Dostupni linkovi

U novom zakonu o uvjetima i postupku prekida trudnoće po svemu sudeći će se naći i odredba kojom se zabranjuje abortus ako je razlog pol djeteta. Unošenjem te odrebe otvorena je priča o opšte rasprostranjenoj pojavi u Crnoj Gori za koju godinama svi znaju ali o kojoj niko ne govori. Riječ je o tome da se analize u ranoj trudnoći namijenjene genetičkim ispitivanjima, u Crnoj Gori koriste za utvrdjivanje pola, nakon čega obično slijedi abortus ukoliko je u pitanju žensko dijete.

Situacija u Crnoj Gori nije baš kao u Indiji gdje se godišnje po nekoliko stotina hiljada abortusa obavi nakon što se ranim utvrđivanjem pola djeteta utvrdi da je žensko, ali je definitivno riječ o nečemo što se već godinama u velikoj mjeri radi, a o čemu se ne govori. Da je riječ o rasprostranjenoj pojavi možda najilustrativnije govori to što vrlo često u razgovoru na tu temu možete primijetiti da mnogi zapravo ne znaju da je riječ o testovima i ispitivanjima koji se obavljaju radi utvrđivanje mogućih genetskih anomalija već jednostavno o ispitivanju pola djeteta. Insistiranjem predsjednice skupštinskog Odbora za zdravstvo Branke Tanasijević iz Demokratske partije socijalista, da se u Predlogu zakona o uslovima za prekid trudnoće unese odredba o zabrani abortusa, ako je razlog pol djeteta, otvorilo je ovu vrlo delikatnu temu:

"Smatram da abortus motivisan polom treba da bude zabranjen iz više razloga. Mislim da je uopšte nehumano praviti razliku između polova, a naročito kod još nerođene djece. Crna Gora je još uvijek jednim dijelom patrijarhalna sredina tako da se na muško potomstvo gleda kao na privilegiju koja omogućava produženje porodične loze. Zato se i roditelji i sredina blagonaklono odnose prema rođenju muškog potomstva. Muško dijete u Crnoj Gori je još uvijek neka vrsta dragocjenosti. Problem rodne ravnopravnosti treba posmatrati ne samo nakon nego i prije rođenja djece. Ista prava treba da važe i za muški i ženski dio populacije jer je to jedini način ostvarenja potpune emancipacije."


Sa njom su se saglasili i ostali članovi odbora, a prihvatili su ga i predstavnici Ministarstva zdravlja. Hidajeta Bajramspahić iz Socijaldemokratske partije sa pozicije iskustva rada u Centru za socijalni rad, takođe smatra da ima mnogo razloga za unošenje ove odredbe u zakon, iako će, kako kaže, biti vrlo teško sprovodljiva u praksi:

"Ja sam podržala taj predlog jer je to činjenica i jer smo toga svi svjesni. Tom prilikom se odredi i pol djeteta i to se u većini slučajeva koristi za planiranje porodice što je nedopustivo. Mislim da je dobro da stoji u zakonu nešto tako samim tim da se utiče na svijest građana, mada je to vrlo teško dokazati, to je moje iskustvo."


Sličnog je stava i doktorka Dušanka Džakula Tušup iz Pokreta za promjene koja objašnjava:

"Da će vrlo teško biti sprovesti taj zakon, ali mislim kao jedna norma u zakonu mora da stoji zato što smo svjesni činjenice da se to realno događa u Crnoj Gori, naravno, ne samo u Crnoj Gori. Poznato je da se pol ploda može odrediti u vrlo ranoj trudnoći u sedmoj, osmoj nedjelji. To više nije samo amniosinteza, međutim, biopsija holionskih resica se radi do desete nedjelje tako da unutar onih dvanaest, odnosno deset nedjelja kada majka bez ikakvog obrazloženja može da traži i da bude izvršen prekid trudnoće samo na njen zahtjev, to će se vjerovatno podvesti u tom periodu."


Bez obzira što su naši prethodni sagovornici navodili moralne i etičke norme u prilog njihovoj tvrdnji, ipak osim teške sprovodljivosti u praksi odredbe o zabrani abortusa ako ji je razlog pol djeteta, jer, kako čujemo i sami ljekari tvrde da to neće biti lako dokazivo, pitanje je i da li se na ovaj način ljudima ukidaju neke slobode, poput prava na planiranje potomstva. Veoma je teško zapravo opredijeliti se na jednu ili drugu stranu. Zašto, objašnjava psihološkinja Ljupka Kovačević:

"Problematično je stati na jednoj strani. U principu, moj stav je da nije smetnja da ljudi biraju pol djece, nije smetnja, ali je smetnja ako ste vi u jednom primitivnom društvu gdje treba da se rađaju muškarci, onda je to problem.I onda treba zakon da bi se nešto što je pitanje dogovora na neki način regulisalo. Podržavam da zakon na neki način reguliše tu temu, a s druge strane je to nekako porazno. Moj stav je takav, da neke stvari ne treba zakonom regulisati, ali u našim uslovima je to neophodno."
  • 16x9 Image

    Biljana Jovićević

    U novinarstvu je od 1998. godine. Radila tri godine na Radiju Crne Gore. Od septembra 2001. je izvještač iz Podgorice za RSE, a od jula 2009. je stalni član redakcije u Pragu.

XS
SM
MD
LG