Dostupni linkovi

Migracije, veliki test Angele Merkel


Njemačka kancelarka Angela Merkel u Bundestagu, 5. maj 2018

Evropski listovi su se bavili izgledima njemačke kancelarke da prebrodi još jedan izazov.

Migrantska kriza predstavlja jedan od najvećih izazova dvanaestogodišnje vladavine njemačke kancelarke Angele Merkel, koja se suočava sa ultimativnim zahtjevom njenih konzervativnih partnera koji traže promjenu njene 'blage' migrantske politike dok Italija i srednjeevropske zemlje zagovaraju radikalna rješenja.

Merkel će sa liderima 15 zemalja koje su zahvaćene migrantskom krizom razgovorati na mini-samitu u Briselu u nedjelju, ali je već odbacila mogućnost bitnog pomaka oko problema migracija, a evropski listovi su se bavili njenim izgledima da prebrodi još jedan izazov.

Economist: Politika migracija u Njemačkoj

Njemačka Hrišćanska demokratska unija (CDU) može vrlo brzo i brutalno reagovati protiv lidera čije je vrijeme isteklo, pa je 1999. Angela Merkel zabila nožu u leđa Wolfganga Schäublea autorskim tekstom u kojem ga je implicitno povezala sa korupcijskim skandalom koji je potrošio njegovog političkog mentora Helmuta Kohla nakon čega je izgubio podršku kao vođa partije a ona preuzela njegovo mjesto, piše londonski Economist.

‘Duhovi prošlosti proganjaju stranku. Sada se klima Merkelovoj, nakon dvanaest i po godina njenog mandata kao kancelarke. Hrišćanska socijalna unija (CSU) , konzervativnija sestrinska partija CDU-a, je suočena sa oktobarskim pokrajinskim izborima u Bavariji i strahuje da će joj Alternativa za Njemačku preoteti tradicionalnu većinu. Kako bi se distancirali od kancelarkine odluke da granice drži otvorenima tokom izbjegličke krize, Bavarci je guraju preko ivice. Da li će pasti preko nje, zavisi od CDU-a.’

Mjesečni dolasci azilanata u Njemčkoj su pali sa 200.000 na vrhuncu krize 2015. godine na 13.000 sada a stopa kriminala je najniža u posljednjih 25 godine (iako bi se po tvitovima Donalda Trumpa moglo zaključiti drugačije), ali javno nezadovoljstvo je i dalje visoko i bavrski glasači kipte zbog ‘azilantskog turizma’, migranata koji se registruju u zemlji u koju prvu stignu, kao što je Italija ili Grčka, ali se onda upute u Njemačku odakle odugovlačenjem spriječavaju da budu poslani nazad u roku od šest mjeseci koliko zakon dozvoljava, piše londonski sedmičnik.

Kancelarka će 24. juna prisustvovati neformalnom sastanku svih zemalja zahvaćenih migracijama ali najbolje čemu se može nadati je okvir za sporazum za dugo odlaganu reformu Dablinskog sporazuma, ali ju je CSU već optužio da pokušava ‘kupiti rješenja’, sugerirajući da je spreman da odbaci njene prijedloge; ako bude tako, raspoloženje u CDU će biti najvažnije pa se CSU kladi na ponavljanje 1999. i raspad podrške za Merkelovu među njenim redovima, zaključuje londonski list:

‘Istorijska ironija je da će Schäuble, koji je sada predsjedavajući Bundestaga, imati ključnu ulogu. On uživa poštovanje među frakcijama CDU-a i do sada je okupljao poslanike da podržavaju Merkel. Svrnuti princ bi se tek mogao pretvoriti u krunitelja kralja.’

FT: Evropa bi trebala biti na oprezu oko nacionalističke Njemačke

Njemačka kancelarka Angela Merkel je pod opsadom jer bavarska sestrinska stranke njene Hrišćanske demokrstske unije želi promjenu imigrantske politike i čvršće kontrole granica za šta ima podršku niza evropskih zemalja, piše Philip Stephens u Financial Timesu.

‘Anti-imigrantski stav koji je zauzeo Horst Seehofer, ministar Hrišćanske socijalne unije (CSU) u vladi Merkelove, pozdravljaju populisti od Varšave do Rima, preko Beča i Budimpešte. Da li je iko od njih pomislio, pitaju se neki od nas, kako bi izgledala Njemačka koja bi postala nacionalistička?’

Motivi Seehofera su jasni jer on želi nadjačati anti-imigrantsku Alternativu za Njemačku na oktobarskim pokrajinskim izborima nakon poraza na opštim prošle godine, i ako do kraja mjeseca ne bude zadovoljan rješenjima Evropske unije, prijeti poduzimanjem jednostranih akcija, a čini se da su mnogi Nijemci -- većina, prema posljednjim istraživanjima -- sumnjičavi prema migrantskoj politici Merkelove, piše Stephens.

Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron shvataju da rješenje Gordijovog čvora imigracije leži u čvršćim vanjskim granicama EU, a ne zatvaranju nacionalnih, kako žele Zeehofer i populistički evropski lideri, pravednijoj raspodjeli onih kojim je azil odobren, kao i u većoj pomoći subsaharskoj Africi, za šta Zeehofer nema alternativu, ali on nije jedini koji zagovara politiku Prvo Njemačka, niti je rastući nacionalistički sentiment ograničen samo na imigraciju, pa nije teško zamisliti kako se primjenjuje na pomoć zemljama članicama u finansijskim problemima, piše komentator FT-ija.

Politika Prvo Njemačka nije, međutim, militaristička, već izolacionistička, u okviru koje bi se trošilo manje na odbranu, Berlin bi uvijek mogao postići dogovor sa Moskvom o ruskom gasu u zamjenu za njemačku tehnologiju a Poljaci i ostali na istočnoj granici bi plaćali NATO-u za zaštitu, piše Stephens.

No Njemačka još uvijek tako ne razmišlja i Merkelova je i dalje ubijeđena -- i to s pravom -- da dugoročni interesi njene države počivaju u liberalnom internacionalizmu i neće se lako odreći svojih uvjerenja, zaključuje on:

‘Ali ona je oslabljena. Nakon 12 godina, njeno vrijeme ističe. A gospodin Seehofer i njegovi saveznici pripremaju drugačiji kurs za putovanje. Oni koji navijaju za populiste u drugim zemljama bi se trebali paziti onog što priželjkuju.’

XS
SM
MD
LG