Dostupni linkovi

Olaf Scholz nasljednik Angele Merkel na mjestu njemačkog kancelara 


Angela Merkel i Olaf Scholz na sedmičnom sastanku u uredu kancelara Njemačke, Berlin, 24. novembar 2021.
Angela Merkel i Olaf Scholz na sedmičnom sastanku u uredu kancelara Njemačke, Berlin, 24. novembar 2021.

Nakon gotovo dva mjeseca poslije pobjede na federalnim izborima socijaldemokrata Olaf Scholz će biti novi kancelar Njemačke na čelu koalicije tri stranke.

Socijaldemokratska stranka Njemačke (SPD), Zeleni i Liberalno-demokratska stranka (FDP), predstavile su dogovor o formiranju nove vlade sa Olafom Scholzom na čelu, ministrom finansija koji tako postaje nasljednik Angele Merkel kao kancelar.

Tri partije, poznate kao "Semafor koalicija" zbog boja karakterističnih za svaku od njih – crvene, zelene i žute – postigle su dogovor tokom dva mjeseca intenzivnih pregovora nakon što su socijaldemokrate pobijedile sa tankom većinom 26. septembra na nacionalnim izborima.

Scholz će biti novi kancelar, Annalena Baerbock iz Zelenih ministarka inostranih poslova, a Robert Habeck njen partner i jedan od lidera partije Zelenih će dobiti poziciju novoformiranog tzv. "super ministarstva" koje kombinuje uloge ministra finansija sa ciljevima zaštite klime.

Zaštita okoliša je veliki dio dogovora koalicije.

Partije na vlasti u Njemačkoj žele da izbace korištenje uglja do 2030. godine, osam godina prije roka. Partije žele da se do 2030. godine 80 posto električne energije dobija iz obnovljivih izvora, a da 15 miliona električnih automobila bude na njamačkim cestama.

Njemačka je najveća evropska ekonomija tako da će odluke koje donese nova vlada imati veliki uticaj na susjedne države.

Na konferenciji za medije Scholz (63) je rekao "suverenitet Evrope je kamen temeljac naše spoljne politike". Naglasio je prijateljstvo Njemačke i Francuske i partnerstvo sa Sjedinjenom Državama.

"Nas povezuje želja da zemlju povedemo naprijed", rekao je Scholz koji je dodao kako je nova vlada "savez partnera na istom nivou".

Kao jedan od najvažnijih projekata Scholz je najavio ulaganje dodatnih napora na ostvarivanju klimatskih ciljeva. Budući kancelar kao jednu od prvih mjera najavio je i podizanje minimalne satnice na 12 eura.

Budući njemački kancelar svoje je obraćanje započeo ukazivanjem na ozbiljnu epidemiološku situaciju, u kojoj Njemačka ovih dana bilježi dnevne rekorde zaraze u četvrtom talasu pandemije izazvane korona virusom.

SPD bi, osim kancelarskog mjesta unutar kojeg bi trebali djelovati i državni sekretari za migraciju i integraciju te kulturu, trebao preuzeti vođstvo ministarstava unutrašnjih poslova, odbrane, zdravstva, rada i socijalnih pitanja, izgradnje kao i ministarstvo ekonomske saradnje.

Zeleni, kao druga po snazi stranka unutar koalicije, dobijaju ministarstvo vanjskih poslova, ministarstvo zaštite potrošača i okoliša, poljoprivrede, porodice te novoformirano ministarstvo ekonomije i zaštite klime.

FDP dobija ministarstvo finansija, a treba da preuzme i ministarstva obrazovanja, saobraćaja i pravosuđa.

Koalicioni ugovor, pod nazivom "Odvažiti se na napredak", na gotovo 160 stranica sadrži smjernice buduće vlade kojoj je cilj, kako je navedeno, "obnova cjelokupnog društva".

Na vanjskopolitičkom planu nova vlada će i dalje raditi na jačanju Evropske unije i transatlantskog partnerstva.

Zapadni Balkan u koalicionom sporazumu nove njemačke vlade

Stranke koje će formirati novu njemačku vladu podržavaju otvaranje pregovora o pristupanju Albanije i Sjeverne Makedonije Evropskoj uniji (EU), nastavak pregovora sa Srbijom i Crnom Gorom i viznu liberalizaciju za Kosovo.

"Podržavamo proces pristupanja EU šest država regiona Zapadnog Balkana i za to nužne reforme za ispunjavanje svih kriterijuma iz Kopenhagena. U tom okviru jačamo civilno društvo i podržavamo dalje korake ka pristupanju EU", navodi se u predstavljenom koalicionom sporazumu Socijaldemokratske partije Nemačke (SPD), Zelenih i Liberala FDP.

U dijelu koji se odnosi na Zapadni Balkan dodaje se da "naredno mora da bude otvaranje prvih poglavlja u pristupnim pregovorima sa Albanijom i Sjevernom Makedonijom, usvajanje vizne liberalizacije sa Kosovom i nastavljanje pregovora sa Crnom Gorom i Srbijom".

Tri stranke navode i da podržavaju dijalog o normalizaciji izmedju Kosova i Srbije koji vodi EU i napore za trajni mir u Bosni i Hercegovini izgrađen na teritorijalnom integritetu i prevazilaženju etničkih podjela.

Paralelno sa pristupnim pregovorima EU mora da poboljša sposobnost za prijem novih članica, dodaje se u koalicionom sporazumu.

Izvor: BBC, The Guardian

XS
SM
MD
LG