Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Djeca bez prava na ljekara


Imamo propuste koji ne dopuštaju da sva djeca imaju besplatnu zdravstvenu zaštitu: Samir Arnaut, OSCE.

Šeherzada A. teško prihvata činjenicu da sva djeca u Tuzlanskom kantonu, naročito ona iz marginaliziranih i siromašnih obitelji, i dalje nemaju pravo na zdravstveno osiguranje. Ova samohrana majka četvero djece kaže da je ovakav odnos vlasti prema djeci krajnje nehuman.

"Nemam nikakve pomoći, nemam ništa. Nemamo se gdje ni okupati. Ne mogu djecu poslati u školu prljave i ušljave. To je sramota. Ja ovako više ne mogu", riječi su Šeherzade A.

Iako se na problem zdravstveno neosigurane djece upozorava godinama, nedavna odluka Vlade Tuzlanskog kantona da ni "određenim" trudnicama ne dozvoli pravo na zdravstveno osiguranje iznenadila je sve, posebice međunarodne institucije koje zastupaju prava djece.

Naime, 46 djece u Tuzlanskom kantonu je prije godinu i pol dana novim zakonom isključeno iz prava na zdravstveno osiguranje. Siva brojka je daleko veća. Razlog je što djeca, uglavnom zbog siromaštva, ne pohađaju školu.

Predsjednica Udruženja Zemlja djece BiH Mirsada Bajramović kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) da su to uglavnom mališani koji dolaze iz socijalno ugroženih obitelji, bolesna djeca i ona koja su izložena različitim oblicima eksploatacije i iskorištavanja.

Zbog 6.500 maraka (više od 3.300 eura) u godini dana, koju vlasti Tuzlanskog kantona nisu bile spremne izdvojiti, djeca su ostala bez zdravstvene zaštite.

"Nažalost, Skupština Tuzlanskog kantona je prilikom donošenja izmjena i dopuna odluke, donijela i zaključak koji je usmjeren na pokretanje inicijative prema Vladi Federacije BiH da pristupi usklađivanju federalnog zakona o zdravstvenog osiguranja s Konvencijom o pravima djece. To znači omogućavanje zdravstvenog osiguranja djeci do 18 godina. Vlada Federacije, nažalost, nije pokrenula nikakve inicijative. Čak se negativno očitovala i o inicijativi našeg Udruženja koju smo uputili putem jedne poslanice u Parlamentu Federacije BiH i to tako da treba čekati bolja vremena", kaže Mirsada Bajramović.

Kada je Udruženje nedavno Vladi Tuzlanskog kantona uputilo inicijativu da trudnice i porodilje koje nemaju pravo na zdravstvenu zaštitu ipak to pravo ostvare, jer im to omogućava Konvencija o ljudskim pravima, dobili su negativan odgovor. Riječ je o godišnjem izdvajanju 6.000 eura.

"Uputili smo inicijativu prema nadležnom Ministarstvu za rad i socijalnu politiku Tuzlanskog kantona i Ministarstvu zdravstva Tuzlanskog kantona tražeći da dođe do izmjena i dopuna Zakona o socijalnoj zaštiti prema kojima bi se trudnice i porodilje tretirale kao posebne kategorije u sistemu socijalne zaštite i kao takve ostvarile pravo na obavezno zdravstveno osiguranje", navodi Bajramović za RSE.

"Jako sam razočarana jer smo neki dan dobili odgovor nadležnog Ministarstva za rad i socijalnu politiku da to nije njihov problem i da rješenje trebamo tražiti od Vlade Federacije BiH", dodaje predsjednica Udruženja Zemlja djece BiH.

Sve ovo govori da se Konvencija o ljudskim pravima Ujedinjenih naroda, posebice o pravima djece u Tuzlanskom kantonu, uopće ne poštuje, a Bosna i Hercegovina je potpisnica.

"Kada bi se primjenjivali zakoni koji se ne primjenjuju, a mi ih moramo nagovarati da ih primjenjuju, puno toga bi bilo riješeno. Ne mogu reći da se u praksi poštuje i primjenjuje Konvencija o pravima djeteta. Načelno se poštuje, ali u praksi slabo. Ne radi se tu samo o Konvenciji prava djeteta nego i o Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom. Sve konvencije koje smo potpisali se samo djelomično poštuju i to samo u onim manje važnim dijelovima za korisnike", riječi su Vesne Vukmanić iz organizacije Inicijativa i civilna akcija Sarajevo.

U praksi se konvencija slabo poštuje: Vukmanić
U praksi se konvencija slabo poštuje: Vukmanić

I OSCE je uočio brojne nepravilnosti. Deklarativno, tvrde, sve izgleda odlično. U praksi je potpuno drugačije.

"Itekako je poznato da i na najvišem nivou, odnosno u Ustavu BiH, postoje odredbe koje nisu u skladu s Europskom konvencijom o ljudskim pravima. Isto tako i zakon na nižem nivou, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, ima propuste koji ne dopuštaju da sva djeca imaju besplatnu zdravstvenu zaštitu. Zato nam se dešava da djeca koja ne idu u školu ili zbog drugih razloga nemaju besplatnu zdravstvenu zaštitu", ističe Samir Arnaut iz OSCE-a.

Prema riječima Arnauta, sve ovo su primjeri jasnog kršenja Europske konvencije o ljudskim pravima, Europske socijalne povelje i Povelje o pravima djeteta.

"Smatram da nije primjereno da jedna zemlja kao što je BiH, koja je na putu ka Evropskoj uniji, ne može da nađe za shodno da riješi tako jedno jednostavno pitanje koje ne košta puno a tiče se onih najugroženijih. Dakle, sva djeca u BiH moraju imati pravo na zdravstvenu zaštitu", naglašava Samir Arnaut.

Zastupnik u Skupštini Tuzlanskog kantona Fuad Imamović tvrdi da je jednostavno riješiti ovaj problem, posebice jer novac Zavoda zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona već postoji.

"Ja sam na sjednici Skupštini Tuzlanskog kantona, na kojoj se govorilo o rebalansu budžeta Zavoda zdravstvenog osiguranja, govorio da je njihovih 11 milijuna maraka (5,5 milijuna eura) više planiranih sredstava u prihodima moglo riješiti problem zdravstvenih radnika u Tuzlanskom kantonu, problem neosiguranih lica, kao i ovaj problem s djecom. Nažalost, vlast se opredijelila da sredstva utopi u postojeći plan, a da ni u jednom dijelu ne poboljša zdravstvenu zaštitu", kaže Imamović.

Na pitanje RSE zašto uopće ovako mali broj djece predstavlja problem, zastupnik Imamović odgovara: "To su neznatna sredstva za Zavod zdravstvenog osiguranja, a mislim da ne postoje interes i želja".

Prva narodna kuhinja za djecu
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:05:13 0:00

Na rješavanju ovog problema koji, prema mišljenju mnogih, i nije problem nego diskriminacija, vlast se ne angažira.

"Nije tačno da nema dovoljno sredstava. Zavod zdravstvenog osiguranja Tuzlanskog kantona na godišnjem nivou ima 220 miliona maraka (110 miona eura) i zato mislim da ta sredstva nisu pravično raspoređena. Često sam govorio da se u budžetu ne vidi kako i na koji način su preraspoređeni suficiti iz prethodnih godina", kaže zastupnik u Skupštini Tuzlanskog kantona Dževad Hadžić.

Evidentno je da postoje značajna sredstva, ističe Hadžić, a ne znamo gdje i na koji način su utrošena.

"Ovdje se radi o nelogičnim odlukama Vlade za koje nema logičnog objašnjenja da nisu spremni izdvojiti 15.000 ili 20.000 maraka (10.000 eura) i da ovim ljudima riješe pomoć", dodaje Hadžić.

Jedino nevladin sektor pokušava promijeniti ovaj problem, stalno upozoravajući da je Bosna i Hercegovina dužna poštovati Konvenciju o pravima djeteta.

Uskraćivanjem prava na zdravstveno osiguranje najslabijima, BiH pokazuje svoj domet, odnosno spremnost pristupa europskoj obitelji i vrijednostima europskih zemalja.

  • 16x9 Image

    Maja Nikolić

    Novinarstvom se bavi od 2006. godine nakon završenog studija žurnalistike u Sarajevu. Dopisnica je RSE iz Tuzle od 2007. Bavi se najviše socijalnim, političkim i temama ratnih zločina. Često govori o pravima manjina i marginaliziranih skupina, posebice djece. Dobitnica je nagrade UNICEF-a za promicanje prava djece.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG