Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Posjet Kosovu – doprinos stabilnosti regije


Mesićev posjet Kosovu doprinos je stabiliziranju prilika u regiji, i nije uperen ni protiv koga, komentar je iz ureda hrvatskog predsjednika povodom negativnih reakcija iz Srbije na odluku prištinskih gradskih vlasti da ga proglase počasnim građaninom kosovske metropole.

Beograd se očito ne miri sa odnosima ravnopravnosti u regiji, kažu analitičari.

To nije prvi takav slučaj – Mesić je počasni građanin crnogorske metropole Podgorice, regionalnog centra zapadne Bosne Bihaća, kao i živopisnog i opjevanog bosanskog gradića Kladnja.

Međutim, na ovu odluku prištinske gradske skupštine, odmah su uslijedile negativne reakcije iz Beograda, koji je postojano nezadovoljan svim pomacima u odnosima Hrvatske i službene Prištine, pa smo vanjskopolitičkog savjetnika predsjednika Mesića Tomislava Jakića zapitali – ima li na to kakav komentar?

„Apsolutno ništa, osim činjenice da je on već u više gradova ne samo u Hrvatskoj proglašen počasnim građaninom, i da u tome vidimo jednu počast koja mu se iskazuje i priznanje za prijateljstvo koje on pokazuje prema dotičnoj državi, i ništa drugo.“

Pitali smo gospodina Jakića i – vidi li on u odluci prištinskih gradskih vlasti o proglašenju Mesića počasnim građaninom bilo kakvu zlu namjeru usmjerenu prema bilo kome?

„Apsolutno ne! Kao što u cijeloj njegovoj posjeti Kosovu nema nikakve zle namjere, niti je ta posjeta uperena protiv bilo koga. Dapače, ona je doprinos stabiliziranju prilika u regiji, makar to neki danas ili nisu u stanju shvatiti, ili ne žele shvatiti.“

VERZIJA HALLSTEINOVE DOKTRINE

Ovakvu reakciju Beograda na sadržaj Mesićeve posjete Prištini, kao i na samu posjetu, politički analitičar Davor Gjenero u komentaru za RSE razumije kao nemirenje službenog Beograda sa odnosom potpune ravnopravnosti država regije.

„Srbi moraju naučiti da je Hrvatska suverena država, i da postoji pravo svake suverene države da politiku vodi sukladno svojim vanjskopolitičkim prioritetima.“


Srbija je, nakon proglašenja kosovske nezavisnosti, pokušala u svojoj vanjskoj politici kopirati tzv. Hallsteinovu doktrinu iz 1955. godine, nazvanu po nekadašnjem zapadnonjemačkom ministru vanjskih poslova Walteru Hallsteinu.

Zapadna je Njemačka po toj doktrini prekidala odnose sa svakom državom koja je priznala Istočnu Njemačku, pa je Srbija po sličnom obrascu pokušala to isto učiniti sa državama koje su priznale Kosovo, podsjeća Gjenero.

Međutim, dok je službeni Beograd od toga odustao u odnosu prema Sjedinjenim državama i državama članicama Europske unije, Srbija se tako nastavlja ponašati prema državama regije jugoistoka Europe.

„Zanimljivo je da Srbija svoju verziju Hallsteinove doktrine i dalje nastoji provoditi prema Hrvatskoj, Crnoj Gori i Makedoniji. Istovremeno Srbija nastoji normalizirati svoje odnose sa zemljama članicama Europske unije i sa Sjedinjenim državama koje priznaju neovisnost Kosova. Na isti način se oko priznanja neovisnosti Kosova i izgradnje odnosa sa Kosovom treba odnositi i prema državama u regiji. U regiji nije moguće stvarati nikakvu piramidalnu strukturu u kojoj bi Beograd uspostavljao bilo kakvu supremaciju, nego samo odnos potpune ravnopravnosti.“
  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG