Dostupni linkovi

Šta je spriječilo obitelji poginulih vojnika JNA da dođu u Tuzlu?


Građani koji su se okupili u znak sjećanja na vojnike stradale 15. svibnja 1992.

Prije dvadeset i pet godina Tuzla se suočila s velikom tragedijom. Naime, više od 40 vojnika Jugoslavenske Narodne Armije poginulo je na Brčanskoj Malti prilikom izlaska kolone JNA iz Tuzle. Tko je odgovoran za taj zločin nikada nije utvrđeno, a oni koji su tih dana vodili grad, kao i svjedoci, tvrde da nikada ne bi dozvolili pogibiju nedužnih mladića, a tada vojnika.

Posljednjih deset godina svakog 15. svibnja na Brčansku Maltu na mjesto stradanja vojnika JNA dolaze njihove obitelji. Ove godine nisu stigli u Tuzlu. Razlog je, kako su naveli u priopćenju, nesigurnost, iako nikada u Tuzli niti jednu ružnu riječ nisu doživjeli.

„Ja sam jako iznenađena reakcijom predstavnika porodica koje su izgubile svoje najmilije na Brčanskoj Malti. Ja sam iznenađena jer su oni prethodnih godina dolazili u jednom pravom redu, poklonili su se svojim najmilijima uz vjerske obrede i vraćali se uz sve moguće sigurnosne mjere. Zato mi nije jasno, što se sada dogodilo pa da su odlučili da ne dođu. Pozivamo ih da uvijek dođu. Ne samo 15. maja, nego kada god imaju potrebu“, rekla je za Radio Slobodna Evropa Sabira Mićanović, koja je 15. svibnja bila učiteljica Osnovne škole „Brčanska Malta“ i svjedokinja događanja izlaska kolone JNA iz Tuzle.

A svi se i danas sjećaju izlaska kolone JNA iz Tuzle prema Bijeljini. Cijeli događaj snimala je lokalna televizija „Front slobode“ čiji su snimci bili ključni u svjedočenjima pred međunarodnim pravosudnim organima. Tadašnji urednik Fronta slobode Zlatko Dukić kaže nam da je u Tuzli 15. svibanj 1992. godine bio sasvim običan dan.

„Bio je to dan u kojem je sve funkcioniralo kako treba. Djeca su išla u školu i sve je normalno funkcioniralo. Gradski saobraćaj je radio. Prodavnice i kafane su radile kako treba. Mi novinari smo radili posao onako kako treba. Ne vjerujem, zato, da danas oni koji sumnjaju u sigurnost u Tuzli, razmišljaju glavom. Možda razmišljaju nekim drugim organima, ali su neracionalni. Lažu sebe i druge da su ovdje nesigurni“, kaže Dukić.

Ovo jeste dan u kojem bismo se svi trebali držati zajedno: Selim Bešlagić
Ovo jeste dan u kojem bismo se svi trebali držati zajedno: Selim Bešlagić

Selim Bešlagić koji posljednjih deset godna nije napustio BiH, upravo zbog prijetnji koje mu se stavljauju na teret da je odgovoran za navodne ratne zločine na Brčanskoj Malti, kaže da je danas ipak ponosan. Naime, svjestan je, da je prije dvadeset i pet godina, svakog čovjeka, bez obzira na nacionalnost jednako želio obraniti.

„Ovo jeste dan u kojem bismo se svi trebali držati zajedno. Nažalost, društvo je došlo u situaciju da niko ni s kim ne razgovara. Zato ja, danas smatram, da se mi trebamo vratiti principima kao 1992. godine, kada smo cijenili poštenje ljudi i branili čast svakog dobrog čovjeka u BiH. Naše društvo se treba okrenuti drugačijim pogledima. Ne, u smislu kako ćemo uhvatiti najbolja preduzeća, nego kako ćemo stvoriti BiH koja će garantovati sigurnost i ravnopravnost“, kaže Bešlagić.

Meša Bajrić, nečelnik policije iz 1992. godine, također je istaknuo jednu činjenicu, koja je i danas specifična za Tuzlu:

„Kada bude istina o Tuzli objavljena, kao fenomenu građanske opcije koja je opstala i da su međunacionalni odnosi očuvani te da nije bilo raskola i da su ljudi živjeli u najtežim vremenima, tada će Tuzla biti uzor za BiH i pomirenje.“

Odgovornost za pogibiju vojnika JNA u Tuzli još nitko nije snosio. Jedini tko je odgovorao je Ilija Jurišić, mada ga je i Sud u Srbiji vrlo brzo oslobodio svih odgovornosti. Zašto pravosuđe BiH nikada nije pokrenulo slučaj Tuzlanske kolone, iako kaznene prijave stoje u ladicama već deset godina, pitanje je na koje svi traže odgovor, a pronalaze ga jedino u politici ove zemlje.

  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. godine. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG