Već nekoliko godina zdravstvo u Bosni i Hercegovini zbog brojnih problema i lošeg sistema moglo bi se dijagnosticirati bolesnim. Po uzoru na zemlje Zapadne Evrope, i u Bosni i Hercegovini uvedeni su modeli partnerstva između privatnog i javnog sektora u zdravstvu.
Prvi korak ka integraciji privatnog i javnog sektora u zdrvastvu napravljen je nedavno u Sarajevu. S obzirom da su pacijenti u javnim zdravstvenim ustanovama čekali i po nekoliko mjeseci na pojedine preglede, Zavod za zdravstveno osiguranje i Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo odlučili su potpisati ugovor sa 10 privatnih zdravstvenih ustanova, čime je omogućeno da pacijenti izaberu gdje će uraditi pregled.
Foto: Midhat Poturović
„Pacijent prolazi istu proceduru kao i u javnom zdravstvu - odlazi svom porodičnom doktoru, ako se indicira pretraga dobija uputnicu za radiološku pretragu koja je predmet ovog ugovora - i, naravno, na njemu je da odluči ako nema dugog čekanja, ako je situacija u javnom zdravstvu povoljna za pacijenta to može obaviti u javnom zdravstvu ili se sa tom istom uputnicom mora javiti u Zavod zdravstvenog osiguranja da bi se evidentirila uputnica da je upućen u privatnu ordinaciju, jer je to način da kontroliramo vrlo jasno i precizno potpisane ugovore,“ objašnjava Mustafa Cuplov, ministar zdravstva Kantona Sarajevo.
Ugovor su mogle potpisati samo privatne ustanove koje nemaju konsultante iz javnog zdravstvenog sektora. Prednosti ovakvog modela saradnje su velike, kaže prof. dr. Senad Mehmedbašić, vlasnik Zavoda za ginekologiju, perinatologiju i neplodnost „Mehmedbašić“, koji je uime angažovanih privatnih ordinacija potpisao ovaj ugovor:
„Prednosti su prije svega za pacijenta iz razloga što će on moći ostvariti jedno od svojih osnovnih ljudskih prava, a to je odabir liječnika. Dakle, ko je tu u benefitu? I država. Ona će napraviti utakmicu, zdravu konkurenciju između privatnog i javnog sektora. Javni sektor više neće moći imati monopol,“ kaže on.
Politika nije dozvoljavala razvoj privatnog sektora
Više od 20 godina slični modeli saradnje privatnog i javnog sektora u zdravstvu prisutni su u zemljama Evropske unije. U Bosni i Hercegovini zakon je otvorio mogućnosti da se ta saradnja razvija, međutim to do sada nije bio slučaj.
„Problem je da politika nije dozvoljavala razvoj privatnog. To je neumitan proces. Samo je problem što su neki ljudi iz samo njima znanih razloga bili protiv izjedanačavanja ova dva sektora. Ako vam kažem da javni sektor zastupa gotovo 97 posto kompletnog zdravstvenog kolača, a privatni tri posto, složićete se da privatni sektor ne može uopšte ugroziti javni sektor,“ kaže Dr. Emir Kabil, direktor jedine privatne klinike za kardiovaskularne bolesti u BiH:
Zdravstveni centar Vrazova u Sarajevu, Ilustrativna fotografija: Midhat Poturović
Centar za srce u Tuzli, kaže dr. Kabil, uspio je ući u sistem finansiranja od Federalnog fonda zdravstvenog osiguranja, sklopiti ugovore o pružanju usluga sa većinom kantona, kao i s Republikom Srpskom i Distriktom Brčko, međutim, u kantonu u kojem Centar za srce djeluje nemaju podršku nadležnih institucija.
„U Tuzlanskom kantonu postoji apsolutni monopol javne zdravstvene ustanove, domova zadravlja i Kliničkog centra Tuzla, a sva sredstva od kantonalnog fonda idu u ove institucije kako za materijalne troškove, pa čak, što je najnepoštenije ili najnekorektnije, dio tih sredstava ide i za kapitalne investicije u javnom sektoru, što je apsolutno nedopustivo po mom mišljenju. Znači, mi ne tražimo da dobijemo neku beneficiju zato što smo privatni, mi tražimo da smo izjednačeni sa javnim, a da pacijent odluči u koju će instituciju ići,“ kaže on.
Na nivou Federacije postoje sporadični slučajevi saradnje između javnog i privatnog sektora u zdravstvu. Novka Agić, direktorica Zavoda za zdravstveno osiguranje Federacije, kaže da je potrebno mnogo toga uraditi da bi saradnja između privatnog i javnog sektora bila uspješna.
„Mislim da model u svakom slučaju treba podržati i mi ga podržavamo. Međutim, da bi on u potpunosti mogao zaživjeti, postoji dosta toga što se treba uraditi. Onaj ko ima ugovor sa zavodom, bilo kantonalnim ili federalnim, da su principi isti. Postoji dosta tu problema. Mi još uvijek nemamo u potpunosti obuhvat osiguranjem cijele populacije. Mi imamo jako puno neosiguranih, zatim različite su stope osiguranja, a to se mora uskladiti,“ smatra Agić.
U Republici Srpskog situacija je znatno drugačija. Nedavno je otvoren Cetar za radioterapiju u Banjoj Luci koji je rezultat javno-privatnog partnerstva. Također, pokrenuti su i drugi projekti, kaže Biljana Obradović, iz Fondu zdravstvenog osiguranja RS.
„Potpisali smo ugovore sa privatnim ordinacijama koje su pružale usluge koje se ne rade u javnom sektoru, nekih desetak privatnih ordinacija, a početkom ove godine smo putem javnog poziva omogućili privatnom sektoru da pod istim uslovima kao i javni sektor potpiše ugovor sa Fondom zdravstvenog osiguranja o pružanju konsultativno-specijalističke zdravstvene zaštite iz 12 oblasti. I sa svih 40 privatnih zdravstvenih ustanova mi smo potpisali ugovor. Očito je da su pozitivna iskustva iz prvog mjeseca implementacije ovog projekta - pacijenti su mnogo zadovoljnji uslugama koje im pružaju privatne zdravstvene ustanove,“ kazala je Obradović.
U javnosti se često postavlja pitanje da li će se partnerstvom privantog i javnog sektora u zdravstvu sve odvijati transparntno i prema zakonu.
Obradovićeva, međutim, tvrdi da se zloupotreba može uspješno spriječiti.
„Dobar ugovor i transparentnost u tom partnerstvu su nešto što spriječava eventualne negativne pojave,“ kaže ona.
******
Mogao bi vas interesovati i ovaj tekst:
Sarajevo uskoro dobija prestižno porodilište
Prvi korak ka integraciji privatnog i javnog sektora u zdrvastvu napravljen je nedavno u Sarajevu. S obzirom da su pacijenti u javnim zdravstvenim ustanovama čekali i po nekoliko mjeseci na pojedine preglede, Zavod za zdravstveno osiguranje i Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo odlučili su potpisati ugovor sa 10 privatnih zdravstvenih ustanova, čime je omogućeno da pacijenti izaberu gdje će uraditi pregled.
„Pacijent prolazi istu proceduru kao i u javnom zdravstvu - odlazi svom porodičnom doktoru, ako se indicira pretraga dobija uputnicu za radiološku pretragu koja je predmet ovog ugovora - i, naravno, na njemu je da odluči ako nema dugog čekanja, ako je situacija u javnom zdravstvu povoljna za pacijenta to može obaviti u javnom zdravstvu ili se sa tom istom uputnicom mora javiti u Zavod zdravstvenog osiguranja da bi se evidentirila uputnica da je upućen u privatnu ordinaciju, jer je to način da kontroliramo vrlo jasno i precizno potpisane ugovore,“ objašnjava Mustafa Cuplov, ministar zdravstva Kantona Sarajevo.
Ugovor su mogle potpisati samo privatne ustanove koje nemaju konsultante iz javnog zdravstvenog sektora. Prednosti ovakvog modela saradnje su velike, kaže prof. dr. Senad Mehmedbašić, vlasnik Zavoda za ginekologiju, perinatologiju i neplodnost „Mehmedbašić“, koji je uime angažovanih privatnih ordinacija potpisao ovaj ugovor:
„Prednosti su prije svega za pacijenta iz razloga što će on moći ostvariti jedno od svojih osnovnih ljudskih prava, a to je odabir liječnika. Dakle, ko je tu u benefitu? I država. Ona će napraviti utakmicu, zdravu konkurenciju između privatnog i javnog sektora. Javni sektor više neće moći imati monopol,“ kaže on.
Politika nije dozvoljavala razvoj privatnog sektora
Više od 20 godina slični modeli saradnje privatnog i javnog sektora u zdravstvu prisutni su u zemljama Evropske unije. U Bosni i Hercegovini zakon je otvorio mogućnosti da se ta saradnja razvija, međutim to do sada nije bio slučaj.
„Problem je da politika nije dozvoljavala razvoj privatnog. To je neumitan proces. Samo je problem što su neki ljudi iz samo njima znanih razloga bili protiv izjedanačavanja ova dva sektora. Ako vam kažem da javni sektor zastupa gotovo 97 posto kompletnog zdravstvenog kolača, a privatni tri posto, složićete se da privatni sektor ne može uopšte ugroziti javni sektor,“ kaže Dr. Emir Kabil, direktor jedine privatne klinike za kardiovaskularne bolesti u BiH:
Centar za srce u Tuzli, kaže dr. Kabil, uspio je ući u sistem finansiranja od Federalnog fonda zdravstvenog osiguranja, sklopiti ugovore o pružanju usluga sa većinom kantona, kao i s Republikom Srpskom i Distriktom Brčko, međutim, u kantonu u kojem Centar za srce djeluje nemaju podršku nadležnih institucija.
„U Tuzlanskom kantonu postoji apsolutni monopol javne zdravstvene ustanove, domova zadravlja i Kliničkog centra Tuzla, a sva sredstva od kantonalnog fonda idu u ove institucije kako za materijalne troškove, pa čak, što je najnepoštenije ili najnekorektnije, dio tih sredstava ide i za kapitalne investicije u javnom sektoru, što je apsolutno nedopustivo po mom mišljenju. Znači, mi ne tražimo da dobijemo neku beneficiju zato što smo privatni, mi tražimo da smo izjednačeni sa javnim, a da pacijent odluči u koju će instituciju ići,“ kaže on.
Na nivou Federacije postoje sporadični slučajevi saradnje između javnog i privatnog sektora u zdravstvu. Novka Agić, direktorica Zavoda za zdravstveno osiguranje Federacije, kaže da je potrebno mnogo toga uraditi da bi saradnja između privatnog i javnog sektora bila uspješna.
„Mislim da model u svakom slučaju treba podržati i mi ga podržavamo. Međutim, da bi on u potpunosti mogao zaživjeti, postoji dosta toga što se treba uraditi. Onaj ko ima ugovor sa zavodom, bilo kantonalnim ili federalnim, da su principi isti. Postoji dosta tu problema. Mi još uvijek nemamo u potpunosti obuhvat osiguranjem cijele populacije. Mi imamo jako puno neosiguranih, zatim različite su stope osiguranja, a to se mora uskladiti,“ smatra Agić.
Očito je da su pozitivna iskustva iz prvog mjeseca implementacije ovog projekta - pacijenti su mnogo zadovoljnji uslugama koje im pružaju privatne zdravstvene ustanove, kaže Biljana Obradović.
U Republici Srpskog situacija je znatno drugačija. Nedavno je otvoren Cetar za radioterapiju u Banjoj Luci koji je rezultat javno-privatnog partnerstva. Također, pokrenuti su i drugi projekti, kaže Biljana Obradović, iz Fondu zdravstvenog osiguranja RS.
„Potpisali smo ugovore sa privatnim ordinacijama koje su pružale usluge koje se ne rade u javnom sektoru, nekih desetak privatnih ordinacija, a početkom ove godine smo putem javnog poziva omogućili privatnom sektoru da pod istim uslovima kao i javni sektor potpiše ugovor sa Fondom zdravstvenog osiguranja o pružanju konsultativno-specijalističke zdravstvene zaštite iz 12 oblasti. I sa svih 40 privatnih zdravstvenih ustanova mi smo potpisali ugovor. Očito je da su pozitivna iskustva iz prvog mjeseca implementacije ovog projekta - pacijenti su mnogo zadovoljnji uslugama koje im pružaju privatne zdravstvene ustanove,“ kazala je Obradović.
U javnosti se često postavlja pitanje da li će se partnerstvom privantog i javnog sektora u zdravstvu sve odvijati transparntno i prema zakonu.
Obradovićeva, međutim, tvrdi da se zloupotreba može uspješno spriječiti.
„Dobar ugovor i transparentnost u tom partnerstvu su nešto što spriječava eventualne negativne pojave,“ kaže ona.
******
Mogao bi vas interesovati i ovaj tekst:
Sarajevo uskoro dobija prestižno porodilište
