Dostupni linkovi

Milanovićev 'obračun' s protokolarnim aktivnostima


Zoran Milanović i Andrej Plenković, nakon dodjeljivanja mandata za sastav Vlade, srpanj 2020

I dok je predsjednik Zoran Milanović izazvalo nepodijeljene simpatije demokratske javnosti u Hrvatskoj kada je početkom svibnja demonstrativno otišao sa obilježavanja obljetnice akcije "Bljesak", jer su dva ratna veterana uključena u protokol imala na sebi majice sa ustaškim pozdravom, komentari njegovih najnovijih poteza su različiti.

Oko izbora 5. srpnja, nije htio kazati je li izišao na glasanje, a umjesto da 16. srpnja pred kamerama i novinarima preda mandat za sastavljanje nove vlade predsjedniku Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Andreju Plenkoviću,on je to učinio ranijena sastanku, bez očiju javnosti.

Sada je javnost podijeljena oko njegove odluke da ne prisustvuje konstituirajućoj sjednici novog saziva Sabora 22. srpnja. Dapače, najavio je da je ovo "tek početak" njegovog obračuna s protokolarnim aktivnostima, kako je napisao na svom Facebook profilu.

Bivši i budući premijer i predsjednik HDZ-a Andrej Plenković ocijenio je to kao "vrlo neuobičajeno".

Što je Milanovićeva poruka?

Za sveučilišnog profesora prava i bivšeg predsjednika Hrvatske (2010-2015) Ivu Josipovića, pravno nema zamjerki Milanovićevoj odluci, jer je formalno svoj dio posla odradio kada je Plenkoviću uručio mandat i sazvao ovu sjednicu. Ali, kaže Josipović, dobar je demokratski običaj, kojeg su poštivali svi do sada,bio da predsjednici dolaze na tu sjednicu.

"Za mene iz razloga što takav jedan dolazak šalje određenu poruku. Dakle, nije dio naše političke uloge samo ispunjavanje formalno-pravnih kriterija naše funkcije, nego imamo i političku funkciju, društvenu funkciju. I to je posebno naglašeno kod funkcije predsjednika Republike. On ima relativno male ovlasti, ali nosi visoku simboličnu vrijednost", ocjenjuje Josipović za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Za Za Ivu Josipovića, pravno nema zamjerki Milanovićevoj odluci, jer je formalno svoj dio posla odradio
Za Za Ivu Josipovića, pravno nema zamjerki Milanovićevoj odluci, jer je formalno svoj dio posla odradio

A nju se moglo vidjeti i po popularnosti i pažnji koju su redom svi predsjednici i predsjednicauživali u hrvatskom društvu. Svojim dolaskom predsjednik bi poslao poruku koja ima svoju težinu, kaže Josipović.

"To je prije svega poruka poštovanja prema najvišem domu, Hrvatskom saboru, poruka koja implicite ili eksplicite sadrži dobre želje novom sazivu Sabora i novoj vladi za uspješnim radom, i na određeni način simbolizira određeni stupanj nacionalnog jedinstva, naravno, onakav kakav se može očekivati u pluralističkoj i demokratskoj državi. Eto, zato je meni osobno žao što predsjednik Milanović neće biti na toj sjednici, iako mu se – kažem – u formalnom smislu nema što zamjeriti", poručuje Josipović.

Predsjednik s karakterom

"Milanović je inzistirao da bude izabran kao predsjednik s karakterom", podsjeća u izjavi za RSE profesor filozofije politike i politički analitičar Žarko Puhovski, podsjećajući na Milanovićev predizborni slogan.

"I sada", komentira Puhovski "je na djelu mješavina njegovih osobnih karakteristika – nevoljkosti da bude na funkciji koju je od početka smatrao nevažnom, i činjenice da ju je prihvatio, jer mu je vjerojatno sve drugo bilo manje atraktivno".

"Pa sada iz te dihotomije pokušava izaći tako da sabotira svoju vlastitu funkciju. Jer njegova je funkcija pretežito formalna, i ako je on ogoli od formalnosti, onda zapravo ostaje – ništa, osim u slučaju rata i sličnih situacija kojima se ne nadamo", kaže Puhovski.

Dodatno, na taj način Milanović cijelo vrijeme ostaje u priči, u igri da bude na neki način važan – baš zato što ništa ne čini, što je loše, upozorava naš sugovornik. Iz vizure demokratske kulture, najgore je – konstatira Puhovski – što se Milanović" po samorazumijevanju izjasnio kao neka vrsta pritajenog rezervnog monarha".

Zoran Milanović, nekadašnji lider Socijaldemokratske partije (SDP), je 18. veljače ove godine preuzeo dužnost predsjednika od Kolinde Grabar-Kitarović, koju je kao kandidat stranaka lijevog centra pobijedio u drugom krugu izbora 5. siječnja.

Milanović, peti po redu hrvatski predsjednik, stupio je na ovu dužnost 19. februara.

XS
SM
MD
LG