Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Muellerov izvještaj: Šta je sljedeće?


Specijalni istražitelj Robert Mueller

Piše: Mike Eckel (Priredila: Una Čilić)

Već mjesecima širom Sjedinjenih Država zastupnici, aktivisti, novinari, prosječni Amerikanci ali prije svih, predsjednik Donald Trump, nestrpljivo čekaju da saznaju ishod politički eksplozivne krivične istrage.

Specijalni istražitelj Robert Mueller je 22. marta predao izvještaj američkom Ministarstvu pravde, odnosno državnom tužiocu Williamu Barru čime je označio kraj svog gotovo dvogodišnjeg istraživanja.

Sadržaj izvještaja je trenutno nepoznat.

Izvještaj bi mogao najaviti neke nove optužnice, mada inicijalni medijski izvještaji navode da se takav ishod čini malo vjerovatnim.

Mogao bi ponuditi prikaz o tome kako su Trump i njegovi najbliži saradnici pokušali da sarađuju sa ruskim zvaničnicima kako bi uticali na ishod kampanje za predsjedničke izbore 2016. godine.

Izvještaj bi mogao optužiti Trumpa za pokušaj opstrukcije aktivne FBI istrage zbog toga što je u maju 2017. otpustio tadašnjeg direktora James Comeya, što predstavlja događaj koji je doveo do Muellerovog imenovanja.

Moglo bi doći do navoda o postupcima koje su poduzimali pojedinci a koji možda ne predstavljaju zločin ali postavljaju temelje za dalje istrage u Kongresu.

Ili možda ne sadrži niti jedan od ovih navoda.

Bez obzira, rezultati Muellerovog izvještaja će odrediti sudbinu naredne dvije godine Trumpove administracije kao i pitanje njegovog reizbora na mjesto američkog predsjednika.

Odluka državnog tužioca

Zakon na osnovu kojeg je Mueller sprovodio svoju istragu bio je jasan u sljedećem: od njega se zahtijevalo da preda finalni izvještaj Ministarstvu prave nakon što završi istragu, što je i Barr potvrdio 22. marta.

Zakon i pravila Ministarstva pravde su bila manje jasna o tome koja količina izvještaja će biti dostupna javnosti.

Na saslušanju u Senatu održanom ranije kada se odlučivalo o tome da li će biti potvrđen na poziciji državnog tužioca, Barr je pažljivo odgovorio na pitanja o svom stavu povodom javnog dijeljenja saznanja iz izvještaja.

"Vjerujem da je veoma važno da javnost i Kongres budu informirani o rezultatima rada Specijalnog istražitelja. Moj cilj bit će da omogućim što više transparentnosti u skladu sa zakonom", rekao je senatorima.

No u njegovoj izjavi ima dosta prostora za interpretaciju.

William Barr
William Barr

Također su ga pitali o takozvanim "odlukama o odstupanju" u kojima bi Mueller mogao da objasni zbog čega su on i njegov tim odlučili da ne procesuiraju neku osobu. Samo spominjanje imena osobe u takvom izvještaju bi moglo uzrokovati političku štetu ili čak napraviti temelj za Kongres da nastavi istragu.

"Prema sadašnjim pravilima, za koja mislim da navode da će specijalni istražitelj pripremiti sažetak izvještaja o bilo kakvim krivičnim gonjenjima ili odlukama o izuzeću, i to bi trebalo ostati povjerljivo i trebalo bi biti tretirano kao bilo koji drugi materijal o izuzeću ili o krivičnom procesu unutar odjela", rekao je Barr.

U pismu kojeg su objavili iz Ministarstva pravde, Barr je napisao da će se sastati sa zamjenikom glavnog tužioca Rodom Rosensteinom i Muellerom kako bi "utvrdili koje informacije iz izvještaja mogu, u skladu sa zakonom, biti dostupne Kongresu i javnosti".

Da li će biti novih optužnica?

Od kada su u maju 2017. preuzeli već aktivnu FBI istragu, Mueller i njegov tim podigli su optužnice protiv nekoliko desetina osoba i subjekata, uključujući nekadašnjeg Trumpovog šefa kampanje, Trumpovog prvog savjetnika za nacionalnu sigurnost i dužnosnike koji su radili na njegovoj kampanji, kao i protiv desetine agenata iz ruske vojne obavještajne agencije GRU.

Trenutno je prerano govoriti o tome da li će završetak rada na istrazi uključivati još optužnica. Nedugo nakon što je izvještaj poslan u Ministarstvo pravde, The New York Times, CNN i drugi mediji su citirali zvaničnika iz Ministarstva koji je rekao da izvještaj nije sadržavao informacije o novim optužnicama, mada nema zvanične potvrde te informacije.

