Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Lažne informacije o nadoknadi štete u ratu uništene imovine


Slavko Marin, Foto: Midhat Poturović
Posljednjih mjeseci među izbjeglicama i raseljenim osobama u BiH, ali i izvan nje, proširila se dezinformacija da bi svi oni kojim je u ratu uništena imovina trebali da se obrate Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH i dostave formular sa zahtjevom za nadoknadu štete. Još uvijek nije poznato ko je autor pomenutog formulara i na koji način se on proširio među zainteresovanim ljudima te je Ministarstvo praktično zatrpano brojnim zahtjevima.

Zamjenik ministra i predsjednik Komisije za izbjegla i raseljena lica BiH Slavko Marin odlučno demantuje da su formulari zvaničan stav bilo kojeg organa vlasti u BiH a posebno Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice.

Marin: U ovom trenutku mogu reći da ti formulari nisu nastali iz mjerodavnosti Ministarstva za ljudska prava ni državnog Povjerenstva za izbjegle i raseljene osobe, niti su to propisala entitetska ministarstva. To je rezultat aktivnosti na terenu, moram reći nekih udruženja, jer ne znam koja postoje a, nažalost, puno je takvih danas, koja koriste tu nesreću ljudi nekim lažnim obećanjima. Svi se žele približiti tim ljudima kako bi ti ljudi mislili da se upravo oni brinu o njima i da će oni biti ti koji će riješiti taj problem i tu potrebu koju imaju izbjegle i raseljene osobe. Nažalost, ja moram reći – to je sve iluzija, to je sve neutemeljeno i to ne postoji kao sustavan pristup, niti taj formular ima uporište u bilo kom od postojećih zakona i podzakonskih akata koji postoje na razini države ili na razini entiteta. Treba istaknuti da pravo na naknadu štete za imovinu koja se ne može vratiti jeste utemeljeno u Aneksu VII Dejtonskog mirovnog sporazuma i to pravo zasigurno niko ne može isključiti. Međutim, u stupnju implementacije Aneksa VII
Institucije BiH – od općine, preko kantona, entiteta i same države BiH – nemaju još uvijek razvijen ni normativno-pravni kapacitet, ni financijski kapacitet, ni administrativni kapacitet, da po tome u ovom trenutku bilo što mogu uraditi
Dejtonskog mirovnog sporazuma, institucije BiH – mislim od općine, preko kantona, entiteta i same države BiH – nemaju još uvijek razvijen ni normativno-pravni kapacitet, ni financijski kapacitet, ni administrativni kapacitet, da po tome u ovom trenutku bilo što mogu uraditi.

RSE : Da li i u kojoj mjeri postojeći zakon o izbjeglicama reguliše nadoknadu štete za uništenu imovinu?

Marin: Ono što stoji u Zakonu o izbjeglim i raseljenim osobama BiH – u jednom članku – je da ta naknada, ako bude izmirivana, treba biti izmirena od strane entiteta. Ali, ljudi ne pišu entitetu, nego pišu nama, u Ministarstvo za ljudska prava i netko tko ih je uputio na taj dio, vjerojatno širi nove iluzije, nove zablude i vjerojatno unosi dodatnu frustraciju na sve što su ljudi prošli u ratu i stvara negativan odnos tih ljudi i ukupnog sustava vlasti unutar BiH. Ljudima će netko na terenu vjerojatno kazati: evo, mi smo napravili taj formular, a evo, nitko u vlasti neće da misli o tom procesu, itd. itd. Država će zasigurno, u nekom vremenu koje je ispred nas, kada bude i Strategija koja predviđa to pravo dovedena do kraja, utvrditi pravni osnov, utvrditi procedure i vjerojatno utvrditi i stvarne potrebe i tek onda pokušati iznaći sredstva i pristupiti tom procesu kako bi se cjelokupna izbjegličko-prognanička populacija zadovoljila i riješila onako kako to ljudi žele. To je pravo svih tih ljudi.

RSE : Revidirana Strategija za provođenje Anexa VII Dejtonskog miropvnog Sporazuma ,razrađuje naknadu štete ali i neke druge do sada neriješene situacije.

Marin: Prije svega moramo raditi na ključnom zadatku Strategije, a to je završetak procesa povratka, najkasnije do 2014. godine. To će nam poslužiti da pokušamo realizirati zaključak Parlamenta oko kreditnog zaduženja. Pristupiće se realizaciji Akcionog plana kada je u pitanju naknada štete, razradiće se i ovo drugo pravo - kako pomoći ljudima koji su odabrali novo mjesto prebivališta. Postavlja se pitanje , kako pomoći tim ljudima onako kako pomažemo i povratnicima – da se napravi put, voda, struja. Činjenica je da su ti ljudi tu, da tu žive, a temeljan njihov status je kao i svih drugih – to su izbjegle, odnosno raseljene osobe.

Pročitajte i ostale priloge iz programa Na vratima Evrope:
Studenti iz 20 zemalja u "Europskom studentskom kamernom orkestru"
Savić: Bez zatvaranja oHR-a nema aplikacije za EU
Vize na platnima Ivane Jakšić

*****
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 časova samo u našem radijskom programu i na internet stranici. (Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

XS
SM
MD
LG