Selma Rakovac, s diplomom njemačkog jezika Univerziteta u Tuzli, danas je jedna od najtraženijih profesorica diljem Europe. Naime, ova tridesetpetogodišnja Živiničanka, iako je mogla napustiti BiH i otići u, mnogima jako željenu, Njemačku, ipak se odlučila u Živinicama otvoriti školu njemačkog jezika koja je sve privlačnija i strancima.
Škola njemačkog jezika koja djeluje u Živinicama gotovo jednako je koncipirana kao i za Berlin. Njenu kreativnost i izvor znanja osmislila je Selma Rakovac, profesorica njemačkog jezika.
„Koncept je takav da se ljudima u ovoj sredini pruži korak u svijet koji se baš i ne nalazi u ovom okruženju. Kad uđete u ovu školu, imate osjećaj kao da ste ušli u jedan komad Njemačke, da doživite dio te kulture iako možda nikad niste živjeli u Njemačkoj.“
A Selmina želja nije bila da ljude odvede u zapadnoeuropske zemlje, nego da ih obogati znanjem o kulturama tih zemalja.
„Vidim sebe sa 21 godinom, kad sam ja prvi put otišla u Njemačku, prisjećam se šta je meni u tom trenutku trebalo od znanja. Baš to što im je potrebno, ja želim da pružim kroz rad ove škole. Zato mislim da je škola potrebnija u Živinicama nego u nekim većim sredinama, jer veće sredine imaju veću dostupnost raznim institucijama koje mogu pružiti edukaciju za snalaženje u svijetu.“
No, ni Selmi u početku nije bilo nimalo lako. Njen prvi boravak u Njemačkoj bio je posjet Berlinu gde je otišla kao stipendistica njemačke službe za akademsku razmjenu.
„Ja sam u Berlin otišla autobusom, putovala sam 24 sata, a Berlin je za mene bio sasvim nepoznat pojam. Kad sam stigla, a vjerujem da većina ljudi to tako doživi, mislim da sam se prilagodila u roku od dva, tri dana. Bila sam student na Humboltovom univerzitetu u Berlinu, gdje sam pohađala predavanja iz svojih stručnih oblasti, a upisala sam se i na neke kolegije koji su imali veze više sa postdiplomskim studijem nego sa mojim programom kojeg sam pohađala u Tuzli. Mogu reći da sam sa Univerziteta u Tuzli došla sa solidnim znanjem i mogla sam pratiti neka od tih predavanja", kaže Selma Rakovac.
Prepričava i detalje posjeta kulturnim ustanovama.
"Vrlo brzo sam saznala da je posjeta, na primjer Operi, za studente po sniženoj cijeni, da je to tada koštalo 10 eura, a da se za 10 eura moglo dobiti najbolja mjesta u prvom ili drugom redu ili u loži. Od trenutka kada sam to shvatila, to je bio možda drugi mjesec mog boravka Berlinu, ja sam postala redovan posjetitelj sve tri Opere, posjećivala sam teatre redovno. To mi je, jednostavno, napunilo dušu i srce", kaže naša sagovornica.
Selma danas odlazi na druge univerzitete držati predavanja studentima. Naime, 2015. godine Rurski univerzitet u Bochumu pokrenuo je projekt europskog dijaloga.
„Projekat je nastao u godini u kojoj je jednu krizu mijenjala druga kriza. Samo što je iza nas bila kriza u Ukrajini, nastala je finansijska kriza u Grčkoj, koju je zamijenila sljedeća kriza. I taj projekat je zapravo pokušaj da se da odgovor na pitanje šta se danas dešava u Evropi, otkuda tolike krize i turbulencije.“
Iako je bila jedina sudionica projekta s područja bivše Jugoslavije, Selma je sve oduševila.
„U toj grupi su postojale dvije struje – ova kojoj pripadam ja imala je malo širi pojam Evrope. Taj 'moj' pojam Evrope dosta, dosta je širi nego ostalih članova u grupi. Ja vidim Bosnu i Hercegovinu i zemlje istočnije od BiH kao sasvim legitimne evropske zemlje, bez potrebe da opravdavaju svoj evropski legitimitet.“
A kako je bilo nositi se s onim Europljanima koji nemaju tako široke poglede na europsku zajednicu i koji o Bosni i Hercegovini ne razmišljaju kao o europskoj zemlji?
„Moj fokus je bio da nenametljivo ali strastveno pokažem da je Bosna i Hercegovina jedna sasvim evropska zemlja.“
2016. godine Selma Rakovacje bila organizatorica Međunarodne radionice europskog dijaloga u Bosni i Hercegovini. Prethodne radionice organizirane su u Španjolskoj, Italiji i Grčkoj. Selmi je, ne zbog patriotizma nego zbog činjenica koje su pratile radionicu,bilo najljepše u Sarajevu.
„Mislim da sam, zajedno sa institucijama koje su u to bile uključene, zaista pružila jednu sveobuhvatnu sliku Bosne i Hercegovine. U tom projektu učestvovala je, na primjer, sarajevska gimnazija Obala, Delegacija Evropske komisije, Univerzitet u Sarajevu. Imali smo jednu ekskurziju, tokom koje smo posjetili Titov bunker sa fantastičnom izložbom koja svakoga ostavlja bez daha, i Mostar. Ono što je meni na kraju te radionice bilo najznačajnije jeste da sam imala jednog najvećeg ignoranta među nama, kolegu iz Italije, koji je na kraju dao jedan zaista dirljiv intervju u kojem je rekao kako je Sarajevo najevropskiji grad u kojem je ikad bio.“
I koliko joj god Europska unija, zapravo Njemačka, bila na dohvat ruke, Selma se vidi jedino u Bosni i Hercegovini.
„Ja sebe vidim stvarno kao dijete Evrope, međutim, mislim da u Bosni i Hercegovini ima više posla, ne u smislu više mogućnosti za zapošljavanje, već više posla da se uradi, više posla za mene. I zato sam trenutno ovdje. Dodala bih da bih voljela da ima malo više ljudi koji su fokusirani upravo na to – gdje i šta može da se uradi da se ovaj svijet napravi malo boljim mjestom", kaže Selma.
"Ovdje stvarno ima puno toga da se radi. Da ne gledamo na to kao na borbu sa vjetrenjačama. Mislim – nijedan rad nije uzaludan. Svaki rad ima svoje posljedice, svaka energija koju uložimo ima svoj povratni efekat. Koliko god mi mislili da su neke borbe uzaludne, nijedna borba nije uzaludna. Svaki angažman nečemu može doprinijeti, pogotovo kad je namjera iskrena i dobra", zaključuje ova profesorica njemačkog jezika.
Selma je danas doktorantica na Zagrebačkom sveučilištu, ali i primjer kako sudbina politike, grada, države, pa i svijeta, leži isključivo u čovjekovim rukama. Jer, čovjek je taj koji mijenja svijet.
Facebook Forum