Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Strah i vlasti i migranata od zime u Bihaću


Migranti kod Bihaća

"Živimo ovdje na kraju kampa. Nemamo vode niti struje. Kada nas policajci uhvate vraćaju nas u divlji kamp (kamp Vučjak). Kada dođemo tamo, tamo nema hrane, nema struje. Veoma nam je teško ovdje. Želimo stići do Italije", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Amir iz Afganistana kojeg smo zatekli na ulicama Bihaća.

Amir kaže da ima 17 godina. Spava na ulici ili u parku u ovom gradu na severozapadu BiH, u blizini prihvatnog centra za migrante BiRA kojim upravlja Međunarodna organizacija za migracije (IOM), ali ne želi da ga policija odvede na Vučjak.

Na ulicama Bihaća je od proteklog vikenda tek nekolicina migranata. I oni se kriju od policije, koja odlukom vlasti Unsko sanskog kantona (USK) sve koji nisu smješteni u nekim od postojećih prihvatnih centara odvodi u kamp Vučjak, udaljen desetak kilometara od Bihaća.

Migranti na ulicama Bihaća
Migranti na ulicama Bihaća

Gradonačelnik: Niko nam ni marke nije dao

Evidentno je da izbjeglice i migranti zimu ne mogu dočekati na Vučjaku bez adekvatnih šatora, struje i vode. Ukoliko se obistine riječi bihaćkog gradonačelnika Šuhreta Fazlića, od narednog ponedjeljka ostaće i bez dva obroka dnevno i pitke vode koju je do sada finansirao Grad Bihać uz pomoć lokalnog Crvenog križa.

Iz gradskog je budžeta za Vučjak otišlo 50.000 eura, kaže Fazlić.

"Niko nam nije ni marke nije dao, nijednu maku nismo dobili ni od jednog nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini. I ja sam došao ovdje da kažem da mi više ne možemo tako. Mi ćemo od idućeg ponedjeljka prestati da pružamo bilo kakve usluge na Vučjaku, pustićemo da kriza eskalira i na taj način pokušati da natjeramo nadležne državne institucije da rade svoj posao", poručio je u ponedjeljak gradonačelnik Bihaća na konferenciji za novinare u Sarajevu.

Vlada Unsko-sanskog kantona u nedjelju je počela sa provođenjem mjera ograničavanja kretanja migrantima. Riječ je o mjerama koje je donijela Operativna grupa Vlade USK usljed sve većih priliva migranata i alarmantne situacije. Vlasti su odlučile pokušati normalizovati situaciju, kaže glasnogovornik Ministarstva unutrašnjih poslova USK Ale Šiljdedić.

"Ovih dana će se u kontinuitetu provoditi na neki način dislociranje odnosno premještanje svih lica koja se nalaze u urbanim dijelovima grada, na javnim površinama u napuštenim objektima, sva ona lica koja nemaju adekvatan smještaj u postojećim prihvatnim centrima u gradovima na području USK, te će se dislocirati na lokaciju Vučjak koja je kao takva obezbjeđena za prihvat migranata", kaže Šiljdedić.

Slično kao prošle godine

Za aktivistu koji već dvije godine prati stanje sa migrantima u USK Amira Purića situacija u tom dijelu BiH je slična prošlogodišnjoj, kada je na jesen bio povećan priliv migranata, jer je to zadnja prilika migrantima i izbjeglicama da prije zime pređu granicu i stignu do neke od zemalja Evropske unije (EU).

"Tako je bilo i prošle godine. Ove godine možda ima i više migranata. Službene procjene su da je u kampovima ove godine oko 3.500 migranata i 2.500 izvan kampova odnosno u drugim tipovima smještaja, odnosno na ulicama, napuštenim kućama ili objektima i tako dalje", navodi Purić.

On dodaje da gradske i kantonalne vlasti djeluju reaktivno i nakon određenih incidenata donose neke propise ili promjene u pravilima koje obično donesu još gore efekte. Podsjeća kako je prošle godine nakon protesta građana Bihaća počela praksa skidanja izbjeglica i migranata sa vozova i autobusa.

"U osnovi se, kao što vidimo, sada ne smanjuje priliv, jer svi ti ljudi koje skinu sa vozova ili autobusa nastave svoj put pješice i svi na kraju završe u USK. Druga takva reakcija je bila otvaranje Vučjaka za koji vidimo da u zimskim danima ne može biti rješenje. Nažalost, oni djeluju reaktvno i na takav način upravo zbog indiferentnosti državne vlasti koja pak ne djeluje nikako", navodi Purić.

Na odnos državnih institucija prema migrantskoj krizi upozorio je i gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić. Tvrdi da Ministarstvo sigurnosti BiH i nadležne državne institucije nisu provele nijedan od zaključaka sa sastanka iz Brisela, koji se odnose na upravljanje procesom migracija u BiH.

"Želim pokazati da migrantska kriza ne postoji nigdje drugo osim u Bihaću. Devet posto je u Velikoj Kladuši, 90 posto u Bihaću, a jedan posto u ostalim dijelovima države. Dogorjelo nam je do nokata, ova situacija polako eskalira u više aspekata. Ministar Mektić u nekim svojim izjavama minimizira migrantsku krizu pa ispada da ona na postoji. U Bihaću ih sada ima više od 6.000", rekao je on.

'Preusmjeravanje' izvan RS

Istovremeno, van fokusa javnosti u Republici Srpskoj sve izbjeglice i migrante preusmjeravaju ka Federaciji i ne dozvoljavaju da se zadržavaju u tom dijelu BiH. Policija sve migrante i izbjeglice koje zateknu na teritoriji Zvornika, Bratunca, Bijeljine i ostalih opština uz granicu sa Srbijom, registruju u Uredu za strance i šalju uglavnom ka Tuzli.

Sve veći broj migranata i izbjeglica ulazi i preko teritorije opštine Bileća koja je na granici sa Crnom Gorom. Tako su u nedjelju mještani sela Vranjska, na regionalnom putu Bileća - Ljubinje održali protest zbog, kako kažu, velikog broja migranata koji se kreću ovim područjem. Vjeruju da su ugroženi jer je Vranjska nenaseljena i često u jednom selu živi samo jedan čovjek. Zbog svega je za četvrtak zakazana vanredna sjednica Skupštine opštine Bileća.

Bez struje, toaleta i telefona u kampu Vučjak
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:36 0:00

Amir Purić vjeruje da će u trenutku kada situacija dostigne neki alarmantan nivo vlasti BiH reagovati. Slično je bilo, kaže, i prošle godine, kada se pred samo zimu pronašlo rješenje za smještaj migranata.

"Sada ćemo u USK imati 7.000 ili 8.000, iduće godine možda 10.000 ili 11.000, sve dok se ova ruta nekim svojim prirodnim putem ne zatvori ili se ne pronađe nova. Ne vjerujem da će naše vlasti djelovati proaktivno, odnosno da strateški riješe krizu sve dok se ne desi takva eskalacija ili nasilja ili humanitarna katastrofa da nemaju drugog izlaza. Oni naprosto čekaju da budu prisiljeni od strane građana da djeluju, a to se za sada ne dešava", zaključuje Purić.

  • 16x9 Image

    Marija Arnautović

    Novinarstvom se počela baviti 1998. godine u Radiju Crne Gore. Od 2004. novinar-reporter i urednik vijesti u sarajevskom birou RSE, te urednica i voditeljica magazina TV Liberty.

  • 16x9 Image

    Dženita Duraković

    Novinarstvom se bavi od 1993. godine. Prva novinarska iskustva stekla u Radio Bihaću gdje još uvijek radi kao novinar i urednik informativnog programa. Dopisnik redakcije Radija Slobodna Evropa iz Bihaća i BIRN-a za Unsko-sanski kanton.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG