BiH ne smije biti ostavljena po strani

Godišnji izvještaj Evropske komisije o progresu BiH u reformama i evropskim integracijama, objavljen protekle sedmice, takav je da bi ga najbolje bilo zaboraviti. Međutim, riječ je o bh. stvarnosti koja se već danas mora mijenjati, upozorava evropski komesar za proširenje, Štefan Fule.

RSE: Bosna i Hercegovina - kako zvuči evropskom komesaru za proširenje, Štefanu Fuleu – suviše komplikovano, suviše zastrašujuće, suviše lijepo?

Fule: Meni to zvuči kao važan dio zapadnog Balkana, zvuči mi kao prekrasna zemlja koja ne smije biti ostavljena po strani dok se ostatak regiona kreće prema Evropi, zvuči mi kao zemlja čiji političari moraju naći hrabrosti i kompromisa kako bi svoje programe i koaliciju sastavili oko evropskog cilja. To je zemlja koja mora osnažiti svoju funkcionalnost i, umjesto što zaostaje bez ikakvog značajnijeg progresa, krene i dostigne ostatak regiona.

RSE: Uvijek slušamo samo o preprekama - preprekama na putu reformi, evropskih integracija... Šta se to događa, gdje smo krenuli pogrešnim pravcem?

Fule: Mislim da su dvije ključne stvari - ne želim spekulirati o dejtonskom procesu i njegovim posljedicama. Ja sam bio jedan od onih koji su oktobarske izbore vidjeli kao priliku da nakon dejtonske, započne dekada Evrope. Dakle, dva su pravca - prvi, kada ste bili okupirani ratom u vašoj zemlji, vašim izazovima, mislim da tada niste stvarno primijetili da mnoge države u regionu idu naprijed - Hrvatska je u završnici pristupanja EU, Komisija je upravo dala preporuku za Albaniju i Crnu Goru, započeli smo rad na mišljenju za Srbiju, ponovili smo da trebaju započeti pregovori sa Makedonijom. Dakle, cijeli region se kreće naprijed. Druga stvar, a izvještaj o napretku to naglašava - vjerujem sasvim objektivno - da prošla godina nije bila najuspješnija godina za bh. evropsku agendu. Mnogo je vremena izgubljeno i to je bila najvažnija poruka kakvu sam nedavno ponio u Sarajevo, nedugo nakon izbora. I pored ova dva faktora, vi još uvijek imate vremena da iskoristite trenutak, nađete koalicijske partnere, stavite zajedno vaše programe i fokusirate se, ne na tačke gdje se razmimoilazite, već na one koje vas spajaju. A ja vidim evropsku agendu i proces proširenja kao jednu od tačaka koja može da objedini različite
političke partije i interese.

RSE: Međutim, prvi znaci nakon izbora i dalje ukazuju da, i nakon izbora, nema zajedničke, jedinstvene vizije o bh. budućnosti. Kako do nje doći, kako tamo stići?

Kada sam posjetio BiH i razgovarao sa ljudima, nije bilo sumnje u njihove interese i težnje – bez obzira kojoj etničkoj skupini pripadali, njihov interes je Evropa, niko ne želi biti ostrvo usred zapadnog Balkana.

Fule: Mislim da nema magične formule, stvari se teško mogu nametnuti izvana. Vidim opredjeljenje evropskih ministara vanjskih poslova, vidim opredjeljenje visoke predstavnice EU, Catherine Ashton, da bude od pomoći koliko god je to moguće, ali taj proces mora započeti u vašoj zemlji. Taj put moraju preći vaši političari, preuzimajući odgovornost za cjelokupan proces. Tada kada prvi koraci budu načinjeni, tada ćemo mi biti tu da vam pomognemo, ali teško da možemo nadoknaditi nedostatak konsenzusa oko evropskih perspektiva. A to je čudno jer, kada sam posjetio BiH i razgovarao sa ljudima, nije bilo sumnje u njihove interese i težnje – bez obzira kojoj etničkoj skupini pripadali, njihov interes je Evropa, niko ne želi biti ostrvo usred zapadnog Balkana, ostrvo koje nije dio ovog nevjerovatnog evropskog procesa.

"Ujedinite se na proevropskoj agendi"

RSE: Vi nas dobro poznajete, dijelili smo dobar dio zajedničke istorije, i vrlo dobro znate da unutar zemlje imamo različite probleme i prepreke. Govoreći o tome, pitao bih vas kako vidite ulogu gospodina Dodika?

Štefan Fule sa članovima Presjedništva BiH, Sarajevo, 8. oktobar 2010.

Fule: Imali smo dobar razgovor kada sam posljednji put bio u Sarajevu i dogovorili smo da ćemo razgovor nastaviti naredni put, ne samo u Sarajevu, već i u Banja Luci. Vrlo sam se trudio pokazati njemu i njegovim kolegama u RS šta u svemu tome imaju on, njegov narod, cijela BiH, kakvo je mišljenje EU o odnosu prema Republici Srpskoj i njenom odnosu prema bh. državi i da nije neophodno da snažna država znači slab entitet i obratno. Imam taj osjećaj da ćemo dijalogom, otvaranjem karata, pokazivanjem koristi kakvu može imati stanovništvo RS, kakvu će korist imati onda kada evropski proces zaista otpočne, biti u stanju da se krećemo naprijed.

RSE: Posljednjih se dana u igri pojavljuje novo ime - Milan Kučan, bivši slovenački predsjednik koji bi trebao biti neka vrsta medijatora, pomoći da bh. strane nađu zajednički jezik. Da li u njegovoj ulozi ima i udjela zvaničnog Brisela?

Fule: Dva su procesa u pitanju, koja su došla do izražaja posebno otkako je Lisabonski sporazum stupio na snagu. Ti procesi su međuzavisni i tijesno koordinirani - jedan je pristup Evropske kolicije, koja koristi instrumente Unije, drugi je sama visoka predstavnica EU, Catherine Ashton, koja koristi instrumente zajedničke vanjske i sigurnosne politike. Tu saradnju smo započeli gotovo istovremeno, čim smo preuzeli svoje poslove, čak i prije ljetnje pauze smo zajednički državama članicama Unije predočili neke od ideja kako osnažiti prisutnost EU u BiH. Odlučni smo da koristimo oba instrumenta koja su nam na raspolaganju, da ih koordiniramo, kako bismo pomogli i političarima BiH, ali i svima ostalima, posebno u regionu, te kako bismo našli nekoga ko bi mogao biti od pomoći u traženju izlaza iz trenutne situacije.

RSE: Gospođa Ashton je nedavno pomenula i Tursku kao strateškog partnera EU kada je riječ o podršci BiH.

Fule: Mislim da je, kada je riječ o BiH, veoma važno shvatiti da postoje važni igrači, čija bi uloga mogla biti od koristi u nalaženju izlaza iz ove stagnacije. Turska je jedan od tih partnera. S tom smo zemljom intenzivirali odnose, imamo strukturni dijalog sa Turskom o zapadnom Balkanu, jer nije riječ samo o BiH. Ta uloga Turske nije na račun uloge kakvu ima EU na tom terenu. Turska je kandidatska zemlja i tijesna saradnja obje strane upućuje na tijesne odnose, prije nego da nas udaljava.

RSE: Govoreći o saradnji, kako vidite ulogu ostatka regiona u podršci BiH - prije svega mislim na Srbiju i Hrvatsku?

Fule: Čini mi se da je posebno rukovodstvo Srbije u posljednje vrijeme veoma od koristi, da se veoma jasno iskazuje kada je riječ o odnosima sa BiH. Znam, bilo je mnogo kalkulacija kakva bi mogla biti pozicija Beograda i odnos prema izvjesnim izjavama kakve dolaze iz Banja Luke, ali mislim da jasna pozicija predsjednika Tadića i njegove vlade mnogo pomaže jer radi u korist stabilnosti regiona. Moram reći da sa velikim interesovanjem posmatram aktuelni proces regionalizacije podrške rješavanju bh. pitanja, proces i regionalizaciju koja raste, bar što se tiče Hrvatske i ostalih susjeda.

RSE: Kada biste bili "kralj za jedan dan" i imali u rukama svu moć u BiH, šta biste prvo uradili - nakon jutarnje kafe - šta bi bio vaš prvi potez?

Fule: Osjećam se neprijatno u toj situaciji - znam da mnogo toga ovisi od različitih stvari - Ureda visokog predstavnika, Vijeća za provedbu mira,
Brisela i svega ostalog, ali posljednja stvar koju želim učiniti je da osnažim utisak da političari izvana treba da kažu političarima u BiH šta treba da čine. Moja poruka odmah nakon izbora i moja poruka danas - savršeno su jasne: molim vas, ujedinite se na proevropskoj agendi; jednom kada to postignete, ostalo je dječija igra.

*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)