Dužnička kriza koja potresa Grčku indirektno utiče na ekonomije zapadnog Balkana jer su valute ovih zemalja vezane za euro, koji je trenutno u padu u odnosu na dolar. Posljedice mogu osjetiti i zemlje u kojima su aktivne grčke banke, tvrdi analitičar, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, dr Fikret Čaušević:
„Neke od zemalja zapadnog Balkana imaju banke iz Grčke prisutne u tim zemljama – konkretno, radi se o Makedoniji, Albaniji i Srbiji. U Bosni i Hercegovini grčkih banaka nema i u tom smislu uticaj krize kroz taj kanal, kroz sektor komercijalnog bankarstva, ne postoji.“
Nije ni čudo, kaže Čaušević, da se Grčka susreće sa krizom i nemirima jer je u posljednjih deset godina - od kada je uveden euro - ova zemlja fiskalno veoma nedisciplinovana:
„Uz Grčku, i zemlje južnog pojasa eurozone, zemlje juga eurozone, kao što su Portugal, Španija i, naravno, Grčka, koje su prednjačile u toj fiskalnoj nedisciplini, ne smijem zaboraviti ni Italiju koja je potencijalno jedan od najvećih problema eurozone. Javni dugovi tih zemalja su bili jako veliki i u ono doba kada je euro uveden, odnosno pred uvođenje eura '98., '99. godine. Javni dug Grčke je u to doba bio 122 posto.“
Ključni problem Grčke i pojednih zemalja eurozone je taj što njihova konkurentnost u svijetu opada:
„Vrlo jednostavno rečeno: te zemlje su u problemima zbog toga što mnogo više troše nego što zarađuju. Njihova konkurentnost u svijetu opada, posebno zadnjih šest godina i posebno u kontekstu nagle ekspanzije ne samo Kine nego i svih zemalja Dalekog istoka Jugoistočne Azije. Javni dugovi postaju sve veći i veći problem. Na zapadni Balkan taj problem ima neposredan odraz, ali zemlje zapadog Balkana su manje zadužene u smislu javnog duga nego zemlje Zapadne Evrope, posebno južnog dijela eurozone, za 60-70 posto.“
Mjera koje će Evropska unija primjeniti u Grčkoj samo će djelimično ublažiti krizu, kaže Fikret Čaušević. Ovaj ekonomski analitičar smatra da će se cijela Evropa u budućnosti susretati sa brojni finasijskim poteškoćama:
„Za Evropu će biti i u narednim godinama dosta problema, čak i za Francusku i Njemačku, koje su povećale svoje javne dugove sa oko 65 posto prije tri godine na oko 78 posto prošle godine. Predviđanja MMF-a su da će do 2013.-2014. godine konkurentnost tih zemalja i povećanje finansijske discipline u tim zemljama imati za posljedicu da euro neće moći biti glavna konkurentska valuta dolaru u smislu preuzimanja pozicije glavne svjetske rezervne valute. Mnogo veće šanse u perspektivi narednih 15, 20 godina ima kineska valuta. Kada govorim o zapadnom Balkanu, i pogotovo o BiH, jedna od značajnih izlaznih varijanti je pokušaj zajedničkog izlaska – recimo BiH, Srbija i Hrvatska – proizvodnje za treća tržišta, posebno za ova tržišta koja su brzorastuća.“
*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Zajedništvo je ključ uspjeha evropskog projekta
U Sarajevu održana manifestacija "Trkom u Evropu"
Inzko: Želimo BiH u "evropskom klubu"
Čaušević: Mjere za Grčku samo će djelimično ublažiti krizu
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
„Neke od zemalja zapadnog Balkana imaju banke iz Grčke prisutne u tim zemljama – konkretno, radi se o Makedoniji, Albaniji i Srbiji. U Bosni i Hercegovini grčkih banaka nema i u tom smislu uticaj krize kroz taj kanal, kroz sektor komercijalnog bankarstva, ne postoji.“
Nije ni čudo, kaže Čaušević, da se Grčka susreće sa krizom i nemirima jer je u posljednjih deset godina - od kada je uveden euro - ova zemlja fiskalno veoma nedisciplinovana:
„Uz Grčku, i zemlje južnog pojasa eurozone, zemlje juga eurozone, kao što su Portugal, Španija i, naravno, Grčka, koje su prednjačile u toj fiskalnoj nedisciplini, ne smijem zaboraviti ni Italiju koja je potencijalno jedan od najvećih problema eurozone. Javni dugovi tih zemalja su bili jako veliki i u ono doba kada je euro uveden, odnosno pred uvođenje eura '98., '99. godine. Javni dug Grčke je u to doba bio 122 posto.“
Za Evropu će biti i u narednim godinama dosta problema, čak i za Francusku i Njemačku, koje su povećale svoje javne dugove sa oko 65 posto prije tri godine na oko 78 posto prošle godine.
„Vrlo jednostavno rečeno: te zemlje su u problemima zbog toga što mnogo više troše nego što zarađuju. Njihova konkurentnost u svijetu opada, posebno zadnjih šest godina i posebno u kontekstu nagle ekspanzije ne samo Kine nego i svih zemalja Dalekog istoka Jugoistočne Azije. Javni dugovi postaju sve veći i veći problem. Na zapadni Balkan taj problem ima neposredan odraz, ali zemlje zapadog Balkana su manje zadužene u smislu javnog duga nego zemlje Zapadne Evrope, posebno južnog dijela eurozone, za 60-70 posto.“
Mjera koje će Evropska unija primjeniti u Grčkoj samo će djelimično ublažiti krizu, kaže Fikret Čaušević. Ovaj ekonomski analitičar smatra da će se cijela Evropa u budućnosti susretati sa brojni finasijskim poteškoćama:
„Za Evropu će biti i u narednim godinama dosta problema, čak i za Francusku i Njemačku, koje su povećale svoje javne dugove sa oko 65 posto prije tri godine na oko 78 posto prošle godine. Predviđanja MMF-a su da će do 2013.-2014. godine konkurentnost tih zemalja i povećanje finansijske discipline u tim zemljama imati za posljedicu da euro neće moći biti glavna konkurentska valuta dolaru u smislu preuzimanja pozicije glavne svjetske rezervne valute. Mnogo veće šanse u perspektivi narednih 15, 20 godina ima kineska valuta. Kada govorim o zapadnom Balkanu, i pogotovo o BiH, jedna od značajnih izlaznih varijanti je pokušaj zajedničkog izlaska – recimo BiH, Srbija i Hrvatska – proizvodnje za treća tržišta, posebno za ova tržišta koja su brzorastuća.“
*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Zajedništvo je ključ uspjeha evropskog projekta
U Sarajevu održana manifestacija "Trkom u Evropu"
Inzko: Želimo BiH u "evropskom klubu"
Čaušević: Mjere za Grčku samo će djelimično ublažiti krizu
*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
