Dostupni linkovi

Neznanje pokriveno diplomama?


Crna Gora godinama se ne nalazi na "šangajskoj listi", koju čine 500 najboljih univerziteta na svijetu

Nalog novog crnogorskog ministra prosvjete Damira Šehovića da prosvjetni inspektori krenu u kontrolu brojnih privatnih fakulteta još jednom je otvorila staru dilemu kakvo se obrazovanje nudi mladima u Crnoj Gori.

Da li je inicijativa ministra indirektno priznanje da crnogorski obrazovni sistem nije za ponos i da, kako smatra dio akademske zajednice, formira kadrove koji najčešće ili završe na birou rada ili nađu uhljebljenje u glomaznoj državnoj i lokalnoj administraciji?

“Ti privatni fakulteti i univerziteti kada se osnivaju to je med i mlijeko. A onda kasnije niko ne provjerava šta je od toga što je najavljeno ostvareno, kakvi su obezbijeđeni uslovi, ko izvodi nastavu i ostalo“, kaže profesor Građevinskog fakulteta na crnogorskom državnom univerzitetu Radenko Pejović, komentarišući odluku novog ministra prosvjete.

Da li je to svojevrsno priznanje sa samog vrha prosvjetne piramide da u obrazovnom sistemu Crne Gore, posebno po privatnim fakultetima, metaforično rečeno, postoje trule daske, pitali smo Muberu Kurpejović, generalnu direktorku Direktorata za visoko obrazovanje pri Ministarstvu prosvjete.

“Ne bih koristila tu terminologiju da postoje trule daske u sistemu, već bih podsjetila da je cilj upravo najavljenih kontrola unaprijeđenje kvaliteta u visokom obrazovanju. Smatramo da periodične kontrole tome mogu da doprinesu. Ono što u konačnom očekujemo, jeste objektivan nalaz inspekcije, koja je, da se izrazim žargonski, već prionula na posao“, kaže Kurpejović.

Da crnogorsko visoko školstvo nije na dobrom glasu u međunarodnim okvirima, pokazuje to što se Crna Gora godinama ne nalazi na "šangajskoj listi", koju čine 500 najboljih univerziteta na svijetu, a na kojoj su zastupljeni pojedini univerziteti u regionu.

Školovanje po Bolonji dodatno produbilo probleme u visokom obrazovanju
Školovanje po Bolonji dodatno produbilo probleme u visokom obrazovanju

Da se nijedan crnogorski univerzitet ne nalazi ni na bilo kojoj drugoj prestižnoj međunarodnoj listi, potvrđeno nam je na državnom Univerzitetu, uz napomenu kako rade na reformisanju modela studiranja koji bi to trebalo da omogući.

Dio nastavničkog kadra odavno ukazuje kako u sistemu visokog obrazovanja u Crnoj Gori ima velikih problema, koje je školovanje po Bolonji dodatno produbilo. Među njima je i profesorica književnosti Božena Jelušić.

"Naše je obrazovanje poput Deda Mraza. Mi se pravimo da on postoji, iako svi znamo da ne postoji. Slično je sa visokim obrazovanjem u Crnoj Gori. Tako je kod nas potpuno nestao kvalitet i sada imamo katastrofalno neznanje kadrova pokriveno diplomama. Niko pri sklapanju ugovora o zaposlenju, niti pri upisu na fakultet, nema intervju, nema provjeru. Eksterna matura je zamijenila prijemni ispit na fakultetima a od samog početka je nekredibilna, jer sistem nije uspio da se izbori sa prepisivanjem i lažiranjem rezultata. I zato je visoko obrazovanje kod nas kao Deda Mraz. Sve je jedna jedna velika obmana“, kaže Jelušić.

Slično razmišlja i profesor Radenko Pejović, za koga je podatak da je na birou rada u Crnoj Gori čak jedanaest hiljada fakultetskih diplomaca, samo vrh ledenog brijega. Uzroke tome, između ostalog vidi u ekstenzivnoj upisnoj politici, koja nije usklađena sa stvarnim potrebama za određenim stručnim profilima, što dovodi do hiperprodukcije kadrova. To ima za posljedicu ili nezaposlenost svršenih visokoškolaca ili njihovo uhljeblenje najčešće negdje u hijerarhiji državne ili lokalne administracije.

"Druga stvar, mi priznajemo masovno diplome na osnovu nekih međudržavnih ugovora a ne provjeramo kako su te diplome stečene. Ima nekih diploma koje se izdaju neregularno. Na primjer, jedan fakultet iz Beograda koji je bio otvoren u Baru, improvizovao je tu nastavu i izdavao diplome. Kada ih je inspekcija zatvorila, oni su se povukli u Beograd i sada nam otud šalju kadrove“, objašnjava Pejović.

Da problem diploma, stečenih na nekom od fakulteta u okruženju sumnjive reputacije, dodatno komplikuje stanje na tržištu rada ukazivao je i prethodni ministar prosvjete Predrag Bošković, najavljujući njihovu revizuju.

Univerzitet Donja Gorica čiji je jedan od suvlasnika bivši premijer Milo Đukanović
Univerzitet Donja Gorica čiji je jedan od suvlasnika bivši premijer Milo Đukanović

Upravo to biće zadatak i novog ministarstva prosvjete, kaže nam Mubera Kurpejović:

"Neke diplome, sa nekih ustanova iz zemalja regiona su se pokazale kao manje kvalitetne. Tu ćemo pokušati, kroz bilateralnu saradnju sa drugim zemljama i kroz preispitivanje zakonskih rješenja u smislu priznavanja, da još jednom možda pooštrimo kriterijume i vidimo koji je to najbolji način da se stopiraju takve diplome, odnosno njihov priliv na naše tržište rada.“

Božena Jelušić kao veliki problem apsotrofira i to što za razliku od razvijenog svijeta, Crna Gora zanemarljivo malo ulaže u nauku i istraživanje.

“Sve je postavljeno kako ne treba. Naša cijela akademska zajednica je postala jedno mrtvo more nezamjeranja i intelektualnog kukavičluka. Ona nije u stanju da se izbori sa plagijerizmom u sopstvenim redovima, da provjeri sopstvene diplome. Naprosto, mi nemamo visoko obrazovanje. Mi ga imamo i finansiramo ga, ali ga nemamo pošto nam ono ne vraća ništa u domenu ljudskog kapitala. Zbog toga se ja plašim da je to najveća naša promašena investicija do sada. I, ako ministar odluči da nešto stvarno uradi, on to može, samo je potrebno imati političku volju“, ističe Jelušić.

Podsjetimo, osim državnog, u Crnoj Gori postoje i dva privatna Univerziteta, Mediteran i mnogo poznatiji UDG (JU DI DŽI), što je akronim za Univerzitet Donja Gorica, koji je smješten u istoimenom predgrađu Podgorice a čiji je jedan od suvlasnika bivši premijer Milo Đukanović. Tu je i desetak samostalnih privatnih fakulteta, sa svojim ispostavama u gradovima na jugu ili sjeveru Crne Gore.

  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Novinarstvom se bavi od 1995, kada je počeo rad na BK Televiziji u Beogradu. Na RTV Crne Gore, koja je u to vrijeme bila prepoznatljiva po otporu režimu Slobodana Miloševića, prelazi 1998. godine. Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo RSE i od tada je povremni prezenter u praškom studiju.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG