Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Nedosljednost policije oko ustaškog pozdrava


Ploča na kojoj je ispisan sporni ustaški pozdrav "Za dom spremni"

Neprijavljivanje diskriminacije jedan je od osnovnih problema, rečeno je na skupu povodom 10 godina od donošenja antidiskriminacijskog zakona. Pučka pravobraniteljica Lora Vidović prozvala je policiju zbog različitog postupanja kod procesuiranja ustaškog pozdrava „Za dom spremni“.

Diskriminacija je jedna od tri najčešće teme zbog kojih nam se građani pritužuju, kazala je na konferenciji povodom 10 godina od donošenja Zakona o suzbijanju diskriminacije pučka pravobraniteljica Lora Vidović. Najčešće pritužbe su na osnovi etniciteta, iz područja rada i zapošljavanja, ali i na osnovi invaliditeta i rodne ravnopravnosti. „Neprijavljivanje diskriminacije jedan je od osnovnih problema“, kazala je i dodala: „Građani još uvijek ne znaju kome se pritužiti, što je diskriminacija, nemaju povjerenja u institucije, boje se, ponekad im se čini da će situaciju još pogoršati. Još jako puno moramo raditi da prijavljivanje diskriminacije bude veće.“

Dobivamo i pritužbe migranata na etničku diskriminaciju: Tena Šimonović Einwalter
Dobivamo i pritužbe migranata na etničku diskriminaciju: Tena Šimonović Einwalter

Kako je pojasnila njezina zamjenica Tena Šimonović Einwalter, diskriminacija temeljem rasne i etničke pripadnosti je od početka važenja zakona „osnova broj jedan“ u radu Ureda pučke pravobraniteljice.

„Manjine koje se tu posebno ističu su srpska i romska, a stižu nam pritužbe i od pripadnika drugih manjina. U zadnje vrijeme dobivamo i pritužbe migranata na etničku diskriminaciju.“

Na naše pitanje gdje je problem oko neujednačene policijske prakse oko kažnjavanja korištenja ustaškog pozdrava „Za dom spremni“, pučka pravobraniteljica kazala je kako je u cijelom nizu predmeta zatražila od policije očitovanja o neujednačenom postupanju pri procesuiranju tog pozdrava.

„Naime, dvije su situacije u kojima policija ne podnosi prekršajne prijave, odnosno ne ulaže žalbe na prvostupanjske oslobađajuće presude. Prva je kada pozdrav 'za dom spremni' koristi Marko Perković Thompson, a isti dan na istoj manifestaciji mladići koji nose majice s tim natpisom – budu procesuirani“, kazala je Vidović.

Druga situacija je izvikivanje ustaškog pozdrava na postrojavanju bivših pripadnika Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) u crnim uniformama za 10. travnja u Splitu, uz prisutnost predstavnika Ministarstva branitelja, Splitsko-dalmatinske županije i grada Splita.

„Tada također policijske postaje ne ulažu prekršajne prijave radi ranijih pravomoćnih oslobađajućih prvostupanjskih odluka koje su takve postale - radi njihovog propusta da ulože žalbu. Dakle, radi se o nekonzistentnom i neujednačenom postupanju policije koje je u jasnoj suprotnosti sa praksom Visokog prekršajnog suda, sa praksom Ustavnog suda Republike Hrvatske i – u konačnici – sa Ustavom Republike Hrvatske.“

A ministar unutarnjih poslova je na vrhu piramide, i on hijerarhijski mora imati informaciju da nadležne policijske postaje i uprave ne podnose te prekršajne prijave, odnosno ne ulažu pravne lijekove, pojasnila je Lora Vidović.

„I on tu informaciju ima. Ono što mi dobivamo kao odgovor iz MUP-a su neargumentirane i ni na koji način pravno utemeljene konstatacije da smatraju da nema razloga za ulaganje pravnih lijekova.“

Iz perspektive civilnog društva, programski direktor Kuće ljudskih prava Ivan Novosel ocijenio je da je institucionalni i normativni okvir za suzbijanje diskriminacije dobar, ali da postoje neuralgične točke u njegovoj primjeni.

Slučajevi diskriminacije trebali bi se suditi po žurnom postupku: Ivan Novosel
Slučajevi diskriminacije trebali bi se suditi po žurnom postupku: Ivan Novosel

„To je sporost sudova, to je neadekvatna primjena zakonskih odredbi u postupcima koji su u tijeku i nepoštivanje odredbe o suđenju u zakonskom roku, odnosno slučajevi diskriminacije trebali bi se suditi po žurnom postupku, što se u velikom broju slučajeva ne događa.“

Ravnatelj Vladinog Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Alen Tahiri komentirao je traženje međimurskog župana Matije Posavca iz Hrvatske narodne stranke da se Romima u Međimurju socijalna pomoć isplaćuje u vaučerima, a ne u gotovini, jer da Romi taj novac odmah zapiju, i komentar saborskog zastupnika romske manjine Veljka Kajtazija da Posavec manjinsku problematiku koristi u kampanji za europske izbore, na kojima je kandidat.

„Činjenica je da je u kampanji bilo određenih, kako bismo politički korektno rekli, nepravilnosti. Osobno se ne slažem s traženjem uvođenja takvih mjera samo prema jednoj nacionalnoj manjini, konkretno – Romima. Vlada i premijer Andrej Plenković nisu nijednom niti pomislili odlučiti nešto u tom smjeru“, kaže Tahiri.

Na skupu je istaknuto i kako je za osvještavanje građana o diskriminaciji i načinima kako da se od nje ključna suradnja institucija na državnoj razini sa organizacijama civilnog društva i sa lokalnim zajednicama koje – kako je kazala Lora Vidović - „imaju neposredan kontakt sa svojim mještanima i najbolje poznaju lokalne potrebe i izazove.“

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG