Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ministri odbrane u Briselu o sigurnosnim izazovima


Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg

Dvodnevni sastanak ministara odbrane zemalja članica NATO saveza tokom kojeg će biti govora o potrošnji za odbranu unutar Alijanse, misiji u Afganistanu i navodnom ruskom kršenju sporazuma iz doba Hladnog rata o nuklearnom naoružanju počinje u srijedu u Briselu.

U međuvremenu je vršilac dužnosti američkog ministra obrane Mark Esper izjavio kako se nada podršci saveznika u NATO-a za napore SAD-a u spriječavanju sukoba s Iranom i "otvaranju vrata diplomaciji".

"Izrazite s nama zabrinutost, ogorčenje... s obzirom na aktivnosti Irana u regiji. To bi bio dobar prvi korak", rekao je Esper, kada su ga tokom leta u Bruxellesu novinari upitali što očekuje od saveznika u NATO-u.
"A zatim bismo mogli razgovarati kako bi spriječili sukob i kako bismo pokazali našu odlučnost. Ono što pokušavamo učiniti, ono što želimo učiniti, je otvoriti vrata diplomaciji", rekao je Esper.

'Bez nove utrke u naoružanju'

Iznoseći ključne teme o kojima će biti govora tokom dvodnevnog sastanka ministara odbrane zemalja članica NATO-a, generalni sekretar Jens Stoltenberg je rekao da će razgovarati o napretku na području 'podjele tereta' među članicama Saveza, zbog upornih poziva američkog predsjednika Donalda Trumpa za povećanjem troškova odbrane za dva posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Od osam zemalja članica se očekuje da će potrošiti najmanje dva posto BDP-a na odbranu ove godine.

"Danas po prvi put objavljujemo podatke o potrošnji odbrane za 2019. godinu i mogu najaviti da je realno povećanje od 3,9 posto među evropskim saveznicima i Kanadom. Tako da sada imamo pet uzastopnih godina rasta izdataka za odbranu," rekao je Stoltenberg.

Osim budžeta, kako je pojasnio Stoltenberg, saveznici će razgovarati o 'kontinuiranom ruskom kršenju' Ugovora o nuklearnim projektilima srednjeg dometa iz 1987. godine.

Ovaj sporazum je zabranio Sjedinjenim Državama i Rusiji da razvijaju, proizvode i koriste krstareće rakete ili balističke rakete sa dometom između 500 i 5.500 kilometara.

No u februaru su Sjedinjene Države suspendovale svoje učešće u sporazumu a Washington je optužio Rusiju da su koristili rakete i time prekršili sporazum. Rusija, koja odbija ove optužbe, kasnije je optužila Sjedinjene Države da su oni ustvari prekršili sporazum, što s druge strane Washington odbija.

Stoltenberg je pozvao Rusiju da poduzme odgovorne korake i najavio da će tokom sastanka ministri odbrane odlučiti o sljedećim koracima NATO-a u slučaju da Rusija ne preuzme odgovornost i dodao da će odgovor Alijanse biti odbramben, mjerljiv i koordiniran.

"Ne namjeravamo raspoređivati nove nuklearne rakete na kopnu u Evropi. Ne želimo novu utrku u naoružanju. Ali kako Rusija postavlja nove rakete, moramo se osigurati da naša odbrana ostane vjerodostojna i učinkovita", rekao je Stoltenberg.

Dvadeset i sedmog juna ministri će razmatrati implementaciju NATO 'Inicijative za spremnost' koja ima za cilj povećati spremnost nacionalnih snaga i njihove sposobnosti da se kreću unutar Evrope i preko Atlantika. Ovo je još jedan od aktivnosti Alijansa planira sprovoditi kako bi se suprotstavili sve većoj prijetnji koja dolazi iz Rusije.

Posljednjih godina ruske vojne akcije u Ukrajini povećale su zabrinutost o namjerama koje Moskva prema zemljama NATO saveza, naročito bivšim sovjetskim zemljama.

Svemir, Iran i Sjedinjene Države

Pored ovih pitanja, Stoltenberg je najavio da će ministri raditi na odobravanju odlika o tome kako se NATO savez treba odnositi prema mogućnostima i izazovima u svemiru.

Generalni sekretar je rekao da je svemir dio "našeg svakodnevnog života i dok s jedne strane može biti korišten u mirovne svrhe, također može biti korišten za agresiju'.

Dvodnevni sastanak NATO saveznika trebao bi uključivati i razgovore i rastućim tenzijama između Irana i Sjedinjenih Država kao i njihovim saveznicima u Perzijskom zalivu.

Američki predsjednik Donald Trump je prošle sedmice odobrio napad na Iran zbog obaranja bespilotne letjelice, ali je potom naglo povukao odluku.

I Iran i SAD su potvrdile da je u četvrtak oborena američka bespilotna špijunska letjelica. Razlika je samo u tome što Teheran tvrdi da su upali u njihov vazdušni prostor i da je to bila "vrlo opasna provokacija", dok SAD tvrde da je dron bio u međunarodnom zračnom prostoru.

Sjedinjene Države također su optužile Iran da stoji iza eksplozija koje su oštetile šest naftnih tankera u regiji. Iran odbacuje optužbe.

Esper, vršilac dužnosti američkog ministra odbrane rekao je da od saveznika očekuje niz aktivnosti koji bi im pomogli da izbjegnu sukob sa Iranom.

Tenzije između Washingtona i Irana su se povećale od maja 2018. kada su se Sjedinjene Države povukle iz nuklearnog sporazuma iz 2015. godine.

XS
SM
MD
LG