Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Malo hljeba, malo pite za migrante u Unsko-sanskom kantonu


Stanovnici Velike Kladuše donijela hranu i piće migrantima, maj 2018.

Prema dostupnim podacima u Bosni i Hercegovini svakodnevno uđe između 80 i 120 ilegalnih migranata, što prerasta u krizu jer BiH nema dovoljno smještajnih kapaciteta.

Služba za odnose sa strancima je od 1. januara do 9. maja 2018. evidentirala ulazak 3.450 ilegalnih migranata. Granična policija saopštava da se više ne radi o pojedinačnim slučajevima već o organizovanim pokušajima ulaska većih grupa migranata u zemlju.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić zakazao je za ponedjeljak, 14. maja, sastanak Koordinacijskog tijela za pitanje migracija.

Zvizdić će, pored ostalog, tražiti se rješenje za smještaj kojeg za sada BiH nema u potrebnoj mjeri.

Pomoćnik ministra sigurnosti BiH Marijan Baotić kaže da i ono što migrantima stoji na raspolaganju, oni ne prihvataju.

"Što se tiče kapaciteta, to je davno poznato da mi imamo azilantski centar sa 154 mjesta, ali taj azilantski centar u posljednja dva i po mjeseca je poluprazan. Znači, osobe koje iskazuju namjeru za azil ne žele da dođu na registraciju u azilantski centar, ne žele da budu smješteni u azilantski centar, a i oni koji dođu, od 3.500 hiljade, njih svega nešto manje od 400 podnijelo je zahtjev za azil, što govori da se radi o zloupotrebi ovog instituta koga mi imamo. Prema tome, azilantski centar nije pun, ljudi neće da idu u njega, neće da pristupe registraciji", ističe Baotić.

Što se tiče migracionog centra, navodi Baotić, njegov je kapacitet puno manji i u njega se smještaju one osobe koje prema Sporazumu o readmisiji, Bosna i Hercegovina preuzima iz Hrvatske i one kojima služba za odnose sa strancima donese rješenje o protjerivanju.

"Unutar Ministarstva sigurnosti pripremili smo informaciju i plan mjera, a u ovom planu mjera se nude neke opcije, neka rješenja, od adaptiranja određenih objekata, od uspostave nekog kontejnerskog smještaja, od montažnih objekata koji bi služili za određeni privremeni smještaj, ali vidjećemo u kojem ćemo pravcu ići", ističe pomoćnik ministra sigurnosti BiH.

Pritisak migranata je posebno veliki na gradove u Unsko-sanskom kantonu.

Mjesecima u Veliku Kladušu svakodnevno stižu migranti. Lokalne vlasti izražavaju zabrinutost i upiru prstom u državu. Građani se sami organiziraju i pomažu, kako bi im obezbijedili ono najosnovnije.

"Treba im pomoći, koliko ko može, i učestvovati u svim akcijama kad se prikuplja bilo kakva pomoć. Ja sam učestvovao i dao sam. A ne daj Bože nikome da dočeka što su oni dočekali – da dođu na tuđu milost i nemilost, da čekaju hoće li im neko dati da jede", kaže stanovnik Velike Kladuše Hasan Tirkić.

Vlast nema vremena za migrante, pomažu građani Sarajeva
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:26 0:00

Emin Abdić, takođe stanovnik Velike Kladuše, kaže kako u gradski park svakodnevno dolazi desetak građana, koji dijele hranu migrantima.

"Skupimo neki doprinos, nekad skuhamo. Podijelili smo danas 130, možda i preko 130 porcija. Baš je bilo previše. Njih je sada oko 400 u Velikoj Kladuši, pa u još jednom restoranu se hrani 256 migranata. Tako da mi pomažemo vlasniku, jer ovih 130 što ovdje jede, neće otići u taj restoran. Mi želimo da pomoć bude veća, pa ko ima išta, malo pite, malo kruha, čaja u kanisteru, bilo šta, da dođu i ostave. A oni su već naučili, oko pet sati skupe se, kolone dolaze", riječi su Abdića.

Osim u Velikoj Kladuši, veliki je broj migranata i u Bihaću.

Apeli lokalnih i kantonalnih vlasti upućeni državi da pomogne bili su uzaludni, a nije realizirana niti najavljena posjeta ministra sigurnosti Dragana Mektića.

Ipak, briga o migrantima je nešto organiziranija jer je Crveni križ koordinirao aktivnosti na osiguranju privremenog smještaja, hrane, zdravstvenih usluga.

Husein Kličić, predsjednik Crvenog križa Unsko-sanskog kantona (USK) ističe kako sve veći priliv migranata zahtijeva da se cijeloj problematici prilazi sistemski.

"Mi ćemo se u tom pogledu uključiti u svim segmentima, pomoći gdje bude sistem urađen, kroz institucije vlasti, općine, kantona, Federacije. Zbog bezbjednosnih situacija, zbog zaraznih bolesti, zbog spiskova prisutnih ljudi, zbog svega što treba da obuhvata, najbolje da se to koordinira na jednom mjestu, da to rade institucije, počev od zaštite zdravlja, higijene, smještaja, ishrane... O svemu tome neko treba da odgovara, da se vodi kontrola. U Bihaću je urađeno tako da se Crveni križ sa drugim humanitarnim organizacijama, brine o hrani, sanitarnom čvoru, o higijeni, o smještaju. Kroz to su svi uključeni svi ostali – Komunalno preduzeće, Vodovod, vatrogasna jedinica, Dom zdravlja", navodi Kličić.

Sigurnosna situacija, zahvaljujući angažmanu pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova USK, za sada je pod kontrolom.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG