Padovi vojnih letelica u Srbiji od 2010. godine

Olupina borbenog aviona Mig-29  koji se srušio na polju, u blizini Stare Pazove u Srbiji, 17. novembar 2026. U nesreći je stradao pilot aviona.
Olupina borbenog aviona Mig-29 koji se srušio na polju, u blizini Stare Pazove u Srbiji, 17. novembar 2026. U nesreći je stradao pilot aviona.

Pad vojnog aviona "Mig-29" 17. novembra kod Stare Pazove, u kom je poginuo pilot, samo je jedna u nizu nesreća u vojnom vazduhoplovstvu u Srbiji u prethodnih šesnaest godina.

Kao i kod pada "Mig-29", u većini slučajeva Ministarstvo odbrane Srbije formiralo je dve komisije za ispitivanje nesreće. Ipak, javnosti u većini slučajeva nije prezentovan konačan izveštaj o rezultatima istrage.

U nekim slučajevima, uzroci su pripisani tehničkim kvarovima ili ljudskim faktorima.

Slučaj pada helikoptera 2015, koji je prevozio bolesnu bebu, nesreća je sa najviše ljudskih žrtava.

U ovom slučaju u kratkom roku je objavljen izveštaj komisija o nesreći u kom su piloti označeni odgovornim za pad helikoptera, ali se nije pokretalo pitanje političke odgovornosti koju je tražio deo javnosti.

Pad 'Mig-21' 2020. godine

Dva pilota Ratnog vazduhoplovstva i PVO Vojske Srbije poginula su u septembru 2020. prilikom pada aviona "Mig-21" kod Malog Zvornika, na zapadu Srbije.

Tadašnji portparol Ministarstva odbrane i Vojske Milan Gujanica je nakon nesreće rekao da je avion "neposredno pre poletanja kompletno pregledan u skladu sa procedurama, kada je utvrđeno da je spreman i ispravan za izvršenje zadatka".

Povodom ovog slučaja formirane su komisije za ispitivanje nesreće.

Tadašnji predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da, prema nezvaničnim saznanjima koje ima, uzrok pada vojnog aviona nije neispravnost letelice.

Tadašnji ministar odbrane Aleksandar Vulin rekao je dva dana kasnije na TV Prva da komisije proučavaju materijalne dokaze i da će izaći sa zaključcima, koji će biti dostavljeni tužilaštvu.

Međutim, Ministarstvo odbrane nije javno objavilo izveštaje komisija o ovom slučaju, niti se Više javno tužilaštvo u Šapcu, nadležno za ovaj slučaj, javno oglasilo povodom rezultata istrage.

Pad dva školsko-borbena aviona

Vojni avion srušio se i 2018. godine kod Kovačice, severno od Beograda.

U toj nesreći školsko-borbenog aviona "Super galeb G-4" poginuo je jedan pilot Centra za letna ispitivanja Tehničko-opitnog centra Vojske Srbije, dok je drugi povređen.

Ministarstvo odbrane je saopštilo da je istraga u toku, ali konačan izveštaj o istrazi nije javno objavljen.

Dva vojna pilota su poginula u aprilu 2017. usled pada još jednog školsko-borbenog aviona "Super galeb G-4" kod Šapca, na severozapadu Srbije.

Avion se srušio tokom izvođenja redovne letačke obuke.

Ministarstvo odbrane objavilo je oko mesec dana kasnije da su izveštaji komisija vojske za utvrđivanje okolnosti nesreća predstavljeni tadašnjem ministru odbrane.

Tadašnji ministar odbrane Zoran Đorđević je tada rekao da će Ministarstvo odbrane, po nalogu tužilaštva, izveštaje predati nadležnom tužiocu.

Izveštaj tužilaštva o istrazi nije objavljen.

Avioni "Super Galeb G-4" srpskog ratnog vazduhoplovstva parkirani na pisti pre leta tokom zajedničkih rusko-srpskih vojnih vežbi BARS, 13. oktobra 2016. godine.
Avioni "Super Galeb G-4" srpskog ratnog vazduhoplovstva parkirani na pisti pre leta tokom zajedničkih rusko-srpskih vojnih vežbi BARS, 13. oktobra 2016. godine.

Slučaj pada helikoptera i 'politička odgovornost'

Veliku pažnju javnosti privukao je slučaj pada helikoptera "Mi-17" kod Surčina, u martu 2015. koji je prevozio bolesnu bebu i još šest članova spasilačke posade.

U ovoj nesreći stradalo je sedam osoba, uključujući i bebu.

Beba sa respiratornim problemima nalazila se prvobitno u sanitetskom vozilu koje je bilo zaglavljeno zbog odrona na putu između Novog Pazara i Kraljeva.

Upućen je helikopter koji je trebalo da sleti u Beograd i da beba bude prevezena na Institut za majku i dete u prestonici Srbije, međutim, došlo je do pogoršanja vremena i helikopter nije uspeo da se prizemlji.

Olupina vojnog helikoptera na mestu pada u blizini beogradskog aerodroma, 14. marta 2015. godine.
Olupina vojnog helikoptera na mestu pada u blizini beogradskog aerodroma, 14. marta 2015. godine.

Formirane su dve komisije za utvrđivanje uzroka nesreće.

Ministarstvo odbrane je već u aprilu objavilo izveštaj obe komisije.

U izveštaju je navedeno da je osnovni uzrok pada vojnog helikoptera ljudski faktor, odnosno "neadekvatno upravljanje letelicom u složenim vremenskim uslovima noću".

Navedeno je da odgovornost za nesreću snosi vođa posade helikoptera, a da deo odgovornosti snose i drugi pilot i letač tehničar u pilotskoj kabini.

Deo javnosti tada je tražio ispitivanje političke odgovornosti koja stoji iza tragedije tvrdeći da je na posadu vršen pritisak da se uprkos lošim vremenskim uslovima prizemlji na beogradski aerodrom.

U jednom od transkripata objavljenih na sajtu Ministarstva odbrane, navodi se da se na aerodromu očekivalo prisustvo tadašnjeg ministra zdravlja Zlatibora Lončara, a u drugom da je moguće prisustvo i ministra odbrane Bratislava Gašića.

Pilot preživeo pad aviona 2013.

Prilikom probnog leta-tehničke probe srušio se avion Vojske Srbije tipa J-22 ''Orao'' u novembru 2013. godine kod Mrčajevaca, u zapadnoj Srbiji.

Pilot aviona iz 98. vazduhoplovne brigade iz Kraljeva tom prilikom se katapultirao iz aviona i preživeo.

Vojska Srbije je tada saopštila da je avion pao na livadu "ne oštetivši objekte i ljudstvo". Ipak, RSE je tada izvestio da se avion, nakon što se survao u livadu, zapalio, a krhotine letelice raspršile po čitavom zaseoku i oštetile nekoliko najbližih kuća i pomoćnih objekata.

I povodom ovog slučaja formirana je komisija, ali nema konačnog zvaničnog saopštenja o uzrocima nesreće.

Avion pao 2012. zbog 'tehničkog kvara'

Pilot je poginuo od zadobijenih povreda prilikom pada aviona na redovnom zadatku tehničke probe vazduhoplova Lasta u Novoj Pazovi u septembru 2012. godine. Drugi pilot je povređen.

Pilot je iskočio iz aviona "Lasta" (V-54) koji se srušio u Novoj Pazovi, ali je kasnije umro je na Vojno-medicinskoj akademiji od zadobijenih povreda, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.

Pratite nas na Telegramu

Taj avion domaće proizvodnje bio je, prema saopštenju Vojske Srbije, u vojsci tek nekoliko meseci, od juna 2012. godine.

Radio-televizija Srbije objavila je u maju naredne godine da je uzrok nesreće utvrđen i da se avion srušio zbog zaglavljivanja komandi. Komsija je tada predložila preduzimanje mera na otklanjanju uzroka nastanka udesa.

Pad aviona 2010. 'klasičan primer vanrednog događaja'

Vojni avion se srušio i u junu 2010. u Gružansko jezero u blizini Kragujevca, a pilot je preživeo.

Iz Ministarstva odbrane je saopšteno da je uzrok pada aviona je to što se "levi stajni trap Orla nije spustio kada je avion trebalo da sleti".

Budući da letelica nije mogla da se bezbedno prizemlji, pilot je usmerio letelicu za pad u jezero i bezbedno se katapultirao.

Iz Ministarstva odbrane je saopšteno da je pad ovog aviona "klasičan primer vanrednog događaja koji se dešava u letačkoj obuci svih vazduhoplovstava sveta".

Želite podijeliti informacije sa nama? Kontaktirajte nas na:

Možete nam poslati dokaze ili informacije koje mogu pomoći našim istraživanjima. Ovdje pročitajte smjernice za povjerljivu komunikaciju.

​
XS
SM
MD
LG