Dostupni linkovi

Priča o neželjenim djevojčicama


Roze svijeće za sve neželjene djevojčice Crne Gore, dio performansa

"Tvoji roditelji više žele dječaka i zato nijesi dobila priliku da budeš rođena. Oprosti im. Tvoja ožalošćena Crna Gora" - tekst je ispisan na posmrtnom plakatu roze boje sa fotografijom djevojčice sa kikicama bez lica, koji se može vidjeti širom Crne Gore.

To simbol kampanje „Neželjena“ protiv selektivnih abortusa i neravnopravnog položaja djevojčica u odnosu na dječake u crnogorskom društvu i prije rođenja. Na početku akcije, glumica Branka Stanić govorila je u ime svih onih crnogorskih nerođenih djevojčica koje na svijet nijesu došle jer su bile neželjene.

„Mogla sam biti Iva, Maja, Sanja ili Milena. Teodora, Aleksandra, Jelena, Milica... ali ja nikada neću dobiti priliku da me neko oslovi takvim lijepim imenom. Ja sam samo Neželjena. Moji roditelji me nijesu željeli. Ne ljutim se ja na njih, i znam da bih ih beskrajno voljela samo kad bi mi pružili priliku. Neželjena – to je ime mnogih djevojčica u našoj Crnoj Gori. Neki roditelji više žele dječake, pa zato djevojčice često ne dobiju priliku da budu rode“, kazala je Stanić.

Na platou u Univerzitetskom parku u Podgorici okupilo se, u znak podrške, oko stotinu građana i građanki
Na platou u Univerzitetskom parku u Podgorici okupilo se, u znak podrške, oko stotinu građana i građanki

Kampanja Centra za ženska prava (CŽP) ima za cilj da ukaže na razmjere i posljedice dugogodišnjeg problema selektivnih abortusa u Crnoj Gori. Na platou u Univerzitetskom parku u Podgorici okupilo se, u znak podrške, oko stotinu građana i građanki kako bi podigli glas protiv zloupotrebe prenatalnih testova za rano detektovanje pola djeteta i praksu selektivnih abortusa, i upalili roze svijeće. Direktorica CŽP-a Maja Raičević je poručila:

Posljedice selektivnih abortusa se već odražajavu na demografiju cjelokupnog crnogorskog društva, pa Crnoj Gori danas nedostaje više hiljada žena u reproduktivnoj dobi

„Želimo da skrenemo pažnju na negativnu tradiciju našeg društva u kome su djevojčice manje željene nego dječaci i zbog čega nemaju ni jednako pravo da budu rođene kao dječaci. Tema naše inicijative jeste da pokrenemo društveni dijalog koji će propitivati i prevazići sistem vrijednosti u kome ženska djeca ne uživaju jednaka prava kao muška.“

Podsjetimo, u Crnoj Gori poslednjih petnaest godina postoji disbalans kod novorođenih dječaka i djevojčica, 110 na prema 100 u korist dječaka ali su to zdravstvene vlasti priznale tek nakon upozorenja Savjeta Evrope (SE) koji je još 2012. godine tražio da se ispita tema mogućih selektivnih abortusa. Savjet Evrope je upozorio na alarmantne podatke disbalansa kod novorođenčadi što su zvaničnici u Crnoj Gori krili, ali je Radio Slobodna Evropa prvi u Crnoj Gori objavio ovu priču i podatke, i od tada do danas uradio seriju tekstova. SE je zatražio istragu o prenatalnom odabiru pola u Crnoj Gori nakon istraživanja populacionog fonda UN koje je pokazalo da se Crna Gora sa odnosom 110 novorođenih dječaka na 100 novorođenih djevojčica nalazi u grupi od devet država svijeta sa najvećim poremećajem u odnosu novorođene muške i ženske djece, usljed selektivnih abortusa.

Posljedice selektivnih abortusa se već odražajavu na demografiju cjelokupnog crnogorskog društva, pa Crnoj Gori danas nedostaje više hiljada žena u reproduktivnoj dobi.

Direktorica Centra za genetiku Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) Olivera Miljanović kao ljekarka i genetičarka smatra da Crna Gora ima odličan zakonodavni okvir i da rješenje problema selektivnih abortusa treba tražiti u osnaživanju žena i podizanju svijesti.

„Ne bih ja rekla samo podigne svijest i promijeni patrijahalne norme nego da ojačamo ženu i porodicu da se odupre takvim patrijahalnim normama, jer ovdje mi govorimo o dvije žene koje su u neravnopravnom položaju. Jedna, nerođena ili neželjena, kako je dobila ime u kampanji, koja nema ni jednaku šansu da se rodi. Ali i druga žena, koja je pritisnuta nekim potrebama i željama, pa čak i po cijenu ugrožavanja sopstvenog zdravlja da ostvari te stereotipne norme koje još uvijek postoje i jake su u Crnoj Gori“, objasnila je doktorka Miljanović.

Posmrtni plakat u roze boji, koji simbolizuje „Neželjenu“ i nerođenu djevojčicu, uz potresan tekst koji govori o posljedicama i razmjerama selektivnih abortusa u Crnoj Gori, vijest je koju su ovih dana prenijeli pojedini italijanski i njemački mediji.

Posmrtni plakat u roze boji, koji simbolizuje „Neželjenu“ i nerođenu djevojčicu
Posmrtni plakat u roze boji, koji simbolizuje „Neželjenu“ i nerođenu djevojčicu

Akcija se brzo raširila putem društvenih mreža i izazvala mnoštvo komentara, a u okviru kampanje u Crnoj Gori je počelo potpisivanje peticije protiv selektivnih abortusa. Potpisi će biti „predati Vladi sa zahtjevom da se spriječi zloupotreba prenatalnih testova“, za rano detektovanje pola djeteta, kazala je Maja Raičević.

„Ovo nije samo naša kampanja, ovo je kampanja cijelog crnogorskog društva i način da nešto uradimo za naše dječake i djevojčice. Ovo je kampanja za budućnost Crne Gore. Ono što želim da naglasim jeste da se u ovoj kampanji ne radi o reproduktivnim pravima žena, tj. pravu na abortus koje smatramo neprikosnovenim. Ova kampanja ima za cilj isključivo da utiče na one negativne, patrijahalne vrijednosti koje zbog tradicije muškog nasljednika naše djevojčice stavljaju u neravnopravan položaj“, poručila je Raičević.

  • 16x9 Image

    Lela Šćepanović

    U radio novinarstvu od studentskih dana 1997. Sarađivala sa brojnim radio i TV redakcijama, ali se najduže zadržala, šesnaest godina, u redakciji crnogorskog Montena radija. Za Radio Slobodna Evropa, kao dopisnica iz Nikšića, radi od 2008. godine. Od januara 2014. radi u birou RSE u Podgorici.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG