Nakon što je sudija Međunarodnog mehanizma za krivične sudove Christoph Flugge napustio ovu instituciju, izrazio je zabrinutost "zbog kršenja sudske nezavisnosti uz pomoć Ujedinjenih nacija (UN)”. U intervjuu za njemački Die Zeit, ocijenio je kako se političkim pritiscima određenim sudijama ne produžava mandat poput slučaja turskog sudije Aydina Sefa Akaya, jer ga turske vlasti smatraju nepodobnim.
Ovo nije prvi slučaj da sudije ukazuju na moguće političke pritiske. U BiH postoji bojazan da bi to u konačnici moglo uticati na ishode konačnih presuda, naročito u slučaju Ratka Mladića i Radovana Karadžića, s obzirom da je Flugge bio jedan od sudija koji su donijeli prvostepenu presudu Mladiću.
Kršenje nezavisnosti sudstva jedna je od zabrinjavajućih pojava na koju je nakon odlaska s funkcije ukazao bivši sudija Međunarodnog mehanizma za krivične sudove u Hagu Christoph Flugge. Kao primjer izdvojio je turskog sudiju Aydina Sefa Akaya koji zbog toga što nije miljenik turskih vlasti nije dobio produženje mandata.
U intervjuu za njemački Die Zeit sudija koji je donio provostepenu presudu na doživtni zatvor bivšem komandantu VRS Ratku Mladiću, ukazao je i na određene propuste, te bojazan žrtava u BiH da bi postupci protiv Mladića i bivšeg predsjednika RS osuđenog na 40 godina zatvora Radovana Karadžića, mogli imati u konačnoj presudi drugačiji ishod.
Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida kaže da su znakoviti slučajevi presuda Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Momčilu Perišiću, te da imaju i informacije da se slično može dogoditi i u Mladićevom i Karadžićevom slučaju.
"Mi imamo dosta povjerljive informacije da se Rusija, uz preporuku Srbije žestoko uključila da preostale slučajeve koji su pred Tribunalom dovede u poziciju da ne bude presude, odnosno da Mladić ili bude pušten na slobodu zarad liječenja i nakon toga se nikada ne bi pojavio u Tribunalu ili da presude budu oslobađajuće. Te smo naznake imali prošle godine, a pogotovo sada mislimo da su bile tačne s obzirom da je pokrenuta procedura od strane odbrane Mladića i Karadžića da se promijeni sudsko vijeće", kaže.
Upravo je udovoljavanje molbama branilaca u Mladićevom i slučaju protiv Radovana Karadžića da određene sudije proglasi pristrasnima istakao i sam Fugge, navodeći kako smatra da je to učinjeno ili iz neznanja ili ignoratnosti.
U radu Tribunala postojali su različiti pritisci, i činjenjem i nečinjenjem, kaže direktor Istraživačko-dokumentacionog centra iz Sarajeva Mirsad Tokača. U vremenu kada se čeka na određene presude upozorenje smatra jako važnim.
"Jer se radi o dvojici u prvom stepenu presuđenih najodgovornijih što političkih što vojnih rukovodilaca onoga što se danas zove Republika Srpska. Ali, ne radi se samo o njima, nego i o učešću JNA, Srbije, odnosno onoga što se u tom trenutku zvalo Jugoslavija u agresiji na BiH. Obnovljeni postupak protiv Stanišića je izuzetno važan jer DB (državna bezbjednost op.aut) , i ne samo DB nego i vojna struktura je direktno učestvovala u pripremi i realizaciji planova. Ono što je najveći propust tog tribunala i u čemu on svoju ulogu uopšte nije ispunio je da su izostale mnoge optužbe koje su morale biti pripremljene protiv najodgovornijih ljudi u Generalštabu bivše JNA. Sve je to dio jedne nemogućnosti, nesposobnosti i političke nespremnosti međunarodnih fakrora da se dođe istinski do pravde za žrtve. Nikakvi politički dilovi tu ne mogu da se prave, a nažalost toga je bilo."
Pojedine sudije u Tribunalu došle su bez prethodnog sudskog iskustva, ocijenio je Flugge u intervjuu, a njihove su odluke ponekada bitno uticale na ishode i tumačenja.
Potvrdila je ovo za RSE i Vasvija Vidović, advokat sa višegodišnjim iskustvom u Tribunalu, gdje je najprije radila u uredu Tužioca, a potom i kao branilac u nekoliko predmeta.
Kaže da nije primijetila političke uticaje, ali pretpostavlja da mnogo bolji uvid u sve ima sam Flugge. Osvrnula se i na njegovu opasku o tome kako su ratni zločinci dočekivani kao heroji u Srbiji i BiH, naglasivši kako je upravo nebriga o žrtvama razlog za zabrinutost.
"Najmanje se vodi računa o žrtvama i njihovom interesu i u međunarodnoj zajednici. Ono što mi daje razlog da se brinem jeste što prilično mirno i međunarodna zajednica i Tribunal pogotovo što ratni zločinci poslije izlaska, ne samo da postaju amnestirani u moralnom smislu nego se proglašavaju herojima, junacima. Mislim da je Tribunal odavno propustio usloviti ostatak kazne, onu trećinu koju daje kao oprost, usloviti ponašanjem adekvatno osuđenom ratnom zločincu", kazala je Vidović.
Podsjetimo, Fugge nije prvi sudija koji je ukazivao na političke pritiske. Svojevremeno je na isto upozorio i tadašnji sudije Frederik Harhoff koji je u pismu svojim kolegama, iznio ocjenu da Haški sud ne dijeli pravdu, već provodi političke odluke, zbog čega su žrtve u BiH tražile da se smijeni i tadašnji predsjednik Tribunala Teodor Meron.
Facebook Forum