Građani traže brisanje mini hidroelektrana iz Prostornog plana Mostara
Građani traže brisanje mini hidroelektrana iz Prostornog plana Mostara
Ušće rijeke Bune u Neretvu gdje obitavaju endemske biljne i životinjske vrste koje su ugrožene planiranom izgradnjom MHE, 12. mart 2021.
Građani naselja Buna su 13. juna zatražili od Gradskog vijeća Mostara da iz prostornog plana izbriše dvije mini hidroelektrana (MHE), planirane na Bunskim kanalima, desetak kilometara južno od Mostara, na jugu Bosne i Hercegovine (BiH).
Bunski kanali, na ušću rijeke Bune u Neretvu, su zaštićeno područje još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, rekli su na konferenciji za medije u Mostaru članovi neformalne grupe građana "Stop izgradnji MHE na Buni".
Borba mještana Bune i Eko-udruženja Majski cvijet protiv izgradnje MHE Buna 1 i Buna 2 na Bunskim kanalima traje od 2016. godine, kada su privatni investitori trebali početi gradnju.
Borba za očuvanje Bunskih kanala
1/17Bunski kanali južno od Mostara; na slici je pogled sa mosta Čupovo prema sjeveru, gdje bi se nalazila ustava mini hidroelektrane; desno je vidljiv most na magistralnom putu M-17 tačno iznad ušća rijeke Bune u Neretvu.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta.
Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
2/17Na slici je lokalitet Cvetkov liman, nizvodno od mosta Čupovo; to je mjesto gdje bi se završavale zidine hidroelektrane; iz Ekološke udruge “Majski cvijet” ističu kako se na lokalitetu Cvetkov liman nalaze i izvori, bistre, pitke vode.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta.
Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
3/17Jedan od rukavaca rijeke Neretve, na širem lokalitetu ušća rijeke Bune; Izgradnja dvije mini hidroelektrane bi zato područje predstavljalo opću katastrofu, tvrde u organizaciji Majki cvijet, jer bi došlo do uništenja flore i faune.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta.
Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
4/17Ekološke organizacije ističu i da veliki problem predstavlja smeće, koje se baca u rijeke; na slici je lokalitet u blizini Cvetkovog limana, u vrijeme smanjenog vodostaja Neretve, te je vidljiv otpad kojeg je rijeka nanijela.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta.
Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
5/17Otpad kojeg je proizveo čovjek u koritu rijeke Neretve; na slici pogled prema sjeveru, iz pravca Cvetkovog limana prema mostu Čupovo.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta.
Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
6/17Pogled na Bunske kanale iz pravca juga; Predsjednik Ekološke udruge “Majski cvijet”, Oliver Arapović izjavio je za Radio Slobodna Evropa da je Kantonalni sud u Sarajevu je u oktobru 2020. godine poništio okolinsku dozvolu za izgradnju mini hidroelektrana na Bunskim kanalima, koju je izdalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta.
Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
7/17Iz Ekološke udruge “Majski cvijet” naglašavaju da su Bunski kanali prirodni raritet na Balkanu. To je lokalitet na kojem se sastaju dvije rijeke – Buna i Neretva; na slici se desno vidi jedno od mjesta gdje se susreću dvije rijeke. Iz Udruge “Majski cvijet” su 5. marta 2021. godine saopćili kako je Kantonalni sud u Mostaru početkom marta poništio vodnu saglasnost za izgradnju mini hidroelektrana na Bunskim kanalima.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta.
Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
8/17Prirodne kaskade na ušću rijeke Bune u Neretvu; I ovaj rijetki prirodni fenomen onečišćen je otpadom kojeg proizvode ljudi, a u Ekološkoj udruzi “Majski cvijet” tvrde da bi i ovaj fenomen bio potopljen izgradnjom mini hidroelektrana.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta.
Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
9/17Prirodne kaskade na mjestu susreta rijeka Bune i Neretve. Predsjednik Ekološke udruge “Majski cvijet” Oliver Arapović kazao je za Radio Slobodna Evropa da Odjel za urbanizam i građenje u Gradskoj upravi Mostara nije dao urbanističku saglasnost investitoru dva puta, jer se radi o zaštićenom području, spomeniku prirode.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta.
Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
10/17Pogled sa obližnjeg uzvišenja ka sjeveru, gdje bi se nalazila brana mini hidroelektrana. Oliver Arapović, iz Ekološke udruge “Majski cvijet”iz mjesta Buna-zaton podsjeća da je lokalitet Bunskih kanala zaštićeno područje, na kojem je zabranjena bilo kakva gradnja, još od 1959. godine, a 1970-ih godina stavljeno je pod trajnu zaštitu.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta.
Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
11/17Pogled sa obližnjeg uzvišenja u pravcu juga, na Bunske kanale i most Čupovo, koji se pri obilnim padavinama i poplavama nađe pod vodom. Prema saznanjima nevladinih organizacija, prvi kanal mini hidroelektrane s lijeve strane rijeke Neretve bi bio u dužini od preko jednog kilometra, dok bi drugi kanal, s desne strane rijeke, bio nešto kraći. Bili bi podignuti betonski zidovi, te bi kanal bio trapeznog oblika, širine 25 metara, sa visokim betonskim zidovima do 3,5 metara.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta.
Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
12/17Pogled sa mosta Čupovo u pravcu juga, na najpoznatiji od Bunskih kanala. U Ekološkoj udruzi “Majski cvijet” kažu da je to mjesto gdje se u ljetnom periodu u kanal rijeke Neretve, na nekih četiri metra širine i u dužini od oko jednog kilometra, zbiju ogromne količine vode. Na pojedinim mjestima dubina vode iznosi i do 14 metara.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta.
Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
13/17Bunski kanali - pogled sa mosta Čupovo u pravcu juga.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta.
Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
14/17Jedno od brojnih upozorenja, koje su aktivisti udruženja “Majski cvijet” postavili uz rijeku Neretvu uzduž Bunskih kanala.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta.
Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
15/17Most na ušću rijeke Bune u Neretvu; iz Ekološke udruge “Mjaski cvijet” ističu kako vlasti za izgradnju mini hidroelektrana na Bunskim kanalima nikada nisu imali saglasnost lokalne zajednice, te da nikada nisu smjele izdati koncesiju za gradnju bez te saglasnosti.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta.
Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
16/17Ušće rijeke Bune u Neretvu, glavni rukavac; Prema istraživanjima organizacije “Majski cvijet”, na lokalitetu Bunskih kanala nađeno je više od 20 endemskih vrsta, od čega je šest kritično ugroženih vrsta, poput mekousne pastrmke, potočne pastrmke, zubatka, kljena ili svala. Te endemske vrste u slučaju izgradnje brana ne bi mogle vršiti prirodnu migraciju u matičnu rijeku Bunu, kao ni u gornje tokove rijeke Neretve.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta.
Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
17/17Pogled sa mosta iznad ušća rijeke Bune u Neretvu ka naseljima uz rijeku Bunu; kako tvrde u Udruzi “Majski cvijet”, što se tiče lokalnog stanovništva, izgradnja mini hidroelektrana bi izazivala poplave. Već sada, rijeka Buna na ušću teče tik do kuća, a podizanjem ustave došlo bi do daljnjeg porasta vode, pa bi došli u opasnost bunari za vodu, septičke jame i podrumi.
Lokalitet Bunski kanali nalazi se oko 10 km od Mostara. Riječ je o mjestu u kojem se rijeka Buna ulijeva u Neretvu. Kako ističu iz Ekološke udruge "Majski cvijet" iz mjesta Buna-Zaton kod Mostara, radi se o rijetkom prirodnom fenomenu, domu za više od 20 endemskih biljnih i životinjskih vrsta, od kojih je šest na tzv. crvenoj listi, odnosno listi kritično ugroženih vrsta.
Još u junu 2016. godine, privatni investitori su, na osnovu koncesija za koje ekološke organizacije i mještani tvrde da su nelegalno izdate, na tom lokalitetu trebali početi graditi dvije mini hidroelektrane. Od tada se vodi pravna borba za očuvanje kanala.
Prethodni slajd
Naredni slajd
U BiH je do sada izgrađeno 119 malih hidroelektrana, od čega je 69 u Federaciji BiH, a 50 u Republici Srpskoj. Prema podacima organizacija koje se bave zaštitom okoliša, u pripremi je izgradnja dodatne 354.
Sve više je i sudskih presuda kojima se osporavaju dozvole koje su investitorima dodijelili različiti nivoi vlasti, ali u velikom broju slučajeva to nije zaustavilo pokušaje investitora da nastave sa gradnjom, kao što je slučaj i sa Bunskim kanalima.
Investitor je obnovio zahtjeve za izdavanja dozvola nakon što mu je presudom Kantonalnog suda u Sarajevu poništena okolinska dozvola Ministarstva okoliša i turizma Federacije BiH, te nakon što je Kantonalni sud u Mostaru presudu poništio odluke o vodnoj suglasnosti.
Planirane MHE do danas nisu izbrisane iz Prostornog plana Grada Mostara. Krajem aprila su građani Bune pokrenuli potpisivanje peticije, za koju su do sada prikupili oko 1600 potpisa.
Prethodno je sličnu peticiju pokrenulo i Ekološko udruženje "Majski cvijet", koje je tada prikupilo preko 5000 potpisa ali, kako kažu, vlasti nikada nisu postupile po zahtjevu građana.
Mještani, ekološka udruženja i biolozi tvrde da će izgradnja mini hidroelektrana na ušću rijeke Bune u Neretvu nanijeti štetu biljnom i životinjskom svijetu, te dovesti do plavljenja okolnih naselja.
Predstavnici građana su saopštili da su predali inicijativu Gradskom vijeću Mostara, kojom traže hitnu izmjenu postojećeg Prostornog plana Mostara ili izmjenu važećeg Regulacionog plana za područje Buna, bez čekanja na usvajanje novog Prostornog plana.
"Moramo istaknuti da je Zavod za prostorno uređenje Grada Mostara brisanje ovih MHE planirao tek pri izradi novog Prostornog plana, za koji nema ni naznaka da bi se uskoro mogao naći na dnevnom redu", rekao je predstavnik ove neformalne grupe građana Miroslav Barišić.
Dodao je da bi investitor sve do usvajanja novog plana imao zakonsku mogućnost da ishoduje potrebne dozvole.
Podsjetio da, prema poslovniku, predsjednik Gradskog vijeća ovu inicijativu treba proslijediti gradonačelniku, koji se u roku od 30 dana mora izjasniti o njoj, a rok može biti i kraći u slučaju da Gradsko vijeće odluči da se o inicijativi ne vrši pretres.
Podsjetili su i da je nadležna Agencija za vode Jadranskog sliva, sa sjedištem u Mostaru, već organizovala usmenu raspravu o zahtjevu za izdavanje prethodne vodne saglasnosti investitoru - preduzeću Hercegovina-građevinsko zanatstvo.
Tvrde da je na javnu raspravu bio pozvan i Grad Mostar, koji se nije odazvao, niti odgovorio na zahtjev Agencije da dostavi određenu dokumentaciju.
Predstavnici građana su istakli da su i na javnoj raspravi jasno rekli da su kategorično protiv izgradnje mini hidroelektrana, te su podsjetili na zaključak Gradskog vijeća Mostara iz decembra 2021., kojim se onemogućava izgradnja MHE na Bunskim kanalima.
"Trenutno čekamo rješenje Agencije. Hoće li, protivno zaključku Gradskog vijeća Grada Mostara, udovoljiti zahtjevu investitora ili će konačno zaštiti interese mještana Bune", rekao je Barišić, i dodao da će građani nastaviti pravnu borbu sve dok se trajno ne zabrani izgradnja MHE u ovom spomeniku prirode.
U Koaliciji za zaštitu rijeka u BiH, koja okuplja 30-ak organizacija, godinama insistiraju da vlasti u BiH uvedu moratorij na izgradnju.
Upozoravaju da BiH nema potrebu za novim hidroelektranama i da one donose korist, isključivo investitorima koji potpisuju ugovor o garantiranoj otkupnoj cijeni električne energije, a imaju i beneficije u vidu subvencija koje građani plaćaju svaki mjesec, s obzirom na to da na računu za električnu energiju postoji stavka poticaja obnovljivih izvora energije.
U Koaliciji procjenjuju da sve do sada izgrađene male hidroelektrane proizvode tek tri posto ukupne električne energije u BiH. Također, naglašavaju da usprkos brojnim prednostima koje ima BiH koristi tek jedan posto potencijala solarne energije.