Mueller je također istraživao da li je Trump pokušao da ometa pravdu kada je otpustio direktora FBI-ja Comeya u maju 2017. nakon čega je Mueller imenovan na poziciju specijalnog istražitelja. Trump i njegov advokat su zagovarali stranu da on kao predsjednik ima široke ovlasti da zaposli i otpusti dužnosnike; neki od pravnih stručnjaka rekli su da ako je Trump otpustio Comeya sa namjerom da ga spriječi od istraživanja, to bi bilo krivično djelo.

Jednako, moguće je da je Mueller već postavio pravne osnove za druga krivična gonjenja na drugim mjestima, koja bi se nastavila iako je Mueller završio svoj posao.

Muellerov raniji rad je doveo do toga da, primjerice, američki tužilac za Manhattan, optuži Trumpovog dugogodišnjeg ličnog advokata Michaela Cohena za razne finansijske zločine. Cohen se u konačnici izjasnio krivim u zamjenu za njegovu pomoć u drugim istragama.

Pojedini pravni stručnjaci su ukazali na tajanstvene, zapečaćene prijave u raznim sudskim instancama koje bi mogle biti indikacija da je Mueller već ostavio optužnice koje će biti kasnije otkrivene, iako nema potvrde o tome.

Pored toga, tu su državne istrage. U državi New York, gdje se nalazi glavno sjedište Trumpove korporacije, agencije za sprovođenje zakona i regulatori su već otvorili istrage o Trumpovom poslovnim praksama ali i o radu njegove dobrotvorne fondacije. Te istrage će se nastaviti bez obzira na Muellerov rad.

Šta je sa Kongresom?

Nakon što su preuzeli kontrolu nad Predstavničkim domom u novembru demokrate su izrazile svoju namjeru da budu mnogo agresivniji u svojim istragama Trumpove administracije o pitanju Rusije ali i o drugim predmetima.

Najmanje tri komiteta Doma su već počela pozvati svjedoke i tražiti sudske spise.

Iako odgovor na pitanje o tome koliko će izvještaja biti objavljeno javno ima Barr i Ministarstvo pravde, Zastupnički dom Kongresa je poslao snažnu dvostranačku poruku kada su ranije ovog mjeseca jednoglasno izglasali - 420 prema 0 - zahtijevajući da izvještaj bude javno dostupan.

Nakon što je 22. marta objavljeno potvrdno pismo da je Barr primio izvještaj, dvoje vodećih demokrata u Kongresu, predsjedavajuća Predstavničkog doma Kongresa Nancy Pelosi i lider manjinskih demokrata Chuck Schumer, rekli su da je "nužno" da izvještaj bude javan.

"Američki narod ima pravo da zna istinu", rekli su u zajedničkoj izjavi.

"Želimo cijeli izvještaj i želimo ga odmah. Želimo ga prije no što predsjednik bude u mogućnosti da napravi izmjene", rekao je za CNN demokratski zastupnik, Eric Swalwell.

Lider Demokrata u Senatu Mitch McConnell rekao je da pozdravlja najavu o završetku Muellerove istrage.

“Brojni republikanci već dugo vjeruju da Rusija predstavlja značajnu prijetnju američkim interesima”, rekao je McConnell u izjavi. “Nadam se da će izvještaj Specijalnog istražitelja pomoći nam u informiranju i poboljšanju naših napora da zaštitimo našu demokratiju”.

U međuvremenu, znatan broj demokrata je javno pozvao na početak saslušanja za opoziv Trumpa, što je Pelosi pokušala ublažiti.

Ne treba zaboraviti i Trumpa

Trump je, ismijavajući se, Muellerovu istragu zvao “lovom na vještice” od samog početka, insistirajući na tome da nije bilo saradnje između njega i ruskih zvaničnika. Napadao je članove Muellerovog tima, insinuirajući politička nedjela. Osudio je Barrovog prethodnika Jeff Sessionsa, koji se na početku izuzeo od nadzora nad Muellerom, što je rezultiralo time da Rosenstein preuzme tu ulogu.

Žestoko je kritikovao Jamesa Comeya, direktora FBI koji je bio zadužen za istragu koja je bila u toku do maja 2017. Trump je na kraju otpustio Comeya na šta je dao niz proturječnih objašnjenja.

Prva reakcija Bijele kuće o predaji izvještaja koju je saopštila glasnogovornica Sarah Sanders bila je suzdržana:

“Naredni koraci su na državnom tužiocu Barru i radujemo se toku procesa”.

Barr je na kraju odgovoran Trumpu kao predsjedniku, i pojedinci su ukazali na mogućnost da bi službenici Trumpove administracije mogli zatražiti privilegiju izvršne vlasti kako bi zadržali potencijalne štetne elemente izvještaja da dođu do javnosti.

U zavisnosti kako će se to odigrati, moglo bi doći do niza velikih ustavnih bitki koje bi mogle ići čak i do Vrhovnog suda koji bi bio prisiljen da odluči o rasponu predsjedničkih moći nasuprot Kongresu.

Ne treba zaboraviti da se naredne godine održavaju američki predsjednički izbori.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG