Saradnja država Zapadnog Balkana ključ za šire integracije

Protekle sedmice se u Briselu razgovaralo o saradnji u zapadnobalkanskom regionu. Učesnicima skupa, predstavnicima Komisije, Parlamenta i Vijeća za regionalnu saradnju, nije bilo teško složiti se oko činjenice da je saradnja država regiona ključ za šire integracije, ali i za trajnu stabilnost i prosperitet država Zapadnog Balkana.

Međutim, složili su se i oko toga da, kada su u pitanju dometi saradnje i njena perspektiva, nema razloga za tapšanje po ramenima. A tu se, očito, kao trenutno najveći problem nameću odnosi Beograda i Prištine.

Čak i nakon dugih, zamornih i na trenutke dramatičnih pregovora kakve su dvije strane vodile u Briselu po ovom pitanju, te sporazuma oko toga koji je bio ključni razlog da Unija dodijeli status kandidata Srbiji, stvari nisu bolje, ili – jesu - ali na papiru.

„Veoma žalim zbog teškoća koje su se pojavile tokom provođenja u djelo ovog sporazuma. Želim da podsjetim da sporazum mora biti primjenjen u skladu sa principima i duhom regionalne saradnje. Da bi ta saradnja donijela rezultate, ona mora sve uključiti i predstavljati, mora biti efikasna. Zato pozivam obje strane da budu pragmatične, a ne dogmatske", kaže evropski komesar za proširenje, Štefan Füle.

Zašto je tako? Zato što se, prema generalnom sekretaru Vijeća za regionalnu saradnju, Hidi Biščeviću, dogovoreno ne tumači onako kako je dogovoreno:

„Vlada u Beogradu je usvojila veoma čvrste instrukcije, koje traže da delegacija Srbije napusti ili odbije učešće na bilo kojem sastanku gdje natpis Kosova nema ne samo vidljivo istaknutu zvjezdicu, već i pojašnjenje uz nju. To je sada stvorilo različite pristupe različitih organizacija u regionu u smislu nivoa učestvovanja, duha i konačno, rezultata svih inicijativa i radnih grupa u regionu. Sada, iskreno, ne znam kako ćemo organizovati svoj godišnji skup u Beogradu jer je Srbija sada predsjedavajuća Vijeća za regionalnu saradnju."

"Regionalna saradnja nije moguća ako je države regiona ne prihvate kao apsolutni prioritet ili obavezu broj jedan. Često čujem: naš prioritet je članstvo u Evropskoj uniji, ali kada im ukažemo šta zemlja mora da uradi na polju regionalne saradnje, odgovaraju: možda to i nije naš najveći prioritet. Prioritet jeste - sve dok ne moram da ispunim određene obaveze na tom polju. I, često imam osjećaj da se ne slažemo oko toga kako formulisati riječ 'kompromis'.", navodi članica Evropskog parlamenta iz Švedske, Anna Ibrišagić.

A trenutni kompromis, kada je riječ o regionalnoj saradnji, trebalo bi biti postojanje Vijeća i rješavanje konkretnih problema kakve imaju svi, bez obzira iza koje zb. granice sjedili.

„Šta to praktično znači? Evo, konkretno: uloga Vijeća je, pored ostalog, da načini analizu transportne mreže u regionu. Odgovarajuće strukture u regionu mogle bi tada zaključiti kako postoji niz ozbiljnih nedostataka koji se moraju otkloniti ne samo kada je riječ o infrastrukturi, već i nedostataka koji se moraju otkloniti kako bi smo imali bolje granične prelaze i i efikasniju carinsku službu", naglašava evropski komesar za proširenje Štefan Füle.

Kako popraviti stvari, ići brže naprijed? Putem snažnije regionalne saradnje, poručeno je iz Brisela, uz nadu evropskog komesara Fülea da će, primjera radi, aktuelni izbori u Srbiji dovesti na vlast lidere koji će biti više okrenuti regionu i imati evropske integracije na vrhu svoje agende.