Predstavnici EU na Kosovu još od prošle godine napominju Vladu da je potrebna izrada sveobuhvatne agende za sever zemlje, kako bi došlo do njegove integracije.
Iz Vlade, osim izjava da se radi na strategiji koja je trebala da se objavi još početkom godine, drugih obećanja nema. Poslednja strategija o integraciji severa koja je bila poznata javnosti je iz januara 2010. koju su izradili Međunarodna civilna kancelarija u saradnji sa kosovskim institucijama. Međutim, do njenog sprovođenja nije došlo. Iz ove kancelarije poručuju da je ključ rešenja dijalog sa Srbima na severu.
Portparol Međunarodne civilne kancelarije, Christian Palme, u izjavi za RSE ističe da Vlada Kosova mora da učini više na angažovanju oko svojih građana na severu Kosova, odnosno da počne dijalog sa Srbima na Kosovu. On dodaje da je održiva lokalna samouprava u svim opštinama, kao i pravilno poštovanje jezičkih prava i drugih prava zajednica, najbolji model za Kosovo, uključujući i sever zemlje.
„Naše dnevno angažovanje sa građanima na severu nam pokazuje da je interes za održivu lokalnu samoupravu u porastu, kao i interes i apetit da se njihovi glasovi čuju, uključujući i lokalno donošenje odluka. Ono što smo nedavno procenili jeste da su konsultacije sa zajednicom ključ za održive projekte i stvaranje veza između Vlade Kosova i stanovnika na severu Kosova. Ova vrsta saradnje će voditi ka razvoju legitimne, transparentne i funkcionalne lokalne samouprave u regionu“, kazao je Palme.
Ova izjava dolazi dan nakon što je Specijalni predstavnik EU na Kosovu, Samuel Žbogar, ponovo zatražio od Vlade Kosova da pripremi plan za sever Kosova oko kojeg bi se složili i tamošnji Srbi. Zahtev o sveobuhvatnoj agendi za sever proizilazi još iz Izveštaja o napretku Evropske komisije od prošle godine. Kosovske vlasti međutim još uvek nisu zvanično izašle sa ikakvim planom.
Poslednji zvanični dokument o integraciji severa je strategija vlasti Kosova i Međunarodne civilne kancelarije iz 2010., na osnovu koje bi došlo do održavanja izbora u opštinama na severu, formiranja nove opštine Severna Mitrovica, te socijalnog i ekonomskog napretka, kao i vladavine zakona. Beograd se tada izjasnio da je protiv strategije, tako da do njenog sprovođenja ipak nije došlo.
Potrebna snažnija podrška Brisela
Pored predstavnika međunarodne kancelarije, i kosovski političari i analitičari upozoravaju da je pre svega potreban dijalog sa srpskim stanovništvom na severu Kosova.
Nekadašnji ministar lokalne samouprave, Sadri Ferati, ističe da su preduslovi za prostiranje suvereniteta u severnom delu zemlje vladavina zakona, relaksacija situacije i jedan objašnjavanje srpskom stanovništvu o pravima koji im nudi Ustav zemlje.
Pored dijaloga između predstavnika institucija i Srba na severu, on ističe da je potreban i pritisak EU nad Beogradom.
“U ovom slučaju je odlučujuć pritisak Brisela nad Beogradom i poruka Brisela građanima u tom delu kako bi se shvatilo da nema perspektive i angažovanja oko podele Kosova, ali istovremeno, potrebna je i snažnija podrška Brisela EULEX-u, radi uspostavljanja vladavine prava”, kazao je Ferati.
Shenoll Muharremi, kosovski analitičar navodi da je zahtev EU o jednoj sveobuhvatnoj agendi o severu Kosova signal da EU želi da izbegne bilo kakve jednostrane akcije koje god strane, a naročito one policijske ili vojne, pošto su male šanse da se pitanje severa reši na taj način.
„Od Prištine se traži da ima horizontalniji pristup, sa naglaskom na privredni razvoj i zaposlenost, a da se naročito radi na intezivnijem dijalogu sa građanima Kosova koji tamo žive i sa njihovim predstavnicima“, kaže Muharremi, dodajući da vlasti u Prištini treba ozbiljnije da shvate zahteve EU, jer se od njih neće odustati.
Iz Vlade, osim izjava da se radi na strategiji koja je trebala da se objavi još početkom godine, drugih obećanja nema. Poslednja strategija o integraciji severa koja je bila poznata javnosti je iz januara 2010. koju su izradili Međunarodna civilna kancelarija u saradnji sa kosovskim institucijama. Međutim, do njenog sprovođenja nije došlo. Iz ove kancelarije poručuju da je ključ rešenja dijalog sa Srbima na severu.
Portparol Međunarodne civilne kancelarije, Christian Palme, u izjavi za RSE ističe da Vlada Kosova mora da učini više na angažovanju oko svojih građana na severu Kosova, odnosno da počne dijalog sa Srbima na Kosovu. On dodaje da je održiva lokalna samouprava u svim opštinama, kao i pravilno poštovanje jezičkih prava i drugih prava zajednica, najbolji model za Kosovo, uključujući i sever zemlje.
„Naše dnevno angažovanje sa građanima na severu nam pokazuje da je interes za održivu lokalnu samoupravu u porastu, kao i interes i apetit da se njihovi glasovi čuju, uključujući i lokalno donošenje odluka. Ono što smo nedavno procenili jeste da su konsultacije sa zajednicom ključ za održive projekte i stvaranje veza između Vlade Kosova i stanovnika na severu Kosova. Ova vrsta saradnje će voditi ka razvoju legitimne, transparentne i funkcionalne lokalne samouprave u regionu“, kazao je Palme.
Ova izjava dolazi dan nakon što je Specijalni predstavnik EU na Kosovu, Samuel Žbogar, ponovo zatražio od Vlade Kosova da pripremi plan za sever Kosova oko kojeg bi se složili i tamošnji Srbi. Zahtev o sveobuhvatnoj agendi za sever proizilazi još iz Izveštaja o napretku Evropske komisije od prošle godine. Kosovske vlasti međutim još uvek nisu zvanično izašle sa ikakvim planom.
Poslednji zvanični dokument o integraciji severa je strategija vlasti Kosova i Međunarodne civilne kancelarije iz 2010., na osnovu koje bi došlo do održavanja izbora u opštinama na severu, formiranja nove opštine Severna Mitrovica, te socijalnog i ekonomskog napretka, kao i vladavine zakona. Beograd se tada izjasnio da je protiv strategije, tako da do njenog sprovođenja ipak nije došlo.
Potrebna snažnija podrška Brisela
Pored predstavnika međunarodne kancelarije, i kosovski političari i analitičari upozoravaju da je pre svega potreban dijalog sa srpskim stanovništvom na severu Kosova.
Nekadašnji ministar lokalne samouprave, Sadri Ferati, ističe da su preduslovi za prostiranje suvereniteta u severnom delu zemlje vladavina zakona, relaksacija situacije i jedan objašnjavanje srpskom stanovništvu o pravima koji im nudi Ustav zemlje.
Pored dijaloga između predstavnika institucija i Srba na severu, on ističe da je potreban i pritisak EU nad Beogradom.
“U ovom slučaju je odlučujuć pritisak Brisela nad Beogradom i poruka Brisela građanima u tom delu kako bi se shvatilo da nema perspektive i angažovanja oko podele Kosova, ali istovremeno, potrebna je i snažnija podrška Brisela EULEX-u, radi uspostavljanja vladavine prava”, kazao je Ferati.
Shenoll Muharremi, kosovski analitičar navodi da je zahtev EU o jednoj sveobuhvatnoj agendi o severu Kosova signal da EU želi da izbegne bilo kakve jednostrane akcije koje god strane, a naročito one policijske ili vojne, pošto su male šanse da se pitanje severa reši na taj način.
„Od Prištine se traži da ima horizontalniji pristup, sa naglaskom na privredni razvoj i zaposlenost, a da se naročito radi na intezivnijem dijalogu sa građanima Kosova koji tamo žive i sa njihovim predstavnicima“, kaže Muharremi, dodajući da vlasti u Prištini treba ozbiljnije da shvate zahteve EU, jer se od njih neće odustati.