Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Ko podstiče sukob hrvatskog i bošnjačkog naroda u BiH?


Protest u Mostaru protiv izbora Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH

U najnovijem Mostu Radija Slobodna Evropa razgovaralo se o tome da li će nakon posljednih izbora Bosna i Hercegovina utonuti u još dublju krizu. Sagovornici su bili Neven Anđelić, profesor na Regent’s univerzitetu u Londonu, i Jasmin Mujanović, predavač na Elon univerzitetu u Južnoj Karolini.

Bilo je riječi o tome kako će funkcionisati Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, ako su već počela pepucavanja između novoizabanih članova, o Dodikovom zahtjevu da se u prostorije Predsjedništva unese zastava Republike Srpske, o zaoštravanju odnosa između Hrvata i Bošnjaka, da li će Dragan Čović ostvariti svoju prijetnju i blokirati institucije Bosne i Hercegovine zbog izbora Željka Komšića, da li će u tom slučaju Dodik stati na Čovićevu stanu, da li će zvanični Zagreb sarađivati sa Željkom Komšićem ili će ga bojkovati, da li je Željko Komšić progriješio što je pomenuo mogućnost tužbe Bosne i Hercegovine protiv Hrvatske zbog Pelješkog mosta, zašto je Dodik tražio da Bosna i Hercegovina prizna aneksiju Krima, mada dobro zna da je to nemoguće, kao i o tome da li će se pregovori o formiranju vlasti u Bosni i Hercegovini otegnuti do proljeća iduće godine.

Omer Karabeg: Predsjedništvo BiH se još nije sastalo, a njegovi članovi su već počeli polemiku o tome kako vide svoju ulogu u tom tijelu. Da li će Predsjedništvo uopšte moći da funkcioniše?

Anđelić: Čim je izabran, Dodik je počeo da daje izjave za koje je i sam znao da su neostvarive.
Anđelić: Čim je izabran, Dodik je počeo da daje izjave za koje je i sam znao da su neostvarive.

Neven Anđelić: Čim je izabran, Dodik je počeo da daje izjave za koje je i sam znao da su neostvarive. Njihov jedini cilj bio je da naljute ostalu dvojicu članova Predsjedništva i glasače koji ne odlučuje o njegovom izboru. S druge strane, i Željko Komšić je imao neopreznu izjavu o tužbi protiv Hrvatske zbog mosta koji se gradi na Pelješcu.

Jasmin Mujanović: Dobro je što je Milorad Dodik rekao da se zalaže za nastavak evropskih integracija Bosne i Hercegovine, međutim kada pogledamo šta su on i njegova stranka uradili da bi se BiH približila Evropskoj uniji, mislim da je naivno očekivati da će biti bilo kakvog napretka na putu kao EU. Prije bi trebalo očekivati da ga uopšte neće biti.

Dodikova zastava

Omer Karabeg: Dodik je najavio da će imati kancelariju u Istočnom Sarajevu i tražiti da se u prostorije Predsjedništva u Sarajevu unese zastava Republike Srpske. Ako ne bude zastave, Dodik će, kako je rekao, prisustvovati sjednicama Predsjedništva preko video linka.

Neven Anđelić: Ta priča o zastavi je još jedan Dodikov trik. Naime, zastava Republike Srpske već se nalazi se Predsjedništvu BiH. Ukoliko pogledate fotografije snimljene u kabinetu bivšeg člana Predsjedništva Mladena Ivanića - vidjećete tu zastavu. Kad su tamo dolazile razne delegacije uvijek je u pozadini stajala ta zastava. Zastava Republike Srpske je odavno u Predsjedništvu u nikome nije smetala. Sada će možda nekome i zasmetati. Isti je slučaj i sa proslavom Dana Republike Srpske. Ta proslava nije bila nikakav problem dok je Ustavni sud nije proglasio neustavnom i onda je postala kamen spoticanja. Problemi se umjetno stvaraju i javnost se njima bavi, umjesto suštinskim stvarima. Dodik je rekao da Bosna i Hercegovina nikada neće ući u NATO dok je on član Predsjedništva, a Predsjedništvo je 2009. godine usvojilo dokument o spoljnopolitičkoj strategiji u kome se izražava želja da BiH postane članica NATO pakta. Dodikov je cilj da što više iritira ljude u Federaciji BiH. U to spada i izjava da će mu Kusturica biti savjetnik i slične stvari.

