Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Crvenković: Raste broj izbjeglica, region mora koordinirati odgovor


Izbjeglice na putu prema zapadu u blizini turskog grada Erzurum, 24. april 2017.

Neven Crvenković, regionalni glasnogovornik agencije Ujedinjenih nacija za izbjeglice, za ‘Zašto?’ objašnjava razloge porasta broja migranata i izbjeglica koji pristižu na grčka ostrva i koliko su Albanija, Crna Gora te Bosna i Hercegovina, koje se nalaze na novoj migrantskoj ruti prema zapadnoj Evropi, spremne za njihovo zbrinjavanje.

  • Dolasci

U Evropu je tokom ove godine, mi se tu naslanjamo na podatke službenih vlasti, u prva tri mjeseca stiglo oko 16.700 ljudi, od toga u Grčku otprilike 5.330, u Italiju 6.300, i u Španjolsku 5.000.

Što se tiče Grčke, evidentan je porast dolazaka u prvom kvartalu ove godine spram istog kvartala prošle godine.

U trećem mjesecu je došlo, prema našim podacima, 2.400 ljudi, što morskim putem, što iz Turske kopnenim putem, dok je u drugom mjesecu zabilježeno 1.300 dolazaka, što govori o evidentnom porastu broja dolazaka u Grčku u zadnja dva do tri mjeseca.

  • Razlozi

Postoji više razloga.

Naravno, svi ovi razlozi koji generiraju izbjeglice, koji tjeraju ljude da napuštaju svoje domove, a to su ratni sukobi, oni ne jenjavaju, ne prestaju, štaviše oni se proširuju, kad pogledamo dešavanja u Siriji, gdje uslijed borbi zadnjih nekoliko mjeseci bilježimo doista pojačan priliv ljudi upravo iz tih područja koja su netom pogođena ovim posljednjim sukobima.

Drugi razlog je, naravno, što ne treba zaboraviti da u Grčkoj još imamo oko 50.000 ljudi koji su što na otocima, što na kopnu, izbjeglica koji godinama čekaju da se riješi njihov status odnosno da ih se, ukoliko budu priznati kao izbjeglice, preseli u neku od zemalja Evropske unije u skladu sa onim dogovorom svih država EU o kvotama izbjeglica iz Grčke i Italije kako bi se rasteretile upravo te zemlje koje su primile najviše izbjeglica u zadnje dvije godine.

  • Zahtjevi

Kao što sam rekao, mi se oslanjamo na službene statistike i prema tim podacima, koji nisu nepoznanica, do negdje sredine četvrtog mjeseca ove godine, preko tisuću ljudi, 1.100 ljudi, je otprilike ušlo u BiH, što migranata, što izbjeglica.

To je veliki porast u odnosu na prošlu godinu gdje smo u cijeloj 2017. zabilježili 750 neregularnih ulazaka u zemlju.

Isti takav porast je vidljiv i na broju zahtjeva za azil gdje imamo otprilike do danas oko 350 formalno podnesenih zahtjeva za azilom, dok smo za cijelu prošlu godinu imali 370.

  • Granice

Iste podatke imamo što se tiče porasta broja dolazaka i neregularnih dolazaka i što se tiče porasta zahtjeva za azilom i u Crnoj Gori, kao i u Albaniji.

To je nova ruta koja se iskristalizirala nakon zatvaranja zapadnobalkanske rute u 2016. godini i upravo na tim pravcima imamo evidenciju o povećanom priljevu ljudi.

U Srbiji još uvijek imamo prema posljednjim statistikama negdje oko 3.700 ljudi koji su još uvijek tamo od 2016.

Po zatvaranju balkanske rute taj se zapravo broj i smanjuje jer ljudi koji tako dugo već čekaju na rješenje svog statusa ili da nastave put, a uslijed zatvaranja granica sa Mađarskom i prema Hrvatskoj, pokušavaju upravo preko Bosne i Hercegovine nastaviti svoja putovanja dalje, mahom prema zemljama Zapadne Evrope, odnosno Evropske unije.

  • Zaštita

Mi smo imali nedavno jednu presudu najvišeg upravnog suda u Grčkoj prema kojoj je tražiteljima azila dopušteno slobodno kretanje

Oni su do sad bili prisiljeni zadržavati se na otocima do rješenja njihovog azilnog postupka, međutim odmah sljedeći dan grčke vlasti su oborile tu presudu.

Činjenica je da upravo ova nemogućnost ljudi da se slobodno kreću, da im se pruže nekakvi alternativni i regularniji načini da nastave putovanje, dovodi do frustracija, do nezadovoljstva i do sukoba, na kraju krajeva, tako da mi apeliramo da se ta putovanja reguliraju.

Ali, isto tako, ukazujemo i na nužnost ubrzanja i pojednostavljenja upravo postupaka za dobijanje azila kako bi ljudi u što kraćem roku znali na čemu su, odnosno da li njihovi zahtjevi za međunarodnom zaštitom imaju utemeljenja ili ne, kako bi dalje nastavili sa svojim životima ili kao priznate izbjeglice ili, pak, kao migranti koji ne stiču pravo na tu međunarodnu zaštitu i slijedom toga se trebaju vratiti u svoje zemlje porijekla.

  • Fenomen

Uvijek je nezahvalno spekulirati o tom o daljem razvoju događanja jer ovisi o toliko mnogo različitih faktora, ali ako se ovako situacija nastavi, i ako sukobi ne prestanu, ako se ljudi neće moći vraćati u svoja ratom zahvaćena područja, teško je za pretpostaviti da će se taj priljev smanjiti i, što više, realnije je očekivati da ostane barem na istom nivou ili čak da se poveća.

Vidjećemo što će vrijeme donijeti.

U svakom slučaju, bitno jeste da vlasti ovih zemalja koje su se našle na toj novoj takozvanoj ruti budu što bolje pripremljene i da što bolje reagiraju, da se koordinacija iznalaženja nekakvog zajedničkog odgovora pronađe kako bi što efikasnije odgovorili na taj novi fenomen za ove države koje sam spomenuo.

Tu je dosta bitno da se dođe do jednog koordiniranog odgovora u kojem bi sudjelovali mnogi relevantni akteri na tom području a sve bi trebalo biti predvođeni, naravno, naporima odgovornih vlasti u Bosni i Hercegovini ali i dalje, šire u regiji.

XS
SM
MD
LG