nismo sudili? Zašto nismo sudili za niz drugih mjesta? Zašto već četiri godine nema nikakvog ozbiljnog razgovora između Zagreba i Beograda. Ja ne govorim da je samo jedna strana u ovome odgovorna, i kada iznosim ove prigovore, iznosim ih zbog toga što znam da odgovornost nije samo na jednoj strani, i da ima previše politizacije", upozorio je Pupovac.

Nataša Kandić, koordinatorica Mreže za pomirenja REKOM i dugogodišnja izvršna direktorica beogradskog Fonda za humanitarno pravo, napisala je na Twitteru kako je "zabrinjavajuće da predsednik i premijer Hrvatske smatraju da je zaštita pripadnika HV od krivične odgovornosti nacionalni prioritet, i kada ima nepobitnih dokaza da je HV bombardovala izbegličku kolonu, u dva navrata, 7. i 8. avgusta 1995, i usmrtila najmanje šestoro dece".

Prema njenoj ocjeni, hrvatsko Državno odvjetništvo odavno je trebalo utvrditi tko je naredio bombardiranje kolone i da naredbodavce i izvršitelje treba kazniti, a da je postupak protiv pripadnika Hrvatske vojske trebalo pokrenuti i tužiteljstvo Bosne i Hercegovine.

Što stoji u presudi suda u Gospiću?

Međutim, zagrebački portal telegram.hr objavio je da je po jednoj presudi gospićkog suda otprije četiri godine za naknadu štete koju je tražila obitelj koja je stradala u granatiranju, i čija tužba je odbijena, utvrđeno da je u zbjegu uz civile bilo i naoružanje.

"U presudi se prepričavaju dokumenti koje je Republika Hrvatska dostavila da se obrani od tih optužbi, odnosno da dokaže da je kolona bila legitiman vojni cilj", kaže novinarka telegrama.hr Ana Raić Knežević za Radio Slobodna Europa (RSE).

Raić Knežević: Dokumenti mogu biti dani na korištenje ovim pilotima (2014.)
Raić Knežević: Dokumenti mogu biti dani na korištenje ovim pilotima (2014.)

"To su dokumenti koji se nalaze u Ministarstvu obrane, ali i u sudskom spisu gospićkog suda. Prema tome, oni vrlo jednostavno mogu, ako se za to ukaže potreba, biti dani na korištenje ovim pilotima. Hrvatska pozicija je da je u tom zbjegu bilo naoružanja i da je to bio legitiman vojni cilj", kaže Raić Knežević.

Da su gađani vojni ciljevi, proizlazi iz podataka o borbenim djelovanjima hrvatske avijacije 7. i 8. kolovoza 1995. godine, objavljenim u Magazinu za vojnu povijest 2012. godine, koje se također citira u presudi.

Autor teksta Mario Werhas je za RSE potvrdio da su podaci uzeti iz dokumenta Ministarstva obrane Republike Hrvatske i Glavnog stožera Oružanih snaga Republike Hrvatske "Raščlamba operacije Oluja" koji je za potrebe Haškog tribunala sačinjen 2007. godine.

Ivo Josipović poziva na otklon od politike

Da će se upravo na ovoj poziciji kakvu je zauzeo gospićki sud temeljiti i obrana četvorice pilota ako jednom dođe do postupka, uvjeren je u izjavi za RSE i bivši hrvatski predsjednik i profesor međunarodnog kaznenog prava Ivo Josipović.

"Trebalo bi maknuti politiku iz cijele priče. Naše pravosuđe bi trebalo preuzeti postupak, profesionalno ga provesti i donijeti profesionalnu odluku. Kakva bi ona bila – ostavimo sudu. Miješanje vrhunske politike u taj slučaj zasigurno neće doprinijeti ni pravdi a ni pomirenju", poručio je Josipović.

Josipović: Stvari nikako ne bismo smjeli politizirati (2017.)
Josipović: Stvari nikako ne bismo smjeli politizirati (2017.)

On dodaje kako su okolnosti u kojima je ovo pitanje pokrenuto – nestandardne.

"Postavlja se pitanje zašto sada, zašto Srbija. Međutim, nikako ne bismo smjeli politizirati stvari. U ratu je bilo zločina sa svih strana, i ako zločin postoji, treba ga naprosto procesuirati. Nažalost, hrvatska politika sve stavlja na ovaj zakon iz Srbije kojeg zovu 'Zakon o malom Hagu'. Međutim, taj zakon nije bitan. Univerzalna nadležnost postoji prema općem Kaznenom zakonu. I mi imamo sve propise skoro iste kao i Srbija, i tu teško možemo pregovarati", zaključio je Josipović.

Njega se u dobrom svjetlu dotakla u svojoj objavi na Twitteru i Nataša Kandić.

"Postkonfliktna društva nemaju institucije koje mogu nepristrasno da primenjuju princip univerzalne nadležnosti. Umesto suđenja u odsustvu, tužilaštva Srbije, Hrvatske i BiH treba da sarađuju i da za svaki ratni zločin nađu rešenje, kao u vreme predsednika Ive Josipovića", poručila je Kandić.

Kandić: Tužilaštva Srbije, Hrvatske i BiH treba da sarađuju (2018.)
Kandić: Tužilaštva Srbije, Hrvatske i BiH treba da sarađuju (2018.)

Oko optužnice, koja još nije ni pravomoćna, već su se oštro sukobili hrvatski i srpski političari na najvišoj razini i razmijenili oštre riječi.

Raniji potezi pred pravosuđem

Ovo nije prvi put da se govori o pokretanju postupka u ovom slučaju. Policija bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska podnijela je 1. studenog 2010. godine prijavu Tužiteljstvu BiH protiv pet osoba za raketiranje izbjegličke kolone u "Oluji", ali prijava nije rezultirala sudskim postupkom.

Također, ovaj slučaj bio je među materijalima uz tužbu Srbije protiv Hrvatske za genocid, koja je odbačena, kao što je odbačena i tužba Hrvatske protiv Srbije za genocide.

Spominjan je i u haškog postupku protiv hrvatskih generala Ante Gotovine, Mladena Markača i Ivana Čermaka za "Oluju" koji je 2012. godine završen oslobađajućim presudama.

Markač (lijevo), Čermak (u sredini) i Gotovina (desno) na obilježavanju 22. obljetnice pada Vukovara, 18. studenog 2013.
Markač (lijevo), Čermak (u sredini) i Gotovina (desno) na obilježavanju 22. obljetnice pada Vukovara, 18. studenog 2013.

Prema podacima Državnog odvjetništva Republike Hrvatske, za kaznena djela za vrijeme "Oluje" od 4. do 6. kolovoza 1995 i nakon nje, za ubojstva, pljačke i palež osuđeno je 2.380 osoba. Međutim, oni su suđeni za "obične" zločine, a ne za ratne zločine.

Za ratne zločine nad starijim srpskim civilima u danim i tjednima nakon "Oluje" postoje svega dvije pravomoćne sudske presude, a niz slučajeva još je u sudskom postupku, postupak uopće nije pokrenut ili je vođen, ali nitko nije osuđen.

Prema publikaciji Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava "Vojna operacija Oluja i poslije - Izvještaj" iz 2001. godine ukupan broj žrtava među Srbima je 677. Publikacija nema razdvojene žrtve rata od žrtava ratnih zločina.

Prema njihovim podacima, u nekadašnjem UN-ovom sektoru Jug je 410 osoba izgubilo život, u sektoru Sjever 191 osoba i 76 osoba je ubijeno i nestalo u izbjegličkoj koloni.

Izbeglički put 'Oluje': I danas tugujem kada negde krenem
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:05:21 0:00

Prema navodima istog izvora, u tjednima nakon "Oluje" spaljeno je ili devastirano više tisuća stambenih objekata.

Velik broj domaćih Srba otišao je pred "Olujom" iz Hrvatske - prema hrvatskim izvorima njih oko 130.000 organizirano u konvojima, a prema srpskim izvorima njih 200.000 - 300.000 prognano je ili pobjeglo u Bosnu ili Hercegovinu ili Srbiju.

Hrvatski generali Ante Gotovina, Mladen Markač i Ivan Čermak pred Haškim tribunalom su oslobođeni optužbe za zajednički zločinački pothvat s ciljem etničkog čišćenja Srba s tog dijela hrvatskog teritorija.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG