Dostupni linkovi

Mnogo nejasnoća oko referenduma o dvojezičnosti


Vukovar
Vukovar
Nedjelja 1. prosinca, dan kada se održava referendum o ustavnoj definiciji braka, ujedno je i posljednji dan prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma o dizanju praga za službenu upotrebu manjinskog jezika i pisma, već prozvanog „referendum protiv ćirilice“. Organizatori ne izlaze sa brojem prikupljenih potpisa, a referendum nije podržao ni oporbeni HDZ.

Iako su se organizatori referenduma o ustavnoj definiciji braka već nakon par dana pohvalili da su sakupili tri četvrtine potrebnih potpisa, iz Stožera za obranu hrvatskog Vukovara koji je inicijator prikupljanja potpisa za referendum o dizanju praga za službenu uporabu jezika i pisma manjina - optimistično, ali bez ikakvih brojki.

„Mi smo za sada zadovoljni. Točne brojke nemamo – to radi organizacijski odbor koji prikuplja podatne i za sada je odlučeno da se ne izlazi sa točnim podacima. Za sada smo uglavnom zadovoljni što se toga tiče", kaže za naš radio predsjednik Povjerenstva za pravna i temeljna pitanja Stožera Vlado Iljkić.

Oko referenduma kojim bi se de fakto smanjilo prava manjina niz je otvorenih pitanja i nejasnoća. Prvo – uloga Katoličke crkve u svemu tome. Nevladina udruga Srpski demokratski forum upozorila je da se u nekim dijelovima Hrvatske Katolička crkva i institucionalno uključila u prikupljanje potpisa, nakon što su u nekim istarskim gradvima dobili odbijenicu.

„Mi smo reagirali, jer smo saznali da su upravo u Istri institucije Katoličke crkve poduprle inicijativu oko referendumske zabrane ćirilice, odnosno pooštravanja uvjeta za dvojezičnost i smatrali smo da takve inicijative zagovaraju demokratsku regresiju i ograničavanje stečenih prava jedne od društveno ranjivih skupina kao što su Srbi", komentira za naš radio glavni urednik SDF-ovog časopisa „Identitet“ Igor Palija.

Dodatno, na izlaženje u susret sakupljačima potpisa za referendum o ćirilici založio se i sisački biskup Vlado Košić u pismu svim župnicima, dopuštajući da se potpisi sakupljaju u crkvenim dvorištima, ali ne i u crkvama.

„Vi možete, ako Vam se obrate branitelji koji će prikupljati potpise, najaviti to na kraju mise i pozvati vjernike da sudjeluju, koji žele, u toj peticiji“, stoji u njegovom pismu.

Osim toga, župni uredi kao mjesto prikupljanja potpisa navedeni su na web stranici inicijatora referenduma i u niz drugih dijelova Hrvatske, ne samo u Istri i Sisku. Iljkić to opovrgava:

„To su očito pogreške. Mi ćemo to ispraviti. Radi se o zemljištu koje ispred crkve u vlasništvu crkava. Pogotovo je tu u pitanju Istra.“

Druga je nejasnoća pozicija HDZ-a, koji po općoj ocjeni stoji iza Stožera i njegovih aktivnosti. Naime, šef HDZ-a Tomislav Karamarko nije pozvao članstvo i građane da potpišu tu inicijativu, dok je u slučaju referenduma o braku potpora bila stopostotna.

Kao da se HDZ distancira od Stožera i njegove referendumske inicijative, jer i bivši HDZ-ov ministar uprave Davorin Mlakar ne očekuje da će referendumsko pitanje „proći“ na Ustavnom sudu:

„S obzirom na razinu prava koja se štite nacionalnim manjinama prema postojećem Ustavnom zakonu o pravima manjina, ne vjerujem da će Ustavni sud na bilo koji način ta prava dovesti u pitanje i zato mislim da vjerojatno – ako to pitanje do njega dođe, a pretpostavljam da hoće - neće odobriti taj referendum", kaže Mlakar.

U vladajućoj koaliciji pak najavljuju da će – ako inicijatori i sakupe potreban broj potpisa – već sam Sabor i bez Ustavnog suda odbiti to pitanje kao neustavno. Da ne govorimo o tome da su i iz Europske komisije stigla upozorenja desnici, da se ne igra sa smanjivanjem manjinskih prava u Hrvatskoj.

Podsjetimo, inicijatori referenduma traže da manjine imaju pravo na služebnu upotrebu jezika i pisma tek ako ih ima 50 posto ili više, a postojeći zakon im to pravo daje nakon to ih je u nekom gradu ili općini trećinu ili više.
XS
SM
MD
LG