Omer Karabeg: Dodik stalno izjavljuje da mu je Srbija bliža od Bosne i Hercegovine i navija za ujedinjenje Srbije i Republike Srpske. Mislite li da će s tom politikom nastaviti i kao član Predsjedništva Bosne i Hercegovine?

Neven Anđelić: Negova privrženost Srbiji je njegova privatna stvar, ali on mora da vodi politiku u skladu sa ustavom države koju zastupa. Ali to, nažalost, ne rade članovi Predsjedništva. Po ustavu Predsjedništvo treba da vodi spoljnu politiku. Ali pogledajte kako su to protumačili članovi Predsjedništva. Protumačili su tako da svako postavlja svoje ambasadore i onda oni ne brane interese Bosne i Hercegovine nego nacije iz koje potiču.

Blokada HDZ-a

Omer Karabeg: Najveću krizu izaziva izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva. Taj izbor ne priznaje najveća hrvatska stranka HDZ. Tim povodom su u Mostaru, Grudama, Čapljini i Posušju održani masovni protesti, a mnoge opštine u kojima je HDZ na vlasti poručile su Komšiću da je nepoželjan na njihovoj teritoriji. Predsjednik HDZ-a Dragan Čović najavio je da se neće formirati vlast u Bosni i Hercegovini dok se ne promijeni izborni zakon. Pošto oko toga nema saglasnosti, da li to značiti dugu blokadu institucija u Bosni i Hercegovini?

Jasmin Mujanović: Pogledajte kako se HDZ ponaša. Kad se postavi pitanje prava Srba, Roma i Jevreja u kantonima gdje HDZ ima vlast, oni ne dozvoljavaju da pripadanici tih naroda dobiju prava koja im pripadaju. Vladavina prava treba da važi za sve, a ne da se o njoj govori samo onda kada HDZ smatra da su ona uskraćena Hrvatima. Dobro je što američka ambasada i Visoki predstavnik za BiH nisu prihvatili argument Dragana Čovića da se mora donijeti novi izborni zakon prije nego što se formira vlast. Nevjerovatno je da jedna stranka, koja na državnom nivou dobija manje od 10 posto glasova, može da blokira sve državne i entitetske institucije. Da će biti drame - biće je, međutim ne vjerujem da će se iz toga izroditi ozbiljna kriza. Slično je bilo i 2010. godine, pa je ipak na kraju formirana vlada.

Neven Anđelić: HDZ kaže da je 140.000 ljudi glasalo za Čovića i da su izbori nelegitimni zbog toga što ti ljudi nemaju svog predstavnika u Predsjedništvu. Ali šta ćemo sa 60.000 Srba u Federaciji BiH, koji takođe nemaju svog predstavnika. Šta ćemo sa Romima i Jevrejima koji ni u Federaciji BiH, ni na nivou Bosne i Hercegovine nemaju svog predstavnika. Šta ćemo sa 30.000 Hrvata u Republici Srpskoj? Ko će njih predstavljati? To je pogrešna interpretacija Dejtonskog sporazuma koja dolazi iz nacionalističkih krugova, u ovom slučaju HDZ-a, ali i SDA i SNSD imaju slične interpretacije. Prošlo je skoro devet godina od presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci. Svih tih godina HDZ je zajedno sa svojim partnerima u vlasti - Strankom demokratske akcije i Savezom nezavisnih socijaldemokrata - odbijao da promjeni izborni zakon i ukine diskriminaciju prema znatnom broju građana BiH. Sada kada oni osjećaju da su diskriminirani hoće da blokiraju institucije.

Omer Karabeg: Ali HDZ ima kapacitet da blokira formiranje institucija, posebno u Federaciji Bosne i Hercegovine, i ta stranka će to i uraditi. Dragan Čović je rekao da je apsolutni uslov da se formiraju institucije izmjena Izbornog zakona. Očigledno je da se mora naći nekakav kompromis da bi se izbjegla blokada.

Neven Anđelić: Ključnu ulogu treba da odigra međunarodni faktor. Američka ambasada je protiv blokade, oglasio se je i Visoki predstavnik, a i Brisel će se morati uključiti i obuzdati hrvatsku ministricu vanjskih poslova koja svojim izjavama nimalo ne doprinosi smirivanju situacije. Rusija likuje zbog pobjede Dodika i Zapadu nikako nije u intersu da se pravi haos u Bosni i Hercegovini. Vjerujem da će biti ozbiljan pritisak na Hrvatsku, a preko Hrvatske i na bosanskohercegovački HDZ da ne dođe do blokade.

Hrvati i Bošnjaci

Omer Karabeg: Čini se da je najgore u svemu što se sukob oko Komšića pretvara u u sukob hrvatskog i bošnjačkog naroda. Čović je rekao da to što je uradio bošnjački narod nije dobro, a slične poruke su poslali i drugi funkcioneri HDZ-a. Imate li utisak da slijedi opasno zaoštravanje, jer se optužuju cijeli narodi?

Apsurdno je da HDZ, koji predstavlja veoma mali broj građana BiH, može blokirati sve institucije u državi

Jasmin Mujanović: Taj pokušaj da se pobjeda Željka Komšića prikaže kao djelo cjelokupnog bošnjačkog naroda je ne samo apsurdan, već i opasan. Kada pogledate brojke, Željko Komšić je dobio značajan broj glasova u područjima BiH gdje skoro ekskluzivno žive Hrvati. Kada uzmemo obzir i glasove koje je dobio kandidat stranke HDZ 1990, onda je jasno da HDZ Dragana Čovića ne može sebe da proglašava za ekskluzivnog predstavnika hrvatskog naroda u BiH. Uostalom, apsurdno je da HDZ, koji predstavlja veoma mali broj građana BiH, može blokirati sve institucije u državi.

Omer Karabeg: Da li mislite da će zaoštravanja odnosa između dva naroda ostati samo na retoričkoj ravni?

Neven Anđelić: Mislim da će ostati na retoričkoj ravni zbog toga što je ratni sukob još uvijek u sjećanju ljudi koji su u njemu učestovali ili su bili njegove žrtve. Ne postoji kritična masa da bi taj sukob eskalirao, da bi sa retoričkog prešao u nasilni.

Jasmin Mujanović: I ja mislim da će taj sukob ostati na retoričkoj ravni. Možda se neki neće složiti sa mnom, ali ja mislim da rat devedesetih godina nije bio rat između građana i naroda Bosne i Hercegovine, To je bio rat između radikalnih političkih struktura. Tek kada je počelo nasilje radikalizirali su se i pjedinci među obicnim građanima. To generalno važi za sve jugoslovenske ratove. Ne mislim da će obični građani krenuti jedni na druge. Međutim, ono čega se bojim je da bi HDZ mogao izazvati neku vrstu bezbjednosne krize u BiH. Vidjeli smo kako je prije nekoliko mjeseci policija, koju kontroliše HDZ, pokušale blokirati emigrantski konvoj koji je dolazio iz Sarajeva i koji je pratila državna policija. Slično se ranije ponašala i vlast u Republici Srpskoj koja je prijetila da će se povući iz zajedničkih policijskih struktura i da će u slučaju da pripadnici državne policijske agencije uđu u Republiku Srpsku upotrijebiti i vatreno oružje. Takvih stvari se bojim, ali da će doći do sukoba između naroda - to ne očekujem i ne vidim da ima kapaciteta za nešto takvo.

Zagreb i Komšić

Omer Karabeg: S obzirom da je HDZ na vlasti u Hrvatskoj, mislite li da će zvanični Zagreb odbiti svaku saradnju sa Komšićem?

Neven Anđelić: To bi bilo skandalozno i značilo bi direktno uplitanje u unutrašnje poslove jedne suverene i nezavisne zemlje. Čak i za vrijeme Tuđmanovog režima Zagreb je vodio računa o tome kako se odnosi prema susjednoj državi i kako se obraća građanima BiH. Mislim da hrvatska vlada to neće učiniti. Oni su preokupirani svojim unutrašnjim problemima - velikim rastom ekstremne desnice i diobama unutar hrvatskog nacionalnog korpusa. Poneko od vladajućih političara može izjaviti nešto što će ići na ruku Draganu Čoviću, ali bi jače direktno uplitanje bilo skandalozno. Oni moraju poštovati vanjsku politiku koja je skrojena u Briselu. Hrvatska se ne može ponašati mimo toga.

Mujanović: Ne mislim da će zvanični Zagreb odbiti da sarađuje sa Komšićem
Mujanović: Ne mislim da će zvanični Zagreb odbiti da sarađuje sa Komšićem

Jasmin Mujanović: Ne mislim da će zvanični Zagreb odbiti da sarađuje sa Komšićem. Biće neke vrste izolacije, ali sumnjam da će Zagreb otvoreno reći - odbijamo Željka Komšića, nećemo s njim da sarađujemo. Ali, nikada se ne zna, jer HDZ i u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini sve više postaje stranka radikalne desnice. Ako dođe do zaoštravanja sa Bosnom i Hercegovinom povodom Komšića, to bi trebalo da bude jasan signal i Briselu i Vašingtonu da je Hrvatska za vrijeme vladavine ove verzije HDZ stranke postala faktor nestabilnosti u regionu.

Dodik i blokada

Omer Karabeg: Vjerujete li da će u ovom sukobu oko legitimiteta Komšića Dodik stati na Čovićevu stanu? Oni su i do sada vrlo blisko sarađivali. Međutim Dodik se nije do sada izjašnjavao o Komšićevom izboru.

Neven Anđelić: Izjašnjavao se je indirektno. Rekao je da neće podržati tužbu protiv Hrvatske zbog Pelješkog mosta koju je Komšić neoprezno najavio. Biće na Čovićevoj strani prije svega zbog toga da bi spriječio normalizaciju odnosa unutar Predsjdništva i cijele Bosne i Hercegovine. Ne znam koliko će to trajati, ali mislim da će postati realniji, kada dođe do odlučivanja o konkretnim stvarima. Ne treba zaboraviti da je Dodik podržavao aprilski paket iz 2006. godine, da je bio čovjek Zapada, kada je smijenjeno nacionalističko rukovodstvo u Republici Srpskoj. Ali on se od miljenika Zapada pretvorio čovjeka koji svako malo trči u Soči ili Moskvu da bi se našao u blizini Putina. Ipak se nadam da će reterirati i doći razumu, ako ništa drugo ono zbog sebe i Republike Srpske, jer ukoliko Bosna i Hercegovina trpi ekonomski i politički - to ne može mimoići Republiku Srpsku.

Jasmin Mujanović: Vjerovatno će Dodik stati na Čovićevu stranu, Međutim, interes je Milorada Dodika da se što prije formira vlast na nivou Bosne i Hercegovine, a Dragan Čović će to opstruirati dokle bude mogao. U tom slučaju moglo bi doći do do razmimoilaženja između njih dvojice i to bi bila prva kriza u njihovoj dugotrajnoj koaliciji.

Neum kao Monte Karlo

Omer Karabeg: Gospodine Anđeliću, rekli ste da je Komšićeva izjava o tužbi protiv Hrvatske bila neoprezna Da li to znači da smatrate da je Komšić time bez ikakve potrebe zaoštrio svoje odnose sa Zagrebom?

Neven Anđelić: To je bila potpuno nepotrebna izjava. Ne znam zašto je uopšte izvukao tu temu. Inače, kad je riječ o sporu oko Pelješkog mosta, ne sviđaju mi se narasli apetiti u bošnjačkom dijelu BiH i priče da bi Neum trebao postati novi Hong Kong ili Monte Karlo. Slušamo raznorazne suludne i stupidne izjave koje dolaze iz nekih krugova koji gravitiraju prema Sarajevu. To iritira HDZ BiH, a i Hrvatsku. Hrvatska je Bosni i Hercegovini susjedna država sa kojom ima veoma dugačku granicu. Hrvatska je članica Evropske unije, i Bosni i Hercegovini, koja je izvan Evropske unije i NATO pakta, je u interesu da ima dobre odnose sa tom državom. Ako postoji problem oko Pelješkog mosta, treba ga pokušati riješiti, ali ne na preglasan način kako se to sada radi. Naravno, ne može se ignorisati ponašanje Hrvatske koja donekle nastupa sa pozicije sile, ali ne zaboravimo da je Evropska unija odobrila sredstva za izgradnju tog mosta. Da li Bosna i Hercegovina želi da se konfrontira sa Evropskom unijom?

Krim

Omer Karabeg: Glavni zadatak Predsjedništva je da vodi spoljnu politiku. Međutim, Dodik je odmah nakon što je izabran zatražio da BiH prizna aneksiju Krima. Da li je on time stavio do znanja da je za njega interes Rusije važniji od interesa BiH?

Neven Anđelić: Mislim da je njegova namjera bila da tom izjavom iritira javnost u Sarajevu. Ta njegova izjava je u direktnoj je suprotnosti sa njegovim deklariranjem da je za evropske integracije. Evropska unija ne priznaje aneksiju Krima. Političar koji se zalaže da Bosna i Hercegovina dobije status kandidat za EU ne bi smio davati takve izjave. Međutim, Dodik o tome ne vodi računa. On izjavi nešto provokativno i dok se javnost time bavi, on već smišlja drugu izjavu kojom će iritirati javnost u drugom entitetu.

Znamo da se Milorad Dodik već nekoliko godina udvara Vladimiru Putinu

Jasmin Mujanović: Mislim da je njegova izjava više bila upućena Rusiji, nego domaćoj publici. Znamo da se Milorad Dodik već nekoliko godina udvara Vladimiru Putinu jer smatra da ga on može zaštititi ako se nađe u nevolji. Jedina stvar koje se Milorad Dodik boji je da će jednog dana izgubiti vlast i završiti kao Ivo Sanader u Hrvatskoj ili Nikola Gruevski u Makedoniji, znači otići u zatvor. Milorad Dodik vrlo dobro zna da postoji više nego dovoljno razloga da završi u zatvoru. Vjerovatno će se jednog dana saznati do koje mjere su on i neki ljudi iz vlade Republike Srpske bili involviranu u skandal oko smrti Davida Dragićevića. Milorad Dodik traži nekoga ko bi ga mogao spasiti od pravosuđa BiH. Rusija i Moskva ga ne mogu spasiti, mada on misli da mogu. Dodik je upropastio odnose sa opozicijom u Republici Srpskoj kao i sa strankama u Federaciji. Ostao mi je jedino HDZ, ali će na kraju i ti mostovi vjerovatno biti spaljeni.

Socijalna kriza gora od nacionalne

Omer Karabeg: U zaključku, vjerujete li da će nakon ovih izbora Bosna i Hercegovina utonuti u još dublju krizu?

Neven Anđelić: Nažalost, vjerujem da će to tako biti jer, realno govoreći, opozicijske partije su izgubile izbore. One sada u Federaciji nastoje formirati neke koalicije, ali te koalicije nisu potpuno iskrene, to su u stvari anti SDA koalicije. Partije vrlo različitih ideologija okupljaju se s ciljem da isključe SDA iz vlasti. Ali da bi to postigli, oni moraju imati još jednog partnera, a to je HDZ, a HDZ je najavio blokadu formiranja institucija. Zbog toga se vlast vjerovatno neće formirati do proljeća, a onda će ubrzo početi nova predizborna kampanja za lokalne izbore.

Jasmin Mujanović: Bosnu i Hercegovinu očekuje jedan period koje će biti sličan onom iz 2010. godine. Pregovori oko formiranja vlasti trajaće nekoliko mjeseci, a u međuvremenu će socijalna kriza biti sve veća. Bosna i Hercegovina će se ponovo suočiti sa svim onim faktorima koji su doveli do poznatih protesta 2014. godine. Nijedan od problema zbog koji su se tada ljudi pobunili i izašli na ulice nije rješen. I pored svih prepucavanje između nacionalističkih stranaka, ja mislim da stvarni problem Bosne i Hercegovine nije nacionalno pitanje, već duboka socijalna i društvena kriza. Kada će doći trenutak da građani kroje svoju budućnost - ne znam, ali to će se pitanje postaviti narednih godina na isti način kao što se postavilo u Makedoniji.

  • 16x9 Image

    Omer Karabeg

    Novinar RSE od osnivanja Balkanskog servisa. Marta 1994. pokrenuo emisiju "Most" s namerom da uspostavlja ratom pokidane veze između ljudi sa prostora bivše Jugoslavije. Dobitnik je nagrade "Jug Grizelj" Nezavisnog udruženje novinara Srbije (NUNS) i nagrade "Erhard Busek" Medijske organizacije Jugoistočne Evrope (SEEMO).

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG