Dostupni linkovi

Zajedništvo je ključ uspjeha evropskog projekta


Tačno prije 60 godina je stvorena tzv. Schumanova deklaracija, vizija Evrope koju razlike ujedinjuju, a ne dijele, Evrope za koju su njeni tvorci znali da neće biti ujedinjena preko noći, niti zahvaljujući ideji i interesu samo jedne njene članice. Riječ je o procesu koji se, vjeruju to i evropski parlamentarci, mora desiti i u glavama - poruka je to i Bosni i Hercegovini: ukoliko želi evropsku budućnost, mora odbaciti podjele.

Kada je pisao svoju deklaraciju, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske, Robert Schuman je mogao samo sanjati o tome gdje će ta asocijacija evropskih država i naroda biti danas. Sa gotovo pola milijarde stanovnika - od Baltika do Sredozemnog mora, Unija sa bogatstvom naroda, kultura, pogleda i razmišljanja, predstavlja jedinstven politički poduhvat u civilizaciji koju živimo, tijelo čiji se rast i sazrijevanje bilježi gotovo godišnje.

Tako - ko god je prošle godine u ovo vrijeme govorio o Evropi, imao je pred sobom par više teških upitnika: kakva će biti sudbina Lisabona, šta će se tada desiti sa Unijom, da li će se preživjeti krizu? Danas Lisabon živi, Unija je preživjela krizu i upravo ovih dana iskazuje solidarnost sa Grčkom, gdje je kriza ostavila najviše traga. A solidarnost je, prema Schumanu, trebala biti prvi preduslov sna o Evropskoj uniji.

Jose Manuel Barroso
Zajedništvo i solidarnost su ključ uspjeha evropskog projekta, uvjeren je i predsjednik Evropske komisije, Manuel Barroso:

"Treba shvatiti da Evropska unija ne znači samo Bruxelles ili Strasbourg. Članice Unije, posebno civilna društva u njima, moraju podržati evropski projekat u saradnji sa evropskim institucijama - Komisijom, Parlamentom i Vijećem. Jer, napredovati možemo samo ako imamo pristup koji u prvi plan stavlja zajednicu. Kada smo podijeljeni, tada smo izgubljeni."

Gdje smo mi u svemu tome?

Za člana Evropskog parlamenta iz Slovenije, Jelka Kacina, jedan je od ključnih trenutaka u priči o Evropskoj uniji bilo rušenje berlinskog zida:
Jelko Kacin, Foto: Vesna Anđić

"To je bio istorijski događaj jer je došlo do proširenja Evropske unije na Istočnu Evropu. Time su bili stvoreni uslovi da se ide šire na Istok. Moja zemlja je 2004. godine došla u taj paket. Malo iza toga, došle su Rumunija i Bugarska, sada cijeli zapadni Balkan čeka. Bez tog njemačkog ujedinjenja, evropeizacije Istočne Njemačke, ne bi bilo procesa širenja EU. To je proces koji još uvijek traje, koji nije završen i zato bi i BiH morala konačno shvatiti da se ne radi o razdvajanju BiH, već o integraciji zemlje u EU.“

Evropska unija danas, sigurno, ima problema više nego što bi to željeli i njeni lideri i bilo ko od Evropljana priznati. Vrlo često su kritike upućene na njen račun sasvim opravdane.

Međutim, sve dok proces evropeizacije znači upornu gradnju demokratskog, modernog društva, zasnovanog na zajedničkim vrijednostima, gdje su razlike bogatstvo, a ne mana, san Roberta Schumana vrijedi sanjati.

*****
Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Zajedništvo je ključ uspjeha evropskog projekta
U Sarajevu održana manifestacija "Trkom u Evropu"
Inzko: Želimo BiH u "evropskom klubu"
Čaušević: Mjere za Grčku samo će djelimično ublažiti krizu


*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
  • Slika 16x9

    Elvir Bucalo

    Novinar s diplomom Akademije likovnih umjetnosti i tri decenije iskustva, nakon rada na sarajevskoj 202-ci i Yutelu prijete i na nezavisnom radiju ISV za vrijeme rata, od 1997. izvještava iz Brisela za brojne bh. i međunarodne medija.

XS
SM
MD
LG