Oblast preispitivanja porijekla imovine je potpuno legitiman ali i osjetljiv proces za čije je sprovođenje potreban politički konsenzus, politička volja i priprema pravosudnih institucija za taj proces, ocijenio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) profesor na Pravnom fakultetu Nebojša Vučinić, dugogodišnji sudija Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.
Jedna od ključnih tačaka Sporazuma koji su potpisali lideri tri koalicije (‘Za budućnost Crne Gore’, ‘Mir je naša nacija’ i ‘Crno na bijelo’) koji su na parlamentarnim izborima osvojile natpolovičnu većinu skupštinskih mandata -Zdravko Krivokapić, Aleksa Bečić i Dritan Abazović, je i beskompromisna borba protiv korupcije i organizovanog kriminala. Oni su najavili usvajanje sistemskih zakona, među kojima je i zakon o porijeklu imovine koji će obuhvatiti sve javne funkcionere.
Trideset godina traženja da se zakon usvoji
Profesor Vučinić navodi da su tokom prethodnih trideset godina pojedine partije zahtijevale usvajanje zakona o preispitivanju porijekla imovine javnih funkcionera.
“To je legitimno posebno sa aspekta jednakosti pred zakonom i vladavine prava. E sad, u kojoj formi, kako i na koji način… modaliteti su koji zahtijevaju studioznu analizu. Taj postupak je legitiman posebno u tranzicionim državama koje su iz onog realnog socijalizma prešle na model kapitalizma i tržišne ekonomije”, kaže profesor Vučinić.
On ocjenjuje da i postojeći zakoni u Crnoj Gori itekako omogućavaju da se sprovedu procedure preispitivanja porijekla imovine onih koji su stekli bogatstvo na ilegalan, poluilegalan ili sličan način:
"Kod nas (u Crnoj Gori) je pitanje političke volje da se to sprovede i spremnost pravosudnih organa da to sprovedu. Recimo na Zapadu, glavnu odgovornost imaju poreski organi”.
Vučinić objašnjava da je u evropskim državama uobičajena je praksa da se donose posebni zakoni u vezi ispitivanja porijekla imovine stečene kriminalnim aktivnostima.
“Po tome je poznata Italija – italijanski antimafijaški zakon, Ujedinjeno kraljevstvo ima veoma rigorozne zakone gdje postoji civilno pravno oduzimanje imovine koja je posljedica krivičnih djela. Mislim da našim sudovima nisu nepoznati ti modeli “, kaže profesor Vučinić, zaključujući da treba postići politički konsenzus i pripremiti organe pravosudne vlasti da to sprovedu, a da se lov na nelegalnu imovinu ne pretvori u ‘lov na vještice’.
Moguć i patriotski zakon
Osim najave zakona o preispitivanju porijekla imovine, lideri tri koalicije su najavljivali i druge zakone koji se odnose na borbu protiv korupcije, lustraciju, a Dritan Abazović lider Građanskog pokreta ‘Ura’ predvodnika koalicione liste “Crno na bijelo” je u izjavi za televiziju “Vijesti” pomenuo mogućnost donošenja patriotskog zakona, kakav je donesen u Americi nakon terorističkih napada 2001. godine.
“Mi moramo da promjenimo neke zakone. Ova zemlja možda zaslužuje da se uvede ‘Patriot act’.
‘Patriot act’ je bio specijalni zakon koji je uveden u Americi nakon što su se desili teroristički napadi. Ovo (u Crnoj Gori) nema veze sa terorizmom, ali u borbi protiv korupcije ne možemo da čekamo, ako je tužilac zaštitnik mafije, da čekamo da li će on da sprovodi neke mjere”, rekao je Abazović.
Da li je problem samo nepostojanje zakona?
Odgovarajući na pitanje da li se novim zakonima može sprovesti procedura oduzimanja nelegalno stečene imovine u prethodnom periodu, advokat Veselin Radulović pravni zastupnik nevladine organizacije MANS koja se godinama unazad bavi problemom korupcije u institucijama kaže, da su i sadašnji zakoni dovoljni.
“Treba imati na umu da sva ta zakonska rješenja koja budu usvojena mogu važiti samo u budućem periodu i ne mogu se primjenjivati retroaktivno. Ono što može sada da se uradi jeste, da se eventualno primjene odredbe koje sada postoje u crnogorskom zakonodavstvu. Mislim da one nisu toliko loše, mada uvijek postoji prostor za njihovo poboljšanje. Dakle i ovaj zakonski okvir bi bio dovoljan ako bi postojala politička volja. Ključni problem je u institucijama koje su decenijama zarobljene”, kaže advokat Radulović.
Po njegovom mišljenju, preduslov, za sprovođenje kvalitetnih istraga protiv funkcionera koji su se protivzakonito obogatili, su promjene u pravosudnom sistemu.
“Najveći izazov pred novom Vladom i novom vlašću kada se bude formirala, je izbor čelnih ljudi tužilaštva za šta je potrebna kvalifikovana većina. Nakon rezultata izbora vidimo, kako sada stvari stoje, nije realno očekivati da se u nekom skorijem periodu ostvari potrebna većina za izbor Vrhovnog državnog tužioca. Bojim se da će to biti realan problem u ostvarivanju rezultata u borbi protiv korupcije”, smatra Radulović.
Za izbor novog vrhovnog državnog tužioca (VDT), u Skupštini Crne Gore je neophodna u prvom krugu glasanja dvotrećinska ili u drugom krugu tropetinska većina, odnosno podrška 54 ili 49 poslanika.
Ni doskorašnja vlast predvođena Demokratskom partijom socijalista nije uspjela da izabere VDT, jer je opozicija odbila da glasa za taj predlog, zbog čega aktuelni VDT Ivica Stanković obavlja funkciju kao vršilac dužnosti. Nova parlamentarna većina ima 41 mandat u parlamentu od ukupno 81 poslaničkog mjesta što je nedovoljno za izbor novog VDT. Ipak nova parlamentarna većina se nada da bi novi predlog VDT-a mogle da podrže partije nacionalnih manjina i ostatak opozicije u Skupštini.
Privilegovani monopolisti
Profesor Nebojša Vučinić ukazuje da bi, iako osjetljiv, legitiman proces oduzimanja nelegalno stečene imovine mogao obuhvatiti i još neke strukture.
“I to ne samo odzimanje imovine onih koji su je stekli u kriminalnim ili polukriminalnim aktivnostima, već i onima koji su imali takozvani monopol, a tih privilegovanih monopolista ima određeni broj u Crnoj Gori, kojima je bilo omogućeno da preko države i političkih struktura da stiču enormne profite”, konstatuje Vučinić.
On smatra da bi u ovoj oblasti dobro došla pomoć i međunarodne zajednice.
“Koliko sam ja upoznat prije par godina su dolazili britanski eksperti u toj oblasti u Crnu Goru i edukovali naše sudije i tužioce o tim postupcima", navodi Vučinić.
Imaju li zemlje regiona zakone o porijeklu imovine?
Od zemalja regiona samo Srbija ima Zakon o utvrđivanju porijekla imovine koji je usvojen 29. februara, ove godine, a stupa na snagu u martu 2021.
“Ko ne bude mogao da dokaže da je na zakonit način stekao imovinu, ostaće bez tri četvrtine njene vrednosti, a ako sud utvrdi da je imovina stečena krivičnim djelom, biće mu oduzet cjelokupan nezakonito pribavljen imetak”, predviđa srpski Zakon o utvrđivanju porekla imovine i posebnom porezu.
Po Zakonu, "na udaru" će se naći oni za koje se posumnja ili utvrdi da, za najviše tri uzastopne kalendarske godine, imaju razliku iznad 150 hiljada evra između uvećanja imovine i prijavljenih prihoda.
Teret dokazivanja uvećanja imovine je na Poreskoj upravi, dok je teret dokazivanja porekla imovine na obvezniku.
Kada je u pitanju Bosna i Hercegovina, jedan od dva entiteta, Federacija BiH, nema zakon o ispitivanju porijekla imovine, dok su u entitetu Republika Srpska napravili nacrt zakona koji nikad nije usvojen.
Kosovo nema zakon te vrste, kao ni Hrvatska u kojoj je u dva navrata, tokom poslednjih 5 godina, opozicija predlagala posebni zakon o ispitivanju porijekla imovine. Oba puta su predlozi odbijeni s obrazloženjem da je to riješeno Opštim poreskim zakonom. Ovim zakonom Poreska uprava provjerava nesrazmjer imovine i prijavljenih prihoda unazad šest godina.
Facebook Forum