Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Kovačević: Migranti ili i sigurnosna prijetnja?


Goran Kovačević: 'Među ljudima koji bježe sad iz Sirije, koji migriraju najveći je broj onih koji su se borili na strani ISIL-a'

Među ljudima koji bježe sad iz Sirije, koji migriraju ima i onih koji su se borili na strani ISIL-a, smatra vanredni profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Goran Kovačević. U intervjuu za RSE Kovačević upozorava na opasnost po sigurnost koju mogu predstavljati osobe koje nisu prošle nikakve provjere.

RSE: Sve više je migranata iz brojnih zemalja koji se vide se po ulicama, parkovima, u privatnim kućama, u velikom broju gradova u BiH, pa tako i u glavnom bh. gradu, u Sarajevu. Granicu prelaze ilegalno, što je već prvi znak da BiH ne upravlja migracijskim procesima. Kako vi vidite sve što se događa posljednjih dana i mjeseci?

Kovačević: Da se vratimo malo unazad: Bosnu i Hercegovinu su migranti zaobilazili, barem 3-4 godine. Prije dvije godine, pa i godinu unazad, bio je veliki migracijski val sa Bliskog istoka ka Zapadnoj Evropi. Imala je problema i Hrvatska, i Srbija, gdje su bile tranzitne zone, ali Bosna i Hercegovina je bila kao neka zabranjena zona. Sad odjednom se pojavljuje taj trend da migranti upravo BiH uzimaju kao odredište. Nije više u pitanju tranzicija, prolaz kroz državu, nego kao odredište.

Ono što mene brine, generalno su migranti iz Sirije. Jer ako pogledamo situaciju u toj zemlji – posljednji dani su otpora kojeg ISIL ("Islamska država" op.a.) može da pruži sirijskoj vojsci i eventualno njihovim saveznicima koji učestvuju u vraćanju legitimno izabranih predstavnika vlasti, znači, da uspostave vlast na teritoriji Sirije. Među ljudima koji bježe sad iz Sirije, koji migriraju, po mom mišljenju, ima i onih koji su se borili na strani ISIL-a. I to je veliki problem. Nemoguće je da ti ljudi neće doći u Bosnu i Hercegovinu.

Moj strah je u sljedećem - da se sukob iz tog dijela svijeta može prenijeti na Balkan, što naši predstavnici vlasti generalno zanemaruju, više su fokusirani, naročito visoki policijski službenici, čiji je mandat upitan, kako će se umiliti nekoj političkoj opciji ili nekom političaru, da bi ostali na pozicijama koje zauzimaju trenutno, nego da stvarno rade svoj posao. Dokaz da ne rade svoj posao je u činjenici da se granice prelaze ilegalno, u tolikom broju.

RSE: Na drugoj strani je humanitarna dimenzija, ljudi su putovali mjesecima, bez skloništa, bez hrane, bez zdravstvene zaštite. I oni očekuju brigu države i ostvarivanje statusnih prava?

Kovačević: Ja razumijem tu dimenziju. Ali, prije njihovog zbrinjavanja i brige o pravima migranata, mora postojati aktivna provjera tih ljudi. Leglizacija njihovog boravka, legalizacija njihovog postojanja u BiH je stvar kojom se nadležni organi moraju ozbiljnije pozabaviti. Ne može se pričati o ilegalnim migrantima a jedino što se poduzima je kad se neko od njih nađe na ulici, smjesti u neki centar, iako BiH nema više kapaciteta ni za to.

Ako je neko ilegalni migrant, što je zakonska kategorija, onda se on mora uvesti u zakon ili mora napustit iteritorij države, na osnovu sigurnosne provjere koju ta osoba mora proći, koja se mora provesti.

Sad se izbjegava saradnja sa sirijskom Vladom, a njihova nekadašnja sigurnosna agencija ima podatke o 95 posto građana Sirije, tako da oni imaju podatke o tome da li je neko pokazivao sklonost prema terorističkim ili nekim drugim nedozvoljenim aktivnostima, znaju imenom i prezimenom da li je određena osoba radila zabranjene radnje. Međutim, BiH ne posvećuje pažnju ni svojim građanima a kamoli migrantima.

RSE: Problem ilegalnih ulazaka je u tome što država BiH ne zna tačan broj migranata i nema podatke o tome ko boravi na njenoj teritoriji, iako s vremena na vrijeme čujemo od predstavnika vlasti da "vladaju situacijom". Mogu li u takvim uslovima vladati tj. upravljati situacijom?

Tako kompleksna operacija ilegalnog transporta ljudi preko teritorija više država nemoguće je da nije pod paskom i da je van radara sigurnosnih službi.

Kovačević: Očito da ne mogu, sve dok se govori o ilegalnim ulascima u državu. Pravo je pitanje koliko je stvarni broj onih koji su ušli na bh. teritorij. Praktično je nemoguće da se granica tako ilegalno pređe, jer migranti moraju preći kroz tri susjedne države a da ih niko ne primijeti i onda ilegalno prelaze bh. granicu. Očito imaju ljude koji im pomažu na teritoriji BiH i na teritoriji susjednih država. Tako kompleksna operacija ilegalnog transporta ljudi preko teritorija više država nemoguće je da nije pod paskom i da je van radara sigurnosnih službi, odnosno agencija za provedbu zakona.

Međutim, izborna godina u Bosni i Hercegovini je nešto što podrazumijeva da su predstavnici vlasti, naročito političari, koji će se boriti za pozicije u parlamentima, u ministarstvima, u Predsjedništvu, itd. više zainteresirani da resurse tih agencija koriste za nalaženje prljavog veša protukandidata, nego za zaštitu građana Bosne i Hercegovine. A dolazak ilegalnih migranata, gdje postoji osnovana sumnja da se radi o pripadnicima ISIL-a je više nego ozbiljna stvar kojom se trebaju pozabaviti predstavnici vlasti, ozbiljnija od njihovog izbornog rezultata u oktobru ove godine.

RSE: Može li se govoriti o tome da nadležni ne shvataju ozbiljnost situacije i da ne postoji dovoljno izgrađena svijet o ovom problemu?

Kovačević: Ne postoji svijest jer postoji više tumačenja ove situacije. Neko će gledati na ove ljude kao imigrante, neko će, ko je dosta osjetljiv na to, kao ja, gledati da se može raditi o nekoj sigurnosnoj prijetnji, dok će drugi, primjera radi, s obzirom na to da se radi o imigrantima koji su po vjeroispovijesti muslimani, gledati kao da je to način, ili da je to neki postupak Bošnjaka da se njihov broj vještački poveća. A to odgovara politikama u Banjaluci, odnosno u Republici Srpskoj, sada u Zapadnoj Hercegovini ili onom dijelu što se želi zaokružiti u Herceg Bosnu, odgovara takav trend, a to, ustvari, nema veze s tim, jer ti ljudi su opasnost - i za Bošnjake, i za Srbe i za Hrvate. Opasnost su za naš način života, za naš evropski put. Ako želimo da se priključimo evropskoj porodici, onda ovo nikako nije način kako se treba odnositi prema problemu migranata.

Privremeno utočište
molimo pričekajte
Embed

No media source currently available

0:00 0:05:08 0:00

RSE: Prije nekoliko dana, Vijeće ministara je zadužilo Koordinacijsko tijelo za za pitanja migracija da se "aktivira i putem operativnog Štaba preduzme aktivnosti nakon što je povećan broj ilegalnih ulazaka migranata u BiH. Migrantima koji su ušli u BiH bit će pružena pomoć a radi se i na iznalaženju novih lokacija za njihov smještaj". Da li je to pravi put za upravljanje migracijskom krizom?

Kovačević: Riječ koordinacija je druga riječ za nerad i stavljanje problema pod tepih. Je li iko kažnjen od predstavnika vlasti zato što je povećan broj ilegalnih, naglašavam ilegalnih prelazaka granice? Nije.

Kakva je granica, kakva je carina, kakva je policija, kakva je obavještajna služba na teritoriji BiH, da u roku od 24 sata ne može upratiti mjesta koja su problematična ili koja se tretiraju kao sigurnosni propusti na granici, na kojim djelovima seulazi ilegalno. Pazite, to nije sporadični ulazak, to je čitava vojska migranata. Ako ne ulaze preko legalnih graničnih prelaza onda ulaze na drugim mjestima. I to je lako provjeriti. Jednostavno ljudi neće to da rade ili je neko potplaćen da neradi. Jer, u BiH je svaki scenarij moguć - od izdaje vlastite domovine do patriotizma, što je najmanja mogućnost.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG