Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Migrantsko pitanje određuje sudbinu EU


Migranti spašeni sa broda Aquarius.

Njemačka kancelarka Angela Merkel apelovala je na evropske lidere da zajednički rade na pronalaženju rješenja za nelegalnu migraciju. Ukoliko se ne postigne sporazum svih 28 članica na samitu EU koji se održava u četvrtak i petak u Briselu, njemačka kancelarka je rekla da se mora razmotriti koalicija voljnih o migrantskoj politici. Kancelarka je priznala da je eurozoni potrebna reforma.

Pronalaženje zajedničkog rješenja za migrantsku krizu, ključno je i za opstanak vladajuće koalicije u Njemačkoj budući je lider manje članice njenog bloka CDU-CSU dao rok kancelarki da do ovog samita riješi to pitanje u suprotnom bi njena vlada mogla biti uzdrmana.

Obraćajući se Bundestagu uoči odlaska u Brisel gdje je 28. i 29. juna imperativ pronaći zajedničko i održivo rješenje za novi talas migrantske krize koja je uzdrmala temlje Evrope, njemačka kancelaka Merkel je poručila:

“Evropa se suočava sa mnogo izazova, ali ovaj o migraciji mogao bi testirati sudbinu EU. Ili ćemo uspjeti, tako da drugi u Africi vjeruju da smo vođeni vrijednostima i da vjerujemo u multilaterizam, ne unilateralizam – ili niko više neće vjerovati u sistem vrijednosti koji nas je učinio snažnima. Eto, zato je ulog tako velik.”

Plašite li se izbjeglica?
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:17 0:00

Nastavak nesaglasja oko migaracije unutar EU bloka može dodatno utvrditi duboke linije podjele i zaprijetiti Evropskoj uniji. Ovo pitanje kako je u obraćanju parlamentu priznala Merkel, može biti odlučujući momenat za EU. Ona sama je pod velikim pritiskom njene sestrinske bavarske Hrišćansko-socijalne unije (CSU) da postigne sporazum kojim će se spriječiti novi ulasci migranata u EU.

Ministar unutašnjih poslova i lider CSU-a Horst Seehofer (Zehofer) kancelarki je dao rok do kraja ovog vikenda. U suprotnom će, kako je rekao početi da vraća migrante sa granice njegove savezne pokrajine Bavarije.

Iako migarantska kriza nije na nivou one koja je bila 2015., Evropski savjet je zapravo saopštio da je broj ilegalnih ulazaka opao za 96 posto u odnosu na vrhunac u oktobru 2015., ali su tenzije sa nekoliko humanitanih brodova za spašavanje izbjegicai migranata i odbijanje Italije i Malte da ih prime, ovo pitanje snažno vratili u fokus EU, naročito sa dolaskom populističko-desničarske vlade u Italiji.

Dablinski princip, da tražioci azila treba da ostanu u zemlji u koju uđu u EU - ne funkcioniše. Italija i Grčka, u koje pristaje najveći broj migranata, zahtijevaju da njihovi susjedi dijele teret. Kancelarka Merkel takođe smatra da se ovim zemljama mora pomoći po svaku cijenu:

"Takođe ne možemo napustiti zemlje gdje svi miganti dolaze, ne možemo ih ostaviti same, jer je solidarnost u srcu protokola Dablin III. Zbog toga nam je potreban dalji razvoj. Zbog toga, ako nije moguće postići dogovor sa 28 država članica EU, onda naravno moramo razmotriti, kako možemo postići bolju regulaciju kao koalicija voljnih država", poručila je kancelarka

I nova italijanska vlada Giuseppea Contea stavila je postizanje sveobuhvatnog EU sporazuma o migrantima i tražiocima azila kao prioritet. To pitanje je bilo od krucijalnog značaja za izbornu kampanju u martu, što je i katapultiralo lidera desničarske Lige, Mattea Salvinia na vlast. Osim u Italiji, pitanje je od krucijalnog značaja i za druge države Evrope.

Mateo Salvini
Mateo Salvini

Desničarska vlada Austrije koja sljedećeg mjeseca preuzima šestomjesečno predsjedavanje EU ima takođe tvrdolinijaški stav prema migrantima, baš kao i njihovi susjedi iz Višegradske grupe, Češka, Slovačka, Mađarska i Poljska.

Ova grupa je odbila prvobitni plan EU po kojem je 160.000 migranata iz Grčke i Italije trebalo da bude raspodijeljno među ostalim i kod njih.

Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk ukazao je na činjenicu da upravo spor EU oko migranata stvara rizik od narastanja autoritarnih tenzija.

Na suprotnoj strani od desničara je novi španski premijer lijevog centra, Pedro Sanchez, koji je u zajedničkom intervju za The Guardian, Le Monde i Frankfurter Allgemeine Zeitung, poručio da unilateralizam i zapaljiva retorika nijesu odgovor na migranstku krizu. Umjesto toga i on je pozvao na “raspodjelu odgovornosti i dijeljenje izazova".

Uoči dolaska na samit duboko podijeljenog bloka, Sanchez je poručio da EU treba da gleda na migraciju kao na zajednički problem, a ne na onaj koji pogađa samo pojedine članice bloka.

U obraćanju Bundestagu kancelaraka Merkel je govorila i o drugim izazovima sa kojima se suočava EU poput pregovora o Brexitu, trgovinskom sporu sa SAD i pitanjima unutar eurozone.

Kako je rekla, nakon uspješnog paketa pomoći za spašaavnje EU je potrebna reforma, ali je poručila da se u eurozoni svi moju pridržavati pravila, jer neće biti Unije u dugovima. Merkel kaže i da je NATO od ključnog značaja za EU i pored tenzija sa američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.

Tokom govora njemačke kancelarake poslanici desničarske Alternative za Njemačku (AfD) su je prekidali do te mjere da je ona u jednom trenuku prekinula sopstveni govor upadicom “Bože moj, ozbiljno!”

Prema istraživanu njemačkog javnog servisa ARD 75 posto Njemaca podržava poziv kancelarke da se postigne evropsko rješenje za migraciju. Samo 36 posto njih dovode u pitanje to hoće li biti ona biti u stanju da osigura takav sporazum u bliskoj budućnosti.

Sveukupnu situaciju uoči sastanka lidera EU, predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk je ovako opisao:

“Ulozi su veoma veliki. A vrijeme je kratko”.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